1
Vlada Crne Gore utvrdila Predlog zakona o dopuni Zakona o industrijskim emisiijama
Dodatno će urediti - izdavanje integisanih dozvola!

             - Predlog zakona dodatno će urediti način izdavanja integisanih dozvola, kako bi industrijski sektor što prije unaprijedio i inovirao tehnološke procese rada postrojenja, na način kojim se obezbjeđuje zaštita zdravlja ljudi i životne sredine u cjelini. Predloženom dopunom je predviđeno da operater snosi troškove rada komisije koja se bavi analizom i ocjenom dokumentacije koja se dostavlja u postupku izdavanja integrisane dozvole.

Takođe, propisano je da će se visina troškova za rad komisije određivati u zavisnosti od vrste i složenosti postrojenja za koje se izdaje integrisana dozvola od strane Agencije za zaštitu životne sredine, uz prethodno pribavljeno mišljenje organa državne uprave nadležnog za poslove finansija. Predlogom zakona se dodatno unapređuje sistem na nacionalnom nivou, kako bi se obezbijedili uslovi za efikasniju implementaciju Zakona o industrijskim emisijama, tačnije dio nezavisnog pregleda i ocjene obavezne dokumentacije koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje integrisane dozvole, što je predviđeno i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27 - Životna sredina i klimatske promjene u dijelu industrijsko zagađenje.
Donijeta je Odluka o obrazovanju Savjeta za podsticanje daljeg razvoja i primjene medijacije i drugih načina alternativnog rješavanja sporova. Savjetom će predsjedavati ministar pravde, a zadatak Savjeta je, pored ostalog, praćenje i unapređenje primjene alternativnog načina rješavanja sporova, podnošenje Vladi inicijativa, predloga i mišljenja u cilju unapređenja u ovoj oblasti. Akcionim planom za pregovaračko poglavlje 23 „Pravosuđe i temeljna prava” medijacija i drugi načini alternativnog rješavanja sporova prepoznati su kao jedna od mjera za smanjenje broja zaostalih parničnih predmeta u cilju rasterećenje sudova i pružanje strankama da dođu do brzog i efikasnog načina zaštite njihovih prava.
Vlada je donijela Program monitoringa površinskih i podzemnih voda za 2024. Osnovni razlog za donošenje ovog programa sadržan je u potrebi praćenja kvalitativnih i kvantitativnih parametara radi postizanja dobrog statusa voda. Monitoring je osnovni alat za pregled i procjenu statusa, kao i planiranje upravljanja vodama. Mreža za monitoring površinskih i podzemnih voda uspostavljena je saglasno zahjtevima iz čl. 8 Okvirne Direktive o vodama tako da osigura cjelovit i sveoubuhvatan pregled ekološkog i hemijskog statusa površinskih voda i kvantitativnog i hemijskog statusa podzemnih voda. Budžetom Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju za 2024. godinu, za realizaciju Programa monitoringa površinskih i podzemnih voda za 2024. godinu, projektovana su sredstva u iznosu od 118.250 eura.
Usvojen je Prijedlog za izmjenu Zaključka Vlade Crne Gore kojim je bilo određeno da javna rasprava o Nacrtu prostornog plana Crne Gore do 2040. godine traje 30 radnih dana. Imajući u vidu da zbog organizacionih promjena u državnoj upravi zaključak nije realizovan, a zbog značaja koji Prostorni plan ima kao strateški dokument i opšteg uticaja organizacije i uređenja prostora na ukupni ekonomski, socijalni, ekološki i kulturno-istorijski razvoj države, izmjenom je predviđeno da će se javna rasprava održati u trajanju od 90 dana, kako bi se svim zainteresovanim učesnicima pružila mogućnost da daju konstruktvine predloge. U diskusiji je naglašeno da je organizovanje javne rasprave o ovom strateškom dokumentu veoma zahtjevan i složen posao u stručnom i organizacionom smislu, pri čemu je neophodno obezbijediti učešće kako svih lokalnih samouprava i organa koji su učestvovali u izradi Nacrta plana, tako i akademske zajednice, strukovnih udruženja, civilnog sektora, nevladinog sektora, laičke javnosti i sl.
Vlada je utvrdila Prijedlog osnove za zaključivanje Sporazuma o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 državnog muzeja Aušvic-Birkenau s Predlogom sporazuma. Nakon dugogodišnjeg rada, zemlje bivše Jugoslavije usaglasile su se oko teksta Sporazuma o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 Državnog muzeja Aušvic-Birkenau (prethodno korišćen od strane SFRJ). Sporazumom se, kako je istaknuto na sjednici, doprinosi realizaciji operativnih ciljeva predviđenih Nacionalnim programom razvoja kulture, u smislu intenziviranja međunarodne saradnje u oblasti kulture i učešća institucija u medunarodnim inicijativama, što je od ključne važnosti za profesionalno osnaživanje sektora kulture. Osim ponovne izložbene postavke, Sporazumom su Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija predvidjele da će nadoknaditi troškove renoviranja i konzervacije prostora, struktura i segmenata Bloka 17, koje je finansirala Austrija kroz donacije date Fondaciji Aušvic-Birkenau. Uzveši u obzir značaj ideje Projekta i datog Sporazuma, te činjenice da se radi o najmračnijem periodu u istoriji čovječanstva, Crna Gora će zaključivanjem Sporazuma sa ostalim zemljama bivše Jugoslavije, pokazati posvećenost njegovanju kulture sjećanja, kao i oblikovanju vrjednosnog sistema zasnovanog na uvažavanju različitosti, toleranciji i solidarnosti. Kako je zaključeno, cilj ovog Sporazuma je doprinos unapređenju dijialoga, mira i pomirenja u regionu, razvoja inovativnih i kreativnih pristupa očuvanju kulture sjećanja.
Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja.




Posjeta : 20