Sedmica - Komentari

0
Zakon (ni)je jednak za sve
„Sedma sila“ i – „prva sila“!
    Odavno mi nije neki aforizam „pao kao kec na 10“ od onog što smo objavili juèe – "Lokalna vlast je samo lokalna, a lokalna bruka je opšta!". Ono što se prije par noæi desilo ispred kafiæa „Art“, kada je gradonaèellnik Podgorice, sa sinom i vozaèem, napao foto-reportera i urednika „Vijesti“ potvrðuje jaèinu ovog „driblinga uma na malom prostoru“. Prvi èovjek grada, doktor koji ne propušta da naglasi da je humanista, èlan vladajuæe partije koja se kune u evropske i evro-atlantske integracije, baš u vrijeme kada smo dobili Upitnik Evropske komisije, isfrustriran što „sedma sila“ bilježi njegove postupke mimo zakona, na najprimitivniji naèin demonstrirao je da je on „prva sila“ (bar u Podgorici) i tako obrukao i grad na èijem je èelu i devalvirao napore države u usvajanju evropskih standarda i prikljuèivanju civilizovanim, demokratskim zemljama. Upravo zbog toga lokalna i državna vlast zaslužili su da se upitnik doštampa. Ako to ne uradi Evropska komisija, crnogorska demokratska javnost to bi morala da uèini! 
 
0
Utisak sedmice
Indicije i dokazi!
    Dokazano je da „papir trpi sve“ i da je poèela još jedna predizborna kampanja u Crnoj Gori, a indicija je da je poèela na – relativno - nov naèin – sa dokazano starom prièom, bez dokaza - i da je njeno „žrtveno jagnje“ – „indikativni revolucionar“, dokazani profesor Milan Popoviæ.  
 
1
Novi atak na javnu rijeè u Crnoj Gori
Pokret za – mrak!
    Ako danas crnogorska javnost bude uskraæena za TV prenos skupštinskog zasijedanja, neki to možda neæe ni primjetiti, neki æe se èak i obradovati, ali nadam se da æe se bar neko zamisliti!Prije svega, poslenici javne rijeèi, „ljudi od pera“, pripadnici sve brojnijih novinarskih udruženja i nezavisnih redakjcija.Neæe valjda javni servis ostati usamljen u zahtjevu da im se Pokret za promjene izvini za grubo ometanje njenog izvještaèa? Neæe valjda, jer ako se to desi, „sedmoj sili“ i javnoj rijeèi u Crnoj Gori „crno se piše“ i svi oni koji žive od nje za nju ne mogu oèekivati ništa drugo nego da „neki mrak ugasi neki dan“! 
 
0
Umjetnost i politika
Ovo je prikaz!
    Iako nisam vrsni poznavalac umjetnosti i nisam žudio za tim da pišem prikaze, znam šta je kiè i nedavno otvaranje jedne likovne izložbe navelo me je na razmišljanja koja slijede. Ona nemaju puno veze sa umjetnošæu, pa ipak...ovo je prikaz. Uz umjerenu dozu subjektivnog, objektivno i realno prikazuje optereæenost našeg društva politikom, podjelama iz prošlosti koje su,nažalost, naša aktuelnost, svakodnevnica. U najkraæem, kada u umjetnièkoj galeriji æujete „skupštinski razgovor“ – to je gore od svakog kièa! 
 
1
„Europ(j)esma, struka i b(r)uka!
Povrijeðen mu duh!
- Osvajanjem sedmog mjesta na prošlogodišnjem „Eurosongu“ u Kijevu podgorièka grupa „No name“ obezbijedila je mjesto za predstavnika SiCG u ovogodišnjem finalu „festivala lakih nota“, koji æe biti održan u Atini. Meðutim, sa atinske scene neæe se èuti ni pobjednièka „Moja ljubavi“, ni favorizovani „Ludi letnji ples“, niti bilo koja od kompozicija sa neslavno i sramno završenog takmièenja u „Sava centru“. Iako je takmièenje održano i završeno po pravilima, povrijeðen mu je duh – rezime je obrazloženja Upravnog odbora Udruženja javnih servisa Srbije i Crne Gore, koji se juèe sastao da (ne) naðe rješenje za samo nama znani “balkanski specijalitet”. 
 
