|
|
| |
| 1 | | | Precizno upozorenje u GodiĆĄnjem izvjeĆĄtaju o prijetnjama, koji je sačinila Kancelarija direktora zdruĆŸenih obavjeĆĄtajnih agencija SAD | | Zapadni Balkan - na ivici haosa! |
 - Zapadni Balkan će se vjerovatno suočiti sa povećanim rizikom od izbijanja lokalizovanog međuetničkog nasilja u toku 2024. Nacionalistički lideri će vjerovatno pospjeĆĄivati tenzije kako bi stekli političku dobit a spoljni faktori će produbljivati i koristiti etničke razlike kako bi povećali ili zaĆĄtitili uticaj u regionu ili spriječili integraciju Balkana u evropske i evro â atlantske institucije - precizno je upozorenje GodiĆĄnji izvjeĆĄtaj o prijetnjama, koji je sačinila Kancelarija direktora zdruĆŸenih obavjeĆĄtajnih agencija SAD, i koji je objavljen u poneđeljak uveče.
Priča se u izvjeĆĄtaju nastavlja sa istom preciznoĆĄću: âSukobi između srpskih nacionalista i kosovskih vlasti su u toku 2023. doveli do pogibija i ranjavanja, uključujući i nanoĆĄenje povreda mirovnim snagama NATO-a. Lider bosanskih Srba Milorad Dodik preduzima provokativne mjere kako bi neutralisao međunarodnu superviziju BiH i sproveo de facto secesiju Republike Srpske. Dodikove akcije mogu podstaći lidere boĆĄnjačke populacije da jačaju kapacitete da zaĆĄtite svoje interese i mogu dovesti do nasilnih sukoba koje mirovne snage u BiH neće moći da zaustaveâ.
Za neupućene, direktor zdruĆŸenih obavjeĆĄtajnih agencija SAD je američki drĆŸavni zvaničnik čija je nadleĆŸnost da koordinira rad svih institucija u SAD koje se bave obavjeĆĄtajnom djelatnoĆĄću, uključujući i one najpoznatije â NSA i CIA.
Sa druge strane, ĆĄef Vojno-obavjeĆĄtajne agencije Srbije, general-major Stojković, bio je jednako precizan. âImajući u vidu strano prisustvo (misli se na NATO), tradicionalnu zatvorenost albanskih zajednica, kao i najozbiljniju eskalaciju bezbjednosne situacije od pogroma nad srpskim stanovniĆĄtvom 2004. godine, angaĆŸovali smo (Srbija) značajne obavjeĆĄtajne resurse na tom području - izjavio je Stojković za Russia Today (vrlo interesantan izbor medija za koji će dati intervju).
Kako ne bi ostavio nikakvu sumnju ĆĄta Srbija stvarno ĆŸeli na Kosovu, Stojković je objasnio da âu (srpskoj obavjeĆĄtajnoj) sluĆŸbi nema mjesta za ljude koji ne nose Kosovo i Metohiju u svom srcu i koji ne ĆŸive za dan kada će se srpska trobojka vijoriti ĆĄirom juĆŸne srpske pokrajineâ.
Srpski istoričar i nacionalistički ideolog Čedomir Antić takođe je bio veoma precizan. âTreba se boriti za nezavisnost Republike Srpske, treba se boriti za konstitutivnost srpskog naroda u Crnoj Gori, a ako to ne moĆŸe, moĆŸe i tamo da se stvori Republika Srpska sa sjediĆĄtem u NikĆĄićuâ, izjavio je skoro Antić.
Antić nije samo tamo neki istoričar. U autoritarnim, ekspanzionističkim reĆŸimima, ljudi kao Antić imaju mnogo opasniju ulogu â da razglase prave namjere reĆŸima onda kad sam reĆŸim to ne moĆŸe, ali i da izazivaju tenzije kada je destabilizacija na agendi reĆŸima. Ako mislite da je ovo previĆĄe paranoično, sjetite se Aleksandra Dugina. Mnogi su mislili da su Duginove priče samo proizvod labilnog uma opsjednutog ekstremnim nacionalizmom i ruskim imperijalizmom. A onda je Rusija napala Ukrajinu.
Kad smo već kod NikĆĄića, (pro-ruski i pro-srpski) gradonačelnik tog grada, Kovačević, je proĆĄle sedmice nazvao opozicionog poslanika âĆĄvabaâ, iz razloga ĆĄto je predak tog poslanika iz Austrije. MoĆŸda je Kovačević gledao previĆĄe partizanskih filmova? A moĆŸda je njegova izjava joĆĄ jedan pokuĆĄaj da se izazovu ksenofobija i etničke tenzije, u skladu s planom koji je precizno opisan u izvjeĆĄtaju direktora zdruĆŸenih obavjeĆĄtajnih agencija SAD. Ostavljamo čitaocima da prosude.
