|
|
| |
Sedmica - Prikazi
| 1 | | | Knjiga sedmice - "Negova žena“ - Emanuela Bernem | | Prièa žene - njegove i svoje! |  "Negova žena“ - Emanuela Bernema životna je, moderna, avangardna, individualna, intimna prièa jake žene sa jasnim ciljem i porukom: sloboda, samostalnost, svojeglavost. Prièa u kojoj se gubi muško i žensko ponašanje, obaveze, zahtjevi. Traga za lièim identitetom, a ujedno obraðuje vjeèitu, nikad dovoljno istraženu, temu o ljubavi. Izmješane su uloge muškarca i žene, kao i ponašanja u odreðenim situacijama, što glavnoj junakinji i njenim partnerima ni malo ne smeta u ljubavnoj harmoniji. Dakle, dogaða se ono što zanima današnje djevojke i èemu teže - oslobaðanju od patrijaharnih stega, ekonomske i finasijske zavisnosti, potèinjenosti. Dobar je primjer i muškarcima kako da priðu, osvoje i ožene intelektualno moæniju i jaèu ženu. Uspješno obraðena tema, izbjegnuta zamka patetike i jeftinih latino melodrama.  | | | | |
| 1 | | | Knjiga sedmice - "Ženski dekameron" – Julija Nikolajevna Voznesenska | | „Priruènik“ – kako preplivati život! |  Prisjeæajuæi se svog èetrdesetogodiènjeg hadžiluka u „bolji život“ - lutanja i putovanja u mjestima koja su za nju bila sveta kao hodoèašæe, s one strane „dobra“ - gvozdene zavese - Voznesenska, rediteljka po vokaciji, i kako bi rekle njena junakinja Zina, “na nesreæu ženski èovek”, bira dekameronski okvir – epidemiju u porodilištu, naizgled “buru u èaši vode” koja æe tokom deset veèeri izbacivati pobjednice i gubitnice, brodolomkinje, stradale i spašene, davljenice i šampionke u plivanju. Geslo “Æuti i plivaj” u ženskoj verziji glasi: ”Prièaj i plivaj!” Zahvaljujuæi tome, šampionski tim plivaèica, koji se samoizabrao po principu sluèajnog uzorka “Deset žena u petokrevetnoj sobi sovjetskog porodilišta u kojem hara bezazlena, ali ipak epidemija”, perom Julije Voznesenske dao je svoj neprocjenljivi doprinos stvaranju univerzalnog, mudrog, arhetipskog, damskog priruènika “Život u sto lekcija – kako ga preplivati i kojom brzinom?!” | | | | |
| 0 | | | Knjiga sedmice - "Meðu usamljenim ženama" - Èezare Paveze | | Bez govora duše! |  U romanu „Meðu usamljenim ženama“ prisutna je težnja da se istisnu iz umjetnosti pisanja sentimentalizam i retorika. Pisac se suoèava sa surovom ratnom stvarnošæu Torina, otkriva lica unakažena mržnjom i okrutnošæu, pogubljena u vremenu i prostoru, gdje prave vrijednosti gube na znaèaju. Oni malobrojni nejaki su za promjene, za borbu i suoèvanje sa realnom stvarnošæu življenja, tako da i pisac postaje nemoæan da nešto preduzme, svjestan da verbalna pompa ne može sakriti užas èinjenice.
| | | | |
| 3 | | | Profesor Tiodor Rosiæ o umjetnosti nedavno preminulog crnogorskog slikara | | Koloristièki luk Cvetka Lainoviæa |  - Slikarstvo Cvetka Lainoviæa okrenuto je prema èoveku i njegovoj sudbini. Tematskomotivski ono odgoneta metafizièku suštinu i smisao biæa, bez obzira što èovek nije središte i svrha sveta. Svedeni, antromorpfni oblici nisu, pak, determinisani apsolutom kao središtem sveta. Slaveæi Boga, Lainoviæ nije zaboravio èoveka; baveæi se èovekom, nije s uma smetnuo Boga. Ono što slika odreðeno je autonomijom èistoga duha. Umesto podražavalaèkog, èulnog primanja, kopiranja i uoblièavanja spoljašnih utisaka, Lainoviæ poseže za unutrašnjom duševnom ekspresijom. Omiljene su mu predstave muškog i ženskog tela, religiozne teme, poput Hristovog ulaska u Jerusalim, Bogorodice s Hristom ili Voskrsenja, kao i mitivi, ptice, stopala, sunca, brda - zapisao je profesor Tiodor Rosiæ u katalogu za retrospektivnu izložbu nedavno preminulog crnogorskog slikara Cvetka Lainoviæa koju je priredila JU "Mezeji i galerije". | | | | |
| 2 | | | Knjiga sedmice - "Žena sa maštom" – Tomas Hardi | | Tragièna prièa bezuslovne ljubavi! |  “Neka sam proklet ako to nisam i mislio”, prošaputa Marèmil. “Ipak me je prevarila sa tim èovekom na letovanju! Da vidim datume – druga nedelja avgusta… treæa nedelja maja… da… da… Odlazi, malo bedno derište! Ti mi nisi ništa!”
