Five W PG - E-glasilo gradjana Podgorice

Brze činjenice

Glas GradjanaPG

O nama

Anketa

Pretraži

Marketing

1
Knjiga sedmice - "Cyberfeminizam" Igor Marković
Interes i žena i muškaraca on-line!
Cyberfeminizam o kojem u istoimenoj knjizi govori i Igor Marković novo je, nedovoljno istraženo područje za spajanje najboljih tradicija s prednostima koje pružaju novi mediji. Cyberfeminizam nije konačan odgovor, univerzalna teorija, skup pravila bez greške. To je jedan od interesa žena i muškaraca on-line (najčešće) i pokušaj stvaranja načina života, vrijednosnog sistema, i istraživanja svijeta i našeg mjesta u njemu. Zato cyberfeminizam privlači mnoge, jer ne samo da ima budućnost, cyberfeminizam jeste budućnost! Tekstovi u zborniku “Cyberfeminizam” Igora Markovića povezani su sa mnogim drugim o pitanjima identiteta i roda, novih tehnologija i žena u fizičkom, ekonomskom političkom, i društvenom smislu. Oni predstavljaju jedan od izbora koji, u dovoljnoj mjeri razotkriva široko, plodno, i nadasve zanimljivo polje savremenih (syber) feminističkih istraživanja. Sakupljeni su iz medija – iz klasičnih akademskih publikacija, alternativnog teksta, diskusijskih lista i web stranica. Knjiga isključivo o syberfeminizmu još nema, kao što nema niti približno opšte definicije syberfeminizma, iako postoji niz sjajnih tekstova off- i on-line. ”Syberfeminizam” je jako kompleksna tematika za naše područje, kad se uzme u obzir da savremena filozofska literatura nije prečesto prevođena. Ali, znajući da smo došli do tog nivoa tehnike i dostignuća kada se za neke stvari podrazumevaju da ih znamo, jer se skoro svakodnevno susrećemo sa njima , al’ ih ipak napominjem jer smo ih možda ”slučajno” zaboravili. Pretraživač nam je mnogo pomogao u svemu tome. Dakle, putem pretraživača došlo se do mnogo značajnih podataka, objašnjenja i šta koja reč znači. Syberfeminizam ………………………. search ………………………………. search …………………………………. search ……………………………. search ………………………………………………… ………………………… …………………………………………………………. search ………………………………. search ………………………………………………………………………. search………………………………….. search ………………………………. search ……………………………………………………………………… …………………………………………………… …………………………………………………… ……………………….. search………………………………………………. search……………………………………………………… ……………………………………………………………… ………………………………………………. search……….……………………………… ………………….search………………. Syberfeminism (syberfeminizam) - (poštujući svačiju osetljivost čitatelji(ca)ma da popune ovu ”definiciju” po vlastitom nahođenju i sklonostima) Cyber – Prefiks preuzet iz kibernetike koji se uobičajeno upotrebljava u popularnoj kulturi za označavanje tehnološki orjentisanih pojmova i ideja Cyberculture (cayberkultura) - Često korišćen u medijima da denotira aspekt ”Života kao delo cayberpunka”. Opšte značenje bilo bi kultura bazirana na informacijama Cyberdelic – ”Cayber-art” – Uključuje fraktalnu umetnost, kompjuterski generirane slike i/ili muziku itd. Cybernetics (kibernetika) – Znanje o komunikacijskimstavovima u živim organizmima i strojevima, matematička analiza protoka informacija Cyberpunk – Nastao kao literarni pokret u osamdesetim, off naučna fantastika. Karakteristike su da se radnja odvija u sadašnjosti ili bliskoj budućnosti, likovi su uobičajeno ”punski” (društveno devijantni) a tehnološki aspekt je izričito naglađen. ”Neuromancer” William Gipsona, iz 1984, smatra se ”Biblijom” cayberpunka. Drugi prominenti ”patroni” su pisac Bruce Sterling, Max Headroom (lik iz TV serije), Bladde Runner (film). Posebno zanimljivo je da cayberpunk evoluira iz čisto literarnog pokreta u realističku sab.kupturu. Cyborg (kiborg) – kibernetički organizam, hibrid stroja i organizma, poznat iz mnogih dela naučne fantastike. U teoriju ga je uvela Donna Haraway Cypherpunks – evoluirali iz hakera i programera, bave se strojevima višestrukih anonimnih identiteta Elist (email-lists) – Elektronska diskusija grupa na koju se svako s email adresom može uključiti. Adresa se skladišti na jednom računaru (serveru) i svaka poruka poslata tom stoju automatski se šalje svim pretplatnicima liste Ezine – Net verzija ”small press”, odnosno fazinske kulture. Obično ezini postoje samo na Internetu, ali je sve više i elektronskih izdanja papirnih verzija Flame - Živo neslaganje, često vulgarno i nasilno, s drugim učesnikom/cima diskusije na inernetu Fractals (fraktali) – Slike stvorene korišćenjem teorije haosa. Mešavina boja predstavljena u uzorku koji se ponavlja nebrojano puta Hacker (haker) – 60-te (prva generacija): osoba koja se petlja sa softwareom, elektronikom i sl.; 80-te (druga generacija): osoba koja ulazi u računarske podatke (sastojke) bez ovlašćenja da sazna, uništi ili proširi informacije; 90- (tre}a generacija) često nazvani i syberpunkeri. Osobe koje zanima informacija radi informacije, bez zlonamernog uništavanja. Preuzeli su mnogo od hakera šezdesetih, često se nazivaju ”oslobodiocima informacije”, a česte fraze su ”informacija želi biti slobodna”, ”promovišite decentralizaciju” i ”pristup kompijuterima mora biti potpun i neograničen” Indetity Hacking (hakiranje identiteta) – korišćenje pseudo-anonimnosti ili lažnih pristupnih adresa da bi se predstavilo kao druga osoba na Internetu. Syberfeminizam je jedno od najznačajnijih područja koja danas okružuju Internet i njegovu kulturu, s mnogo strana u raspravi koje se bore za moralnu pobjedu… S jedne strane tvrdi se da je Net utopija seksualno/rodnog oslobođenja, i da naši ”stari” identiteti nestaju kada zaronimo u elektronski raj jednakosti, odmaknut od diskriminacijskih praksi ”stvarnog svijeta”. S druge strane su oni/e koji/e smatraju da je sve skupa još jedna kapitalistička, seksistička zavera, protkana zastarjelim shvatanjima dok se takav syberfeminizam pretvara da ih razbija. No, pitanja kojima se syberfeminizma bavi mnogo su dublja nego što je puko ispitivanje prirode Interneta. Među njima su pitanja mogućnosti (re)definisanja ženskog/muškog bez tipičnih seksualnih referenci, ili u širem smislu definisanje rod(ov)a i razlika između pola i roda, posebno u rastjelovljenom prostoru cyberpacea, na nove, efektivnije načine. Takođe, prožima se pitanje identiteta u virtualnom, kao i ljudskog identiteta uopšte. Oni su navodno bespolni, ali, da li su i bez roda? U srcu ”cyberfeminističkog pitanja” je i, šta je feminizam i možemo li se osloniti na klasične u višoj ili manjoj mjeri deskriptivne definicije. Istorijski gledano feminizam (i ženski pokret u cjelini) zavisio je o fizičkoj prisutnosti žena u istom prostoru. Cyberspace nije fizički prostor u tom smislu, iako je bez tračka sumnje stvaran društveni prostor. Mogu li feministkinje samo uskočiti u njega i nastaviti s onim šta su radile i rade? Da bi se razumjela sintagma ”cyaberfeminizam” neophodno je pogledati oba njena sastojka. ”Cyber” je relativno prihvaćen i jasan, iako vrlo širok i raznolik pojam, feminizam je malo tvrđi orah. Po definiciji Rosalinde Delmar,: feminist/kinja je ”osoba koja smatra da žene trpe diskriminaciju zbog njihovog pola, da ima specifične potrebe koje nisu zadovoljene i da njihovo zadovoljenje zahtjeva radikalne promjene… u društvenom, ekonomskom i političkom pokretu”. Smatra se, da postoji mnoštvo više ili manje sličnih, ”definicija” koje vrlo dobro sažimaju klasično, stereotipno razmišljanje, koje više govori o savremenom ženskom pokretu, nego o feminizmu. Postoje tri talasa feminizma. Prvi, gdje ženske organizacije u principu nisu sebe smatrale ”feminističkim”, već je to bila pozicija grupa i pojedinki ”radikalnog feminizma”. Drugi, gdje znak jednakosti između ženskog aktivizma i feminizma nije bio moguć. I treći talas, sa svim svojim raznolikostima koje je donio, pokazuje želju za