1
Digitron i demokratija
Re:fer&um!
Demokratija je volja veæine – poznato je još od uspostavljanja vladavine naroda, a egzaktna nauka je tu da veæinu izmjeri, iskaže i proglasi. Sve ostalo su (ne)sporazumi, politika, alhemija. Iako se još može èuti da je u Crnoj Gori „demokratija u povoju“, pokazala je ona da ima demokratski kapacitet. Znala je i da se sporazumije i da razumije, popuštala je i pred voljom politike, žrtvujuæi, ili bar odlažuæi strateške nacionalne interese. U viševjekovnoj istori ništa joj nije „palo s neba“, naprotiv. Tako i sada, „u 5 do 12“ do referenduma koji treba formulom demokratija+matematika da odgovori jesu li njeni graðani za svoju državu, ili za opstanak atipiène zajednice – atipièno evropski sugeriše joj se alhemija! 
 
2
Nesreæa i manipulacije
Èiju poštu „Kurir“ nosi?
    Najteža željeznièka nesreæa koja je 23. januara zadesila Crnu Goru proteklih dana „protjerala“ je iz svakodnevnog života sve ostale teme, dileme i probleme. Kobni udes pokazao je pravo lice i velièinu Crne Gore.Svi smo bili jedno, zajedno, za jedno – za život. I prijatelji Crne Gore, od geografski najbližih do najudaljenijih, pokazali su nesebiènost, solidarnost, pohitali su da pruže utjehu i pomoæ. Ali, eto veæ danas, kada još nije ni sahranjena 46. žrtva, ima i onih koji su požurili da Crnoj Gori ispostave raèun! Ni manje, ni više – ceh je državni status! 
 
2
Malokabinetski život u tabloidu
Tabloidno, nego što!
    Uz jutarnju kafu "prelistavam" novine na netu i tako doðoh i do teksta, komentara "Život u tabloidu". Po slici, mlaðana Vesna Peroviæ kritikuje ovaj višesezonski modni hit u Srbiji - kako u štampanim, tako i u elektronskim medijima. Uz argumentovane kritike neèega "što je nekad bio šund ili kiè, traè ili najobièniji primitivizam", slijedi preporuka "Samo nemojte da se ugledate na crnogorske medije, molim vas. Jer, tu nema ni tabloida."
Prekinuh dobar gutljaj kafe, sjetih se i - umjesto "Eureka", pomislih - tabloidno, nego što! Po rukopisu prepoznah sliku. 
 
1
Lièni stav - Srpsko-crnogorski odnosi u vrtlogu stvarnih i iskonstruisanih afera
Stavljanje Crne Gore na optuženièku klupu
Državna zajednica je u sve dubljoj krizi. Institucije skoro da i ne funkcionišu. U njima je više prièe o aferama, stvarnim ili iskonstruisanim, nego o obavezi da budu u funkciji što bržeg približavanja Srbije i Crne Gore meðunarodnoj zajednici.
Poslednja "afera", vezana za vojsku, najbolji je dokaz prethodno reèenog. Savjet ministara, Vrhovni savjet odbrane, Skupština državne zajednice, ne mogu ovih dana da se bave nièim drugim, posebno ne onim zbog èega postoje, zbog (navodne?!) afere, koju je "otkrio" patriotski èistunac, srpski ekonomski nacionalista, aktuelni ministar finansija u Vladi Srbije.
 
 
0
Press i pretres
(NE)MOÆ!
Konaèni rezultati pretresa koji su specijalci MUP Crne Gore obavili juèe u ZIKS još nisu poznati. Da li su policajci došli do traga koji vodi do ubice Slavoljuba Šæekiæa pokazaæe istraga, jesu li u toj akciji prekoraèili zakonska ovlašæenja utvrdiæe unutrašnja kontrola. O tome æe raspravljati i odgovarajuæi skupštinski odbor, sve æe do detalja da se utvrdi i niko neæe biti izvuèen iz krivièno-pravne odgovornosti – rijeèi su državnog tužioca… Do tada ostaje sumnja da je “policija trenirala strogoæu” i povrijedila 31 pritvorenog, od kojih su petorica pomoæ zatražili u KBC. I ako je ta njihova “strogoæa” pod znakom pitanja, ona koju demonstriraju prema poslenicima javne rijeèi više je nego oèigledna! 
 
