Five W PG - E-glasilo gradjana Podgorice

Brze činjenice

Glas GradjanaPG

O nama

Anketa

Pretraži

Marketing

2
Tech Central Station
Crna Gora u punoj veličini!
Uspjeh malih zemalja sa slobodnim ekomonijama nije ništa novo. Hong Kong, Singapur, Luksemburg i Švajcarska su uvjek na vrhu ili pri vrhu liste pokazatelja ekonomskih sloboda i veoma su bogate. I zaista, ako se računa po glavi stanovnika, devet od deset najbogatijih zemalja imaju populaciju manju od devet miliona (jedini izuzetak su Sjedinjene Američke Države). Irska, Island i Estonija su se nedavno pridružile listi malih zemalja sa velikom stopom rasta. Sada možemo ovoj listi dodati još jednu novu zemlju – Crna Gora će ubrzo imati jednu od najnižih stopa poreza na dohodak preduzeća u Evropi. Ona je najmanja od bivših jugoslovenskih država, sa populacijom od nešto preko 600,000 stanovnika. Decenijama je održavala svoju nezavisnost od Srbije, a u prošlih nekoliko vijekova nikada nije popustila pred Otomanskom imperijom. Danas su njeni lideri odlučni da tu snagu i snalažljivost upotrijebe za poboljšanje već snažne privrede do nivoa izuzetne produktivnosti u sljedećih deset godina. Upravo sam razgovarao sa pomoćnikom ministra finansija Crne Gore Vladimirom Kavarićem. On čvrsto vjeruje da je istorija pripremila ovu zemlju za iscrpljujuće pregovore potrebne za pridruživanje EU. »Već smo usvojili euro, jer su se naši ljudi veoma rado oprostili od jugoslovenskog dinara, i spremni smo za konstruktivne razgovore, naročito ako vode unaprjeđenju trgovine«, rekao je on. Kvarić smatra da je Crna Gora sposobna da se upusti u konkurenciju sa carinskim stopama EU i svojim moćnijim susjedom Srbijom, koja zagovara sistem zaštitnih carina, kao i da podrži promociju slobodne trgovine u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. On želi da proizvodi njegovih sunarodnika konkurišu sa ostatkom Evrope, a iako zna da bi jednostrano otvaranje granica u pravcu potpune slobode trgovine odgovaralo potrošačima, smatra da bi se crnogorski proizvođači tome ipak donekle protivili. Međutim, on tvrdi da i pored toga ovdje postoji veće razumijevanje važnosti slobodne trgovine od strane domaćih prozvođača nego što je to uobičajeno u bivšim socijalističkim zemljama. Kavarićevo ministarstvo je izdejstvovalo da najveća stopa poreza na dohodak preduzeća bude 20 procenata, a uvjeravao me je da će do kraja sljedećeg mjeseca na snazi biti paušalna stopa poreza na dohodak preduzeća od 9 procenata – među najnižim u Evropi. Štaviše, nema barijera za protok kapitala, niti ograničenja stranog vlasništva u preduzećima a strani državljani su tretirani kao domaći državljani u svoj privrednoj regulativi. Stranci takođe imaju mogućnost da, ukoliko to žele, sav profit prenesu u svoje zemlje. Uz to, privatizacija ključnih preduzeća, poput Telekoma i Kombinata aluminijuma je već počela. Sa porezom na promet od 17 procenata (osim na osnovne priozvode) i najvišim stopom direktnog poreza od 25 procenata, Crna Gora predstavlja jednu od najprivlačnihih destinacija za strane investicije u Evropi. Prema riječima ekonomiste Marte Bengoa sa Univerzireta Kanabrija u Santanderu u Španiji: »Crna Gora takođe posjeduje veliki ljudski potencijal i pristojnu infrastrukturu u poređenju sa drugim zemljama u regionu«. Crna Gora se trenutno ne nalazi na listi zemalja sa raznim pokazateljima ekonomskih sloboda zato što je nova država. Za sada se na toj listi iz bivše Jugoslavije nalazi jedino Hrvatska, ali ekspert u ovim pitanjima Dr. Robert Loson sa Kapital univerziteta tvrdi da je samo pitanje vremena kada će se i ona pridružiti. Strana valuta se obezbijeđuje iz nekoliko ključnih izvoznih djelatnosti. Iako turizam donosi značajne prihode (25 procenata ukupnog izvoza roba i usluga), glavni doprinos daje proizvodnja aluminijuma (30 procenata), jer jeftine električne energije dobijene iz hidro elektrana ima u izobilju kao i značajnih zaliha boksita (od koga se proizvodi aluminijum). Začuđujuće je da Crna Gora uspijeva da konkuriše najjeftinijim proizvođačima iz Australije i Afrike i danas snabdijeva veliki dio regiona aluminijumom. Međutim, Kavaric očekuje da će nakon smanjenja poreskih stopa strane investicije preplaviti i druge oblasti u kojima se Crna Gora ističe, kao što su telekomunikacije i računarska industrija. Trenutni BDP iznosi oko €2,200 ($2,700) and troškovi zaisplatu plata su znatno manji nego u EU. Poljoprivreda takođe ima velike potencijale, iako su nažalost neke mogućnosti pogrešno rukovođene opštom poljoprivrednom politikom EU. Odgoj svinja subvencioniran od strane EU je, naročito u Skandinaviji, doveo do dovoljno niske cijena da je moguće dopremati ih u Crnu Goru gdje se svinje kolju, meso suši i proizvodi pršut koji se zatim izvozi nazad u EU kao i u zemlje van EU. Iako ovo obezbjeđuje koristan dohodak crnogorskim proizvođačima i priozvodi dodatu vrijednost, to je jedino izvodljivo zbog neprirodno niske cijene svinja izazvane subvencijama. Bez subvencija ova industrija bi bila nerentabilna. Međutim, generalno gledano, Crnoj Gori bi bilo mnogo bolje ako bi subvencije EU bile u ukinute u načelu, jer bi to preko noći povećalo njen izvoz prehrambenih priozvoda, možda čak za 40 procenata. Kavarić je dao zaključni komentar sa puno optimizma: »Predviđam da će se Crna Gora pridružiti EU u sljedećih deset godina, ali vjerovatno ne u sljedećih pet«. Ulazak još jedne zemlje koja vodi politiku niskih poreskih stopa i ekonomskog rasta u EU će dodatno demonstrirati prednosti niskih poreskih stopa i vršiti pritisak na državne blagajne u Parizu i Berlinu koje ubiraju visoke poreze. Ovo mora donijeti korist, ne samo Crnogorcima već i svima nama.
Rodžer Bejt Posjeta : 2130