|
|
| |
| 0 | | | U 97. godini | | Preminuo reditelj - Veljko Bulajiæ! |
 Jedan od najveæih jugoslovenskih filmskih reditelja Veljko Bulajiæ preminuo je juèe u Zagrebu, u 97. godini života, javljaju hrvatski mediji.
Vijest o smrti "Veèernjem listu" potvrdili su èlanovi familije. On je trajno oblikovao jugoslavensku i hrvatsku kinematografiju.
Reditelj Veljko Bulajiæ roðen je u mjestu Vilusi kod Nikšiæa, 22. marta 1928. Sa roditeljima, ocem Miljkom i majkom Ljubicom te braæom Ðorðem i Stevanom je do izbijanja Drugog svjetskog rata boravio u Sarajevu, a onda su se vratili u rodne Viluse i veæ 13. jul 1941. godine pridružili ustanicima koji su se borili protiv okupatora i narodnih izdajnika. Najstariji brat Ðorðe je poginuo u ratu, dok su Stevan i Veljko preživjeli, iako su i oni bili ranjavani.
Srednju školu Bulajiæ je završio u Sarajevu. Nakon rata našao je mjesto u Domu JNA u Zagrebu, gdje se motao s mlaðim poratnim intelektualcima. Tada se poèeo zanimati za kinematografiju, upisao je filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu. Diplomirao je 1959., asistirao velikim rediteljima kao što su Federiko Felini i Vitorio De Sika pa se vratio u bivšu Jugoslaviju.
Rediteljsku karijeru zapoèeo je sa dva kratka filma: Kamen i more i Brod lutalica (1953.). Prvi dugometražni igrani film "Vlak bez voznog reda" (o poslijeratnim migracijama stanovništva) realizovao je 1959. Djelo je nagraðeno sa dvije Zlatne arene i nagradama Slavica i Jelen u Puli, te Nagradom grada Zagreba. Slijedi film Rat (1960.), vizija ratne katastrofe, nagraðen Zlatnom i Srebrnom arenom u Puli. Veliki uspjeh Bulajiæ postiže filmom Uzavreli grad (1961.), o životu u novome industrijskom centru, nagraðenom takoðe Zlatnom arenom u Puli.
Bulajiæ je autor èiji su filmovi postigli najveæi uspjeh kod domaæih i stranih gledalaca. Kozara, Vlak bez voznog reda, Atentat u Sarajevu zajedno s Bitkom na Neretvi na vrhu su liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji. Navedena èetiri filma prikazivani su u mnogim državama. Njegovi filmovi su donosilii velike zarade.
Skopje 63, dugometražni dokumentarni film, bio je prikazivan na svim televizijama svijeta i svom je autoru donio prestižnu UNESCO-vu nagradu Kalinga za "vrhunsko ostvarenje na podruèju umjetnosti i znanosti".
Bulajiæ je dobitnik nagrada Zlatni Lav u Veneciji, Zlatna Nimfa u Monte Karlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i Nju Delhiju, Zlatne medalje na Meðunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, meðunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade Zlatni klas za najbolji film u Valjadolidu, nekoliko nagrada publike te još neke druge. Nagraðen je s nekoliko Zlatnih Arena na Filmskom festivalu u Puli za najbolje filmove i najbolju režiju, a amerièka Akademija za umjetnost i nauku nominovala je njegov film Bitka na Neretvi za Oskara.
Bulajiæ je 2010. preko medija ušao u konflikt s Antunom Vrdoljakom koji je za potrebe svoj dokumentarno-igrane serije "Tito" koristio njegove snimke Titovih memoara koje je snimao 70-ih godina prošloga vijeka za Televiziju Zagreb. Vlasnik tih memaoara je HTV, ali je Bulajiæ tvrdio da polaže autorska prava te da se bez njegova dopuštenja nikome ne može ustupiti korištenje materijala.
Odlukom Festivala mediteranskih zemalja u Rimu Bulajiæu je 2013. dodijeljena Nagrada za životno djelo, nakon što je u rimskoj Filmskoj palati prikazan njegov film ´Libertas´ o životu i djelu velikog hrvatskog pisca Marina Držiæa. Nagradu mu je uruèio Franko Nero, zvijezda njegove "Bitke na Neretvi" iz 1969., filma koji je u Jugoslaviji slavljen kao jedan od najboljih ratnih filmova svih vremena.
Dobitnik Trinaestojulske nagrade
Bulajiæ je dobitnik i Trinaestojulske nagrade za životno djelo 2016.
On je tada za TVCG kazao da æe s ponosom primiti Trinaestojulsku nagradu. Posebnu èast mu èini to što nagrada dolazi iz Crne Gore za koju je, kako kaže, èitav život bio neraskidivo vezan.
|
Posjeta : 43 |
|
|
|
|
Home
Grad
Drutvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 