Ponovo malo o preciznosti â u posljednje vrijeme Milorad Dodik je dao nekoliko vrlo preciznih izjava, na razne teme. âOvo je borba protiv stranaca, koji ĆŸele da uspostave kolonijalnu upravuâ â njegov komentar o aktuelnoj situaciji u BiH. âArogantni, laĆŸljivi tipoviâ â njegov opis visokog predstavnika za BiH Ć mita i američkog senatora Marfija. âIzgradnja puteva je mnogo vaĆŸnija od demokratijeâ â interesantan uvid u njegovo razumijevanje politike. âU BiH niĆĄta ne funkcioniĆĄe, čim se ukaĆŸe prilika Srpska će se otcijepitiâ â njegov plan za budućnost BiH.
Ruski reĆŸimski analitičari su takođe, pogodili ste, precizni. âUkrajinska kriza je dodatno podgrijala deĆĄavanja na Balkanu, oĆŸivjela zamrznute konflikte, ne samo u regionu nego i ĆĄire. Vezano i za ishod sukoba u Ukrajini a i nezavisno od toga, sukob ili u najmanju ruku eskalacija tenzija između velikih sila u pravcu Balkana čini se neizbjeĆŸnomâ â kaĆŸe se u analitičkom osvrtu ruskog Instituta za sistemsko â strateĆĄku analizuâ.
Ovo je dobar primjer tzv. âproročanstva koje se samo od sebe ispunjavaâ. Putinov reĆŸim ulaĆŸe sve napore da izazove konflikt na Zapadnom Balkanu. Dio te strategije je i da njemu bliski analitičari predvide konflikt, ĆĄto će izazvati paniku, destabilizovati situaciju (panika=destabilizacija), a takođe posluĆŸiti i kao implicitna prijetnja EU i NATO da Rusija i njeni proksiji, Srbija i Republika Srpska (ako ne vjerujete da su to ruski proksiji, pitajte britanskog sekretara za spoljne poslove Kamerona) imaju sposobnost da zapale joĆĄ jedan region Evrope.
Puno je indikatora koji upućuju da se na Balkanu sprema oluja. Neki od njih (joĆĄ uvijek) nijesu podesni za objavljivanje. Izabrali smo one za koje se čini da su najupečatljiviji. Ponovo, prepustićemo čitaocima da odluče da li su oni vaĆŸni ili ne. Tako ćemo, ako niĆĄta drugo, uĆĄtedjeti napor pro-ruskim i pro-srpskim portalima u Crnoj Gori da podnose prijave protiv Antene M. Nadamo se samo da neće doći na ideju da podnesu prijavu protiv direktora zdruĆŸenih obavjeĆĄtajnih agencija SAD, ili protiv Dejvida Kamerona.
Naglasićemo ipak neĆĄto ĆĄto je odavno trebalo da bude očigledno ali naĆŸalost nije. Zapadni Balkan se nalazi na teĆĄkim bezbjednosnim iskuĆĄenjima, praktično na ivici provalije. Crna Gora je dio Zapadnog Balkana. Iako naĆĄa zemlja, kao NATO saveznica, ima poboljĆĄanu poziciju za suočavanje sa regionalnom krizom, ozbiljnost i sloĆŸenost bezbjednosnih izazova pred nama se ne mogu ignorisati. Čak i da Crna Gora izbjegne konflikt na svojoj teritoriji, sukobi u drugim djelovima regiona takođe imaju potencijal da trajno promijene crnogorsko druĆĄtvo i demografsku strukturu i izuzetno negativno utiču na ekonomske prilike. Upravo kao ĆĄto se desilo devedesetih godina proĆĄlog vijeka.
Zato je zaključna poruka članka jednostavna i, nadati se, precizna. Sve ovo je mnogo veće od dnevne politike. Veće od PES, DPS ili bilo koje druge, nominalno ili iskreno, pro-evropske političke partije. Mnogo veće od beskonačnih kombinatorika ko će ući u koju koaliciju i mnogo veće od sprovođenja ekonomskih programa. Zaista, mnogo je veće i od procesa evropskih integracija â iako je taj proces potreban, ali ne i dovoljan uslov za stabilnost Crne Gore.
Ovdje se radi o najvaĆŸnijoj, osnovnoj, najozbiljnijoj funkciji bilo koje drĆŸave â da garantuje nacionalnu bezbjednost. Ć ta konkretno treba raditi da bi se nacionalna bezbjednost očuvala â o tome viĆĄe u narednim člancima. Ali ako Crna Gora nema nacionalnu bezbjednost, ona nema niĆĄta, osim haos. Prvi uslov da se nacionalna bezbjednost očuva je da procrnogorski i prozapadni pojedinci i grupacije, iz vlasti i iz opozicije, bez obzira na etničku, vjersku ili partijsku pripadnost, počnu da zajednički rade da se ona očuva. Pa jednom kad kriza prođe â moĆŸemo da se vratimo na stare teme.
|
Posjeta : 58 |
|
|
|
|
Home
Grad
Drutvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 