redefinisanjem feminizma, u kojem više nema koncepta da žene dijele ”isto iskustvo”: ekonomsku opservaciju, osjećaj nejednakosti…. Postaje jasno da se raznolikost između žena više ne mogu držati sabijene, tako se pojavio radikalni feminizam, socijalistički feminizam, eko-feminizam, lezbejski separatizam… I tu se zapravo prepoznaju dvije glavne struje: jedna koja tvrdi da je rod ono što se računa, i na tome gradi specifične akcije i teorije – to je i polazište ideja syberfeminizma koji gotovo u svim svojim pojmovima i teorijama primarno insistira na toj razlici. Naravno, pol je fizička činjenica, donedavno nepromenljiva, a rod - kako kaže Judith Butler - ”uvek konstrukcija”. Ne postoji univerzalni rod, dakle ne postoji univerzalna ”žena” u teorijskom smislu. Idejom syberfeminizma želi se, prije svega, re/definisati sam termin roda, i njegove implikacije u virtuelnom, ali i stvarnom svijetu, premostiti granica tradicionalnih manifestacija, i stvoriti društveno-ekonomski, teorijsko-praktični sistem koji će svi rodovi moći da koriste, s naglaskom na nove tehnologije, posebno na polju komunikacija. Očito je da se moramo osloboditi i ponovo promisliti tradicionalne opise roda koji su dobrim dijelom bili bazirani na tijelu i njegovoj reprezentaciji. Po Akeksandru Boškoviću, ”Slika tela, seksualiziranog tela, erotiziranog tela, oduvek je bila deo zapadne kulture.” Tijelo, posebno ukoliko ga posmatramo kroz prizmu savremenih kulturnih i estetskih ideala i/ili normi postaje nešto što se, razvojem tehnologije, može trampiti, mijenjati i prodati. Tijelo postaje roba, fetiš. Taj biologistički pokret u suprotnosti je sa stvarnošću, jer u poslednjih petnaest godina mnogo se toga izgubilo, mnogo je toga već promijenjeno sve većim učešćem žena u klasično ”muškim” domenima. Ali, ono što je zapravo izgubljeno u tom procesu, i što se rapidno kroz cyberfeminizam i druge ”ekstravagantne samoartikulacije” i dalje uništava jeste društvo bazirano na nadmoći reprezentacije muškog tijela. Takođe i snovi o društvu baziranom na nadmoći reprezentacije ženskog tijela. Konačno, posredstvom novih tehnologija, dobili smo priliku da istražujemo nas same i druge, bez oslanjana na Drugo, da stvaramo ne negativne, već pozitivne definicije. Ono što cyberfeminizam želi jeste ”stvoriti globalnu mrežu veza, uključujući mogućnost transfera znanja (i vjerovanja) između različitih zajednica. Treba nam snaga moderne kritičke teorije o načinima na koje se poruke i tijela stvaraju, ne zato da bi porekli značaj poruke i tijela, već da bi spoznali poruku koja imaju budućnost.” Riječju, trebamo napustiti postojeće identitete, pravila, norme i običaje i stvoriti naše vlastite. Feminizam je bio neophodan društveni pokret koji je fundamentalno promijenio način na koji posmatramo svijet, i zaslužan je za mnoge praktične i teorijske promjene. Konačno, cyberfeminizam treba da prebriše granice koje je feminizam pokazao.. Treba da nam donese slobodu da se igramo, režemo i lijepimo, stvaramo, uništavamo i da ponovo stvaramo sebe same i svijet oko nas, ne ”oslanjajući se na logiku i jezik isključivosti i odvajanja”. Ako nešto i dalje želite za vlastitu budućnost poslije ovih riječi: Cyberfeministički manifest za 21. vek mi smo suverene pičke pozitivne nerazumnice neukalupljene nezauzdane neopraštajuće mi umetnost gledamo svojom pičkom mi umetnost stvaramo svojom pičkom mi smo virus novog svetskog nereda slamajući simboliku iznutra saboterke uvreženih okvira velikog tatice klitoris je direktan put u matricu VNS MATRIX terminatorice moralnog koda plćenice sluzi obrušavajć}i se na žrtvenik prezrenosti stružući hram utrobe mi govorimo jezicima inflitirajući se narušavajući raznoseći podmićujemo diskurs mi smo pičke budućnosti i same/i se upustiti u ”search cyberfeminizam-a”, i doživite sve ovo…
Edita Dautović Posjeta : 3272