0
Lièni stav - Povodom zaoštravanja odnosa sa susedima
Podsvest srpske politike
Srpske vlasti u ciglo nekoliko dana napravile su nekoliko falš poteza koji prete da umanje kredibilitet mukotrpno steèen na meðunarodnom planu nakon 5. oktobra. Posebno je baèena senka na odlazak predsednika Tadiæa u Srebrenicu. Iz vrha srpske vlasti delovalo je skoro kao sinhronizirano: Tadiæev poziv Hrvatskoj da se odredi prema zloèinima poèinjenim nad Srbima u "Oluji", prkošenje Amfilohija Radoviæa crnogorskim vlastima, zaoštravanje državne politike prema Makedoniji zbog hapšenja vladike Jovana.
 
 
0
Suoèavanja
Pravda za Mamu i Marka!
Prvo je dobrovoljno veæina osumnjièenih za ratne zloèine otišli u Hag, pa su se shodno garancijama države vratili kuæi da se brane sa slobode. Onda je ukinuto gonjenje Mire Markoviæ zbog toga što je nenadležna dodeljivala državne stanove prijateljima i kuænoj pomoænici. Sada je na povratku kuæi u Požarevac, valjda i u "Madonu" i u "Bambi" i ko zna gde sve još (zaboravlja se brzo) i Marko Miloševiæ, sin bivšeg predsednika koji je u Hagu. Razlozi su, prema izjavama advokata i mnogih boènih pravnika - onih koji nisu direktno umešani u odbranu, ali su pravni struènjaci u raznim strankama bliskim vladi ili u samoj vladinoj - sasvim pravne prirode. 
 
1
"Politika" za (ne)upuæene
Donji i "prljavi veš"!
"Neznanje je car zla svakojega" rekao je davno Njegoš i ta njegova misao svakodnevno dobija potvrdu. Veliki Vladika i pjesnik danas bi je èak morao i dopisati - da je veæe zlo od toga samo kada se onaj što nezna drzne da, radi dnevno ili trajno-politièkih interesa, "drži lekcije". Upravo to èini beogradska "Politika", komentarišuæi neisticanje zastave SiCG na nedavno odigranoj utakmici Intertoto kupa na stadionu pod Goricom. 
 
1
Miloš Ðeriæ, uèenik treæeg razreda Matematièke gimnazije, Beograd
Osjeæam se odgovornim
Osjeæam se odgovornim. Zašto? Ne znam. Tada sam završio prvi razred. Šta sam mogao da znam? Ništa. Seæam se tragova tenkova po ulicama. Ne osjeæam da pripadam tom narodu, ipak osjeæam se odgovornim. Imam potrebu da se izvinim. Ne znam kako. Ne znam kome.
Teško mi je. Nisam gledao snimak. Ne mogu. Neæu. Ne želim. Svestan sam onoga šta je bilo. Hoæu da vidim istinu. Vidim je. Bolna je. Istina je. Ipak mi je lakše.
 
 
2
Prepoznatljiv rukopis
Istina je - u vodi!
Jedna vijest - o povlaèenju bakteriološki neispravnih voda sa tržišta Crne Gore - koja, sama po sebi, nije ništa posebno - izazvala je nesluæenu medijsku pažnju u Srbiji. Srbijanski mediji prosto se utrkuju koji od njih æe najbolje i najpompeznije ukazati pažnju javnosti da je u pitanju antisrpska kampanja uoèi turistièke sezone, progon...na pomolu je srpsko-crnogorski ekonomski rat!
Da nije rijeè o dobro prepoznatljivom rukopisu iz nedavne tragiène prošlosti, svako ozbiljan, kome je do istine, nasmijao bi se suvišnoj medijskoj halabuci. Nažalost, zbog prisjeæanja na sliène naslove s poèetka devedesetih, nikome baš nije do smjeha. 
 
2
Na drugi pogled
Mladiæ u biblioteci
U zao èas i zlim povodom se poslednjih dana seæam onog starog vica o tome kako je nastala Lenjinova izreka "Uèiti, uèiti i samo uèiti". Kao pitali Marksa, Engelsa i Lenjina šta je bolje imati - ženu ili ljubavnicu. Odan svojoj Dženi Marks kaže - ženu, raspusni neženja, beæar Engels kaže - ljubavnicu.
A Lenjin na prvi pogled neoèekivano - i ženu i ljubavnicu. Pa, veli, žena misli da si kod ljubavnice, ljubavnica kod žene, a ti odeš u biblioteku pa samo uèiš i uèiš.
Ova prièa može, osim za zasmejavanje da posluži i kao matrica za razmišljanje o neodreðenosti, nedovršenosti, hinjenom "zbunjivanju protivnika". Znate ono - s njim se ništa ne zna. Ali on to namerno. Nikad ne znaš gde je. Misliš ovde, a on tamo. Misliš tamo, kad on ovde. A ponekad ni tamo ni ovamo. U biblioteci.
 
