0
Originalna ideja Markusa C. Kerbera, profesora javnih finansija iz Berlina
Krizu rješava - guldenmarka!

    Za skijanje u Austriji, poslovni put u Njemaèku ili vikend u Holandiji uskoro biste mogli trebati guldenmarke, a ne eure – pod uslovom da se ostvari ideja koju je, kao moguæe rješenje aktuelne krize eurozone, razradio Markus C. Kerber, profesor javnih finansija i politièke ekonomije s Tehnièkog sveuèilišta u Berlinu.

– Treba ostaviti euro kao zajednièku valutu, ali i omoguæiti zemljama koje imaju suficit tekuæeg platnog bilansa, dakle Njemaèkoj, Holandiji, Finskoj, Austriji i Luksemburgu, da uvedu drugu zajednièku valutu kao zakonsko sredstvo plaæanja uporedo s eurom. Tu novu zajednièku valutu suficitnih zemalja nazivam guldenmarkom – kaže profesor Kerber u telefonskom razgovoru za Veèernji list.
Tu je svoju ideju krajem juna iznio i u govoru u Evropskom parlamentu, što, naravno, ne znaèi da je ona prihvaæena ili ozbiljnije razmotrena, ali govori o tome da demokratski izabrani predstavnici naroda Evrope žele èuti sve hipotetièke moguænosti za izlazak iz krize koja razdire eurozonu. Ideja profesora Kerbera èini se dalekom od politièke implementacije, ali on u svojoj studiji, kao okidaè za kretanje u smjeru guldenmarke, spominje upravo dogaðaje koji se u stvarnosti dogaðaju ove sedmice, kada šef Bundesbanke u upravnom vijeæu Evropske središnje banke oponira predsjedniku ECB Draghiju i veæini koja je sklona Draghijevim prijedlozima koje Njemci smatraju protivzakonitim.
Dostigli taèku preokreta
– U razradi svoje ideje postavio sam i pitanje: ko æe dati poèetni signal za uvoðenje guldenmarke? Smatram da je taèka preokreta dosegnuta – kaže berlinski profesor. Taèka preokreta, smatra, dogaða se onda kad ECB odluèi kupovati obveznice ugroženih država ili kad odluèi spasilaèkom fondu ESM odobriti bankovnu dozvolu, odnosno omoguæiti neogranièeno zaduživanje, opet u svrhu kupovine obveznica ugroženih država. Njemaèka je više puta, i posljednjih dana, ponovila kako takve odluke smatra izlaženjem ECB izvan svojih ovlašæenja. Ako zemlje poput Njemaèke, Holandije i Finske odbiju provoditi odluke ECB koje smatraju protivzakonitima, to prema profesoru Kerberu može biti trenutak kad središnje banke tih zemalja mogu podstaknuti vlade da krenu u osnivanje uporedne zajednièke valute.
– Inicijativu mogu dati središnje banke, vlade ili graðani tih zemalja. A došli smo do trenutka u kojem neæe samo predsjednik Bundesbanka Jens Weidmann izgubiti ugled ili morati odbiti pritisak Draghija nego i do trenutka kada graðani Njemaèke više ne vjeruju da euro donosi stabilnost i traže rješenje. Guldenmarka je najbolje, vrlo diplomatsko rješenje. Ne mogu nagaðati kad bi se to moglo dogoditi, možda za šest mjeseci, možda za godinu ili dvije. Ali imaæemo dvije valute – uvjeren je “profesor Guldenmark”.
Ništa preko noæi
– S obzirom na to da je guldenmarka zamišljena kao paralelna valuta, sjeverne bogate zemlje koje bi joj se možda priklonile ne bi automatski prestale koristiti euro. Ne bi se dogaðala konverzija preko noæi – kaže profesor Kerber.
– Što je denominovano u eurima, ostaje u eurima. I onda bi se vjerovatno investitori koji imaju potraživanja u eurima pokušavali riješiti tih ugovora, ali to bi slobodno mogli èiniti na tržištu. Prvog bi dana jedna guldenmarka vrijedila jedan euro, ali u kratkom vremenu tržište bi poveæalo vrijednost guldenmarke – smatra Markus C. Kerber.




Posjeta : 2425