Ništa ne poèiva dublje na stranicama knige “Žena sa maštom” Tomasa Hardia od ove zagonetke koja nema “rješenje” i zasigurno ostaje dubioza, pitanja na koja jedan od glavnih likova Marèmil nema pouzdan i taèan odgovor, kao i veæina muškog svijeta vijekovima. Ali, zato su tu èitaoci koji æe otkriti pravu istinu bar jedne ženske tajne. Tužna a ujedno i tragièna prièa zaèinjena ljepotom bezuslovne ljubavi. | | | | |
| 1 | | | Knjiga sedmice – „Tri gvineje“ Virdžinija Vulf (1938.) | | Sjajna naracija o "treæoj gvineji"! |  Prodavati um mnogo je gore nego prodavati svoje tijelo. Jer kada žena prodaje svoje tijelo prodaje trenutno zadovoljstvo, dobro pazi da se „transakcija“ tu i okonèa. Ali, kada žena proda um, njegov anemièan, opak, gorak, nametnut i bolestan proizvod pušta se na slobodu da inficira i korumpira, da posije sjeme bolesti kod drugih. Prva „prodaja“ je benigna i može se sprijeèiti i sasjeæi u korijenu, a i lakše se prevazilazi,. dok je druga malignog karaktera i djeluje razarajuæe.“Zato ne dozvolite da napravite preljubu uma svog...“, jedna je od poruka spisateljice Virdžinija Vulf u knjizi „Tri gvineje“, (1938.). | | | | |
| 1 | | | Knjiga sedmice - "Cyberfeminizam" Igor Markoviæ | | Interes i žena i muškaraca on-line! |  Cyberfeminizam o kojem u istoimenoj knjizi govori i Igor Markoviæ novo je, nedovoljno istraženo podruèje za spajanje najboljih tradicija s prednostima koje pružaju novi mediji. Cyberfeminizam nije konaèan odgovor, univerzalna teorija, skup pravila bez greške. To je jedan od interesa žena i muškaraca on-line (najèešæe) i pokušaj stvaranja naèina života, vrijednosnog sistema, i istraživanja svijeta i našeg mjesta u njemu.
Zato cyberfeminizam privlaèi mnoge, jer ne samo da ima buduænost, cyberfeminizam jeste buduænost! | | | | |
| 0 | | | Knjiga za ovu sedmicu - “Sa londže zelene” - dr Ljubiša Rajkoviæ Koželjac | | Izmeðu korica - blago u stihu! |  - Ovu narodnu èitanku puštam u svijet s radošæu veljom što se nešto što je iz naroda, narodu i vraæa: da bi nam pamæenje bilo duže - zapisao je dr Ljubiša Rajkoviæ Koželjac o zbirci bošnjaèkih junaèkih pjesama iz Sandžaka “Sa londže zelene” - objavljena 2001. kao samostalno izdanje Ibiš Kujeviæ, recezenti dr Hasnija Muratagiæ – Tuna i Husein Bašiæ.
- ”Valjda su i muslimanske pjesme naše duhovno blago”. – rijeèi su Tomislava Ketinga o pjesmama – ukupno ih je 28 - koje je dr Koželjac zabilježio od 1980. do objavljivanja .
