Five W PG - E-glasilo gradjana Podgorice

Brze činjenice

Glas GradjanaPG

O nama

Anketa

Pretraži

Marketing

1
Švedska akademija odlučila o novom laureatu
Doris Lessing - Nobel za književnost!
Britanska književnica Doris Lessing (1919) ovogodišnja je dobitnica Nobelove nagrade za književnost. Odluka Švedske akademije ne poklapa se s uobičajenim kladioničarskim prognozama, u kojima su ovaj put prednjačili muškarci, od Magrisa i Rotha, do Fuentesa i Murakamija... No, ipak nije ni potpuno iznenađenje, jer se ime Doris Lessing već dugo godina nalazi na "listama kandidata” potencijalnih osvajača najglasovitijeg svjetskoga književnog priznanja, koje laureatu donosi i pozamašan novčani iznos (više od milon eura). “Autorka proze ženskoga iskustva, koja sa skepticizmom, žarom i vizionarskom snagom podvrgava podijeljenu civilizaciju bespoštednom propitivanju”, tako švedski akademici u jednoj rečenici formulišu prvo obrazloženje svoga odabira. I opusom i biografijom Doris Lessing intrigantna je pojava svjetske književne scene u posljednjih 60 godina. Njezina djela, pretežno autobiografski utemeljena, kao i njezino društveno djelovanje (najprije gorljivo na strani komunizma i feminizma, poslije razočarana i rezignirana objema ideologijama), uvijek su budili kontroverze, izazivali polemike, nikad ne prolazeći u ravnodušnoj nezapaženosti. Rodila se kao Doris May Taylor u Iranu, ranu mladost provela je u Južnoj Rodeziji (danas Zimbabve), sa 13 godina napušta (zauvijek!) školovanje, sa 15 bježeći od stroge majke postaje kućna pomoćnica... Rano počinje pisati, udaje se i rađa dvoje djece, ali i brak joj je poput tamnice iz koje, naravno, bježi. Pridružuje se grupi komunista Left Book Club i ubrzo se ponovno udaje: odabranik je Gottfried Lessing, čije će prezime proslaviti u književnom svijetu... U London se, izgubivši sve iluzije o komunizmu, seli 1949. i postaje profesionalna književnica. U djelima što su slijedila opsesivno se bavila temama sukoba kultura, nepravdom, rasnim predrasudama, neplodnosti bjelačke kulture u afričkim zemljama, osviještenim ženstvom... Prvi roman “Trava pjeva” objavljuje već 1950, a svjetsku slavu stiče serijom romana “Djeca nasilja” (pet knjiga objavljivanih od 1952. do 1969), te kultnom knjigom suvremenog feminizma “Zlatnom bilježnicom” (1962). Zaokupljenost društvenim angažmanom, 70-ih godina zamjenjuje zanimanjem za naučnu fantastiku, kad nastaju romani “Kratka uputstva za silazak u pakao”, “Sjećanja preživjelog”, serija romana “Arhivi Canopusa u Argu”... Poslije se vraća tradicionalnom realizmu, ali osim proze ispisuje i djela najrazličitijih žanrova, od dramskih do pjesničkih. Bogat i raznovrstan opus dostojan Nobela!
Posjeta : 1129