 
2
»Prvoborac 1« i »prvoborci«
(Ne) Kradimo grad!
      Popularni »crtaæ o veziru i iznogudu« prošle sedmice »reanimiran« je u Podgorici. Prvo su se, u redovnom poslu graðevinske inspekcije, zaèuli bageri, a zatim još veæu buku i prašinu – »medijsku i NVO« digli su oni koji od države oteto brane »kao svoje«. Gradonaèelnik Podgorice nazvan je vezirom koji ruši sve redom, ali selektivno, ostavljajuæi porodice »bez krova nad glavom«. Èula se, uiglavnom, samo jedna, naravno tamna, strana medalje, a onda je »vezir« došao, ne bagerom, veæ sa dokumentima i upitao »Ko su iznogudi?«.
                   Ispostavilo se da famozni »dvostruki kolosjek« imamo u svom dvorištu! Jedan je onaj za koji su graðabni glasali 2002. i koji se zove "Gradimo grad", a drugi koji protežiraju pojedini sugraðani, usamljene NVO i neki mediji - "Kradimo grad!"


 
 
2
Osim neželjene "predigre" utakmica "Buduænost" - "Zvezda" dobila i "treæe poluvrijeme - najnižih strasti"
Maksi mir pod Goricom!
               Od tog trenutka sve je podseæalo na „Maksimir“ 1990. godine, kada je došlo do sukoba navijaèa zagrebaèkog Dinama i Zvezde. Horor! Tako je 1991. poceo domovinski rat u Zagrebu. Sram vas Milo!Crnogorci su krivi za sve to... samo su neki od brojnih komentara, èiji autori kao da su jedva doèekali incident uoèi utakmice "Buduænost" - "Zvezda", pa da ospu paljbu po podgorièkim navijaèima i da u "suzavcu" vide i ono èega nema i što nijesu vidjeli ni oni koji su, na bilo koji naèin, bili akteri nedjeljnog (ne)sportskog dogaðaja - nacionalizam, podjele, mržnju... 
 
1
SANU, SPC I DOMAÆI AKTIVISTI PROTIV CRNE GORE
Na vjeènoj straži velikosrpstva
                   Vidjelo se da je data uzbuna. Profesori-štrajkaèi iz Nikšiæa javno su zatražili struènu pomoæ u borbi protiv "zelenaške, dukljanske vlasti i nasilja nad jezikom".
               I pomoæ je stigla, skoro sa neba. "Vaša žrtva je velika, ali kada èovek radi prave stvari ne može biti izgubljen niti zaboravljen, nagrada mora stiæi" - sokolio je patrijarh Pavle profesore nikšiækih srednjih škola. Dvadeset i pet podvižnika ponosno su se protekle sedmice, posred Patrijaršije, uslikali sa crkvenim glavarom i velikodostojnicima SPC.

 
 
1
Poèetak školske godine u znaku – politike!
Prve ocjene piše – tužilac!
               Umjesto da poèetak školske godine protekne u znaku novog sistema obrazovanja u Crnoj Gori, koji prve èasove »upisuje« u 20 osnovnih i u 15 srednjih struènih škola, ili bar da mu peèat daju ekskurzije i druge (van)nastavne aktivnosti , u »rasporedu èasova« uèenika, njihovih roditelja i nastavnnika ponovo je manipulacija u režiji dobro poznatih aktera – prosrpske opozicije u Crnoj Gori, mitropolita SPC i grupe profesora, »branilaca srpskog jezika«. Sve veæ viðeno, ali neadekvatno ocijeno i zato nam se ponavlja. Zato ni prve ocjene u školskoj 2004./05. neæe dobiti uèenici od profesora koji rade, veæ æe ih grupi njihovih kolega koje su »bacile dnevnik« - dati državni tužilac!
                  Ministarstvo prosvjete i nauke podnijelo je zahtjev Osnovnom tužiocu da ispita da li u postupku profesora koji štrajkuju zbog preimenovanja jezika, ima elemenata kršenja zakona, saopštio je pomoænik ministra prosvjete Radovan Damjanoviæ.
 
 

|1| |2| |3| |4|