| | | | |
| 2 | | | Knjiga za ovu sedmicu - Stevana S. Petroviæa i Nataše Petroviæ-Stefanoviæ “Lilit” | | Ðavolica anðelskog! |  Bilo jednom Jedno davno, davno bilo jednom Jedno, Jedno bilo jednom davno i bilo jednom Jedno davno; davno vreme, na jednom divnom, prelepom mestu, u galaksiji daleko, daleko odavde…’na razdaljini izmeðu najlepšeg kamena na dnu okeana i najlepše zvezde na nebu’… Bilo je tako, nekako! U poèetku je stvoren Adam. Potom je stvorena Eva. Da li je sve baš, baš tako, tako bilo? - Ne! Nije, nije tako… - A, šta je sa Lilit? Kniga o “Lilit” autora Stevana S. Petroviæa i autorke Nataše Petroviæ-Stefanoviæ na ubjedljiv, korektan i prihvatljiv naèin daje jedan kvalitetan rukopis sa mnogo èinjenica, argumenata, istorijskih podataka, kao i mitova; posmatrano is osobenog ugla ali prilagoðen i interesantan širem èitalaèkom auditorijumu. | | | | |
| 2 | | | Knjiga za ovu sedmicu - Kristina de Pizan "Grad Žena" | | Èarobni svijet tri gospe! |  ”Grad Žena” uvodi èitaoca u uzbudljivu zemlju istorijskih èuda, odakle dolazi svjetlost. Ugledaæete tri krunisane gospe veoma visokog ugleda… – Gospu Razumnost, Gospu Isparavnost, Gospu Pravednost. Jednostavno, divna, otmena, neodoljiva knjiga. | | | | |
| 1 | | | Osvrt Vera Begoviæa, urednika filmskog programa u KIC "Budo Tomoviæ", na aktuelan trenutak domaæe kinematografije | | Kopija Zapada - loš put! |  - Imam utisak da autori u Srbiji i Cranoj Gori griješe u potrebi da imitiraju, kopiraju zapadne, visoko-komercijalne kinematografije, jer zaboravljaju gdje je njihovo mjesto, i da recept za uspjeh ne traže tamo.
Pokušavajuæi da se takmièe sa amerièkim filmom, žele da naprave nekakve komercijalne filmove, a to svijet ne interesuje. Oni žele da vide autentiène filmove sa ovog prostora, koji vrlo otvoreno i iskreno govore o našim problemima. Sa druge strane, ako želite da napravite takav film, teško æe neko da vam pomogne i finansira taj projekat. Novac se jedino može dobiti ako dokažete sponzorima da æe taj film vratiti novac na domaæe tržište, odnosno koji æe biti komercijalan.
| | | | |
| 1 | | | Southeast European Times | | Sjajno ljeto u Crnoj Gori! |  Da li zbog agresivnog marketinga, bolje pripremljene sezone ili pojaèanog interesa za alternativne turistièke destinacije, Crna Gora je bila omiljeno odredište kako za domaæe, tako i za strane posetioce. Broj turista u prvih osam mjeseci ove godine porastao je za 16,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, sa porastom prihoda od 30 odsto. Crnogorci su ugostili 49,7 odsto više stranih turista nego 2004. godine i ponudili im više turistièkih objekata. I dok broj neprijavljenih gostiju ostaje visok, vlada preduzima korake radi ukljuèivanja više posetilaca i objekata za smeštaj u sistem.
| | | | |
| 2 | | | Utisci reportera zagrebaèkog "Veèernjeg lista" sa i oko turnira "ProMonte super kup 2005." | | Crna Gora - zemlja kontrasta! |  - Podgorica je danas sasvim drukèiji grad nego što je bila kad smo je posjetili prije tri godine. Gradonaèelnik Miomir Mugoša prometnuo se u jednog od veæih neimara u njezinoj povijesti. Most koji je nedavno otvoren preko Moraèe izgleda velebno, a glavni grad Crne Gore veliko je gradilište.
Crna Gora je zemlja velikih kontrasta - zapisao je reporter zagrebaèkog "Veèernjeg lista" u tekstu "Šta hrvatske košarkaše oèekuje na EP u Podgorici" koji prenosimo izvorno: | | | | |
| 2 | | | Matjaz Vogrinc - Novi crnogorski film - "Pogled sa Ajfelovog tornja" | | Pogled u zrcalo! |  Ovaj film, pored toga što je dirljiva ljubavna prièa, katkada stilizovana do poezije, a katkada sasvim surova - je i pogled u sopstveno zrcalo, sa svom svojom kritikom i težinom susreta sa našom kvarnom suštinom. POGLED SA EIFFELOVOG TORNJA bavi se sudbinom sinova/kæeri kojoj je generacija njihovih oèeva u nasljedstvo ostavila propale principe i haos uništenoga društva; ovo je film o generaciji sinova/kæeri koji su postale taoci loših odluka iz prošlosti. Ovaj film govori o trenutku kada ti sinovi/kæeri trebaju da odluèe da li da ispravljaju greške oèeva, ili da jednostavno krenu drugim putem.
| | | | |
| 2 | | | Poslije premijere Gradskog pozorišta "Petar Pan" u režiji Nikole Vukèeviæa | | Avantura za sve uzraste! |  Ubjedljivom teatarskom èarolijom, mastovitim i zahtjevnim transformacijama ansambl Gradskog pozorista još jednom je potvrdio visok nivo, a publika je, zajedno sa akterima komada, putovala iz scene u scenu, iz svijeta današnjice u svijet Petra Pana, u svijet èarolije, nerijetko prekidajuæi predstavu aplauzima.
