Five W PG - E-glasilo gradjana Podgorice

Brze činjenice

Glas GradjanaPG

O nama

Anketa

Pretraži

Marketing

1
Kameron nazvao Srbiju proksijem Rusije
Planiraju dalju - destabilizaciju Balkana!
Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Kameron (David Cameron) danas je dao svoje prvo svjedočenje Odboru za vanjske poslove u svojoj novoj ulozi ministra vanjskih poslova. U svom iskazu, između ostalog, nazvao je Srbiju proksijem Rusije. - Položaj Zapada prema Zapadnom Balkanu formiran je prije ruske invazije i trebamo razmišljati o tome što se promijenilo. Zato što Rusija želi učiniti više za destabilizaciju Balkana, sa svojim proksijima uključujući Srbiju - kazao je Kameron. Zapadni Balkan je samo jedan od mnogih terena sukoba između Rusije i Zapada danas, a ovo nije prvi put da neki od zapadnih zvaničnika Srbiju naziva produženom rukom Rusije. Naime, pojedini političari i političke stranke aktivno promoviraju ruske interese na Zapadnom Balkanu. U međuvremenu, generacija stranaka koje su protiv Zapada i za Rusiju pojavila se u svakoj od zemalja regije. To uključuje etablirane stranke poput Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika u Bosni i Hercegovini i Ujedinjene Makedonije Janka Bačeva, koje su bile glavni korisnici i iskorištavatelji ruskih narativa. Stariji i noviji politički akteri prihvatili su retoriku protiv Zapada. Koncepti nacionalizma i patriotizma koriste se kao suprotstavljene ideje Zapadu. Stranke koje zastupaju protivzapadne i proruske stavove prvi su put postale vidljivije prije pristupanja Crne Gore NATO, a zatim s političkom krizom i referendumom u Makedoniji. Intenzivirale su svoju retoriku u kontekstu najnovijih događanja u sporu između Srbije i Kosova. Kameron je izjavio da treba iskazati nezadovoljstvo ponašanjem Vlade Srbije poslije septembarskih događaja u Banjskoj kada je ubijen kosovski policajac. Kameron je u izveštaju pred Odborom za spoljne poslove britanskog parlamenta takođe rekao da vlada Velike Britanije dijeli zabrinutost zbog načina na koji su sprovedeni izbori u Srbiji. On je dodao da poziva Srbiju da ispita navode o neregularnostima na izborima i da sprovede preporuke OEBS-a i drugih. Kameron je rekao da je zbog napada u Banjskoj, koji se dogodio 24. septembra, 4. januara boravio u Prištini da izbliza sagleda situaciju. - Treba da pokažemo naše sve veću frustraciju ponašanjem Vlade Srbije. Naravno, nismo se predomislili da Srbiji damo šansu za evroatlantske integracije… Ali mislim da postoji frustracija takvim ponašanjem i to treba da bude jasno. Da li Evropska unija i SAD dijele ovu frustraciju, ne znam, morate pitati njih. Ali, iz razgovora koje sam vodio, osjetio sam da je došlo do frustracije jer je Banjska bila trenutak velike opasnosti - rekao je Kameron. Odgovarajući na pitanje predsjednica Odbora za spoljnu politiku parlamenta Ališe Kerns (Alicia Kearns) o hapšenju kontroverznog političara Nikole Sandulovića pošto je objavio snimak kako u Prištini polaže cvijeće u kompleksu "Adam jašari" na Kosovu, Kameron je rekao da je upoznat s tim izvještajima i ocijenio da su "ekstremno zabrinjavajući". Na pitanje Kerns zašto britanska vlada nije objavila ocjenu dešavanja u Banjskoj, Kameron je rekao da vlada u Londonu vrlo jasno zna šta se dogodilo 24. septembra na sjeveru Kosova, i dodao da je, da kosovska policija nije uspjela da zaustavi grupu naoružanih napadača, moglo doći do niza drugih napada na policijske stanice i da je moglo doći do blokade puteva. - Svjestan sam koliko je to bilo opasno, zato je to bio jedan od razloga zašto sam otišao na Kosovo - rekao je Kameron povodom posjete Kosovu pre nekoliko dana. Kameron je rekao da je vrijeme da se promijeni odnos Zapada prema Kosovu i Zapadnom Balkanu, upozorivši da Rusija ima za cilj da destabilizuje ovaj region. - Mislim da je odnos Zapada prema Kosovu i Zapadnom Balkanu stvoren prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Sada moramo mnogo da razmišljamo o tome šta se promijenilo, jer naravno Rusija želi da učini više na destabilizaciji Zapadnog Balkana, da učini više preko svojih saveznika, uključujući Srbiju, da ove države, uključujući i zemlje kao što je Moldavija, učini manje bezbjednim. Stoga moramo raditi na pronalaženju načina da se borimo protiv toga. Mislim da je naša politika tvrda i realna - rekao je on. Poslije napada u Banjskoj, koji su osudile evropske zemlje i SAD, kosovske vlasti su izložile veći broj zaplijenjenog oružja za koje su rekli da je proizvedeno u Srbiji. Takođe, nadležni su saopštili da su došli do informacija o mogućoj umiješanosti Rusa u događaje u Banjskoj. Kosovski premijer Aljbin Kurti (Albin) izjavio je ranije da Rusija ima za cilj da zapali krizu "u dvorištu Evropske unije", kako bi, prema njegovim riječima, odvratila pažnju NATO. Zapadna vojna alijansa je saopštila da je bezbjednost na Kosovu ključna za region Zapadnog Balkana, a šef te alijanse Jens Stoltenberg je izjavio da se razmatra mogućnost trajnog jačanja alijanse na Kosovu kroz svoju misiju KFOR.
Posjeta : 30