Premijerno izvoðenje «Petra Pana» pred prepunom dvoranom KIC "Budo Tomoviæ", ispraæeno je dugotrajnim aplauzom, odobravanjem publike, a kao i do sada i za ovu premijeru tražena je «karta više». | | | | |
| 2 | | | Književna kritika Slaðane Iveziæ o romanu "Drugari" Nina Ðuroviæa | | Da ili ne u životu? |  - Roman Nina Ðuroviæa, “Drugari” je naizgled samo obièna prièa, isprièana “obiènim” jezikom. Iako pisana za mlade , ovaj roman æe privuæi i odrasle , jer, u njemu su satkane mnoge životne istine i na originalan naèin opisani ljudi i dogaðaji - zapisala je Slaðana Iveziæ o djelu mladog pisca.
Ðuroviæevo ostvarenje u prodaji je u knjižarama "Kerber"i "Kultura", a odlomci su objavljeni u prvom broju lista mladih autora "Latica 081" - èiji je izdavaè Narodna biblioteka "Radosav Ljumoviæ". | | | | |
| 1 | | | Ireland on line: Traže se novi investitori za ljetovalište zvijezda | | Tender za "Sveca"! | Crnogorska vlada namjerava da izda u zakup ekskluzivno ljetovalište na Jadranskom moru Sveti Stefan, nekadašnje omiljeno stjecište holivudskih zvijezda, koje je nakon ratova na Balkanu devedesetih godina prošlog vijeka postepeno gubilo na znaèju.
Ministar turizma Predrag Neneziæ danas je izjavio da Vlada ovo odmaralište nudi u zakup na 20-30 godina kako bi “dovela investitore” u ovu republiku koja pati od nedostatka gotovog novca, kao i da planira da do kraja mjeseca zvanièno raspiše tender.
| | | | |
| 2 | | | Tech Central Station | | Crna Gora u punoj velièini! | Uspjeh malih zemalja sa slobodnim ekomonijama nije ništa novo. Hong Kong, Singapur, Luksemburg i Švajcarska su uvjek na vrhu ili pri vrhu liste pokazatelja ekonomskih sloboda i veoma su bogate. I zaista, ako se raèuna po glavi stanovnika, devet od deset najbogatijih zemalja imaju populaciju manju od devet miliona (jedini izuzetak su Sjedinjene Amerièke Države). Irska, Island i Estonija su se nedavno pridružile listi malih zemalja sa velikom stopom rasta. Sada možemo ovoj listi dodati još jednu novu zemlju – Crna Gora æe ubrzo imati jednu od najnižih stopa poreza na dohodak preduzeæa u Evropi. Ona je najmanja od bivših jugoslovenskih država, sa populacijom od nešto preko 600,000 stanovnika. Decenijama je održavala svoju nezavisnost od Srbije, a u prošlih nekoliko vijekova nikada nije popustila pred Otomanskom imperijom. Danas su njeni lideri odluèni da tu snagu i snalažljivost upotrijebe za poboljšanje veæ snažne privrede do nivoa izuzetne produktivnosti u sljedeæih deset godina.
| | | | |
| 2 | | | Poslije 14. festivala djeèje pjesme "Naša radost 2004." | | Procvjetale i zvijezde i ruže! | | Èetrnaesta "Naša radost", na Svjetski dan prava djeteta, produžila je lijepu tradiciju festivala djeèje pjesme. Duga niska ne samo da je produžena, veæ je i obogaæena - uèešæem takmièara iz BiH takmièenje koje pod pokroviteljstvom SO Podgorica organizuje JU "Djeèji savez" - epitetom meðunarodno. "Neki novi klinci" poslali su pjesmom poruku vršnjacima širom svjeta... | | | | |
| 0 | | | The Scotsman: Crna Gora | | Destinacija za gurmane! | KADA BI ISPEGLALI CRNU GORU, bila bi velièine Rusije«, kaže Diki Kazanegra, jedan od nove generacije preduzetnika koji pokušavaju da razviju turizam u ovoj maloj, bivšoj jugoslovenskoj republici.
Za zemlju velièine istoène Anglije, ta tvrdnja èini se još nevjerovatnijom od one napisane na etiketi Vranca, vina koje smo pili, dobrog lokalnog crnog vina koje »smanjuje rizik od infarkta miokarda, arterioskleroze i štiti od raka«. Argumentacija za tu tvrdnja ilustrovana je kardiogramom.
Hiperbola je, meðutim, svojstvena ovoj kulturi. Bez oklijevanja, Diki poèinje da objašnjava da je Crna Gora zaista božija zemlja.
| | | | |
|1| |2| |3|
|
|
|
|
Home
Grad
Drutvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 