1
Lièni stav - Srpsko-crnogorski odnosi u vrtlogu stvarnih i iskonstruisanih afera
Stavljanje Crne Gore na optuženièku klupu

Državna zajednica je u sve dubljoj krizi. Institucije skoro da i ne funkcionišu. U njima je više prièe o aferama, stvarnim ili iskonstruisanim, nego o obavezi da budu u funkciji što bržeg približavanja Srbije i Crne Gore meðunarodnoj zajednici.
Poslednja "afera", vezana za vojsku, najbolji je dokaz prethodno reèenog. Savjet ministara, Vrhovni savjet odbrane, Skupština državne zajednice, ne mogu ovih dana da se bave nièim drugim, posebno ne onim zbog èega postoje, zbog (navodne?!) afere, koju je "otkrio" patriotski èistunac, srpski ekonomski nacionalista, aktuelni ministar finansija u Vladi Srbije.


Afera poprima razmjere koje neizostavno dobijaju i "politièke konotacije". Sa jedne strane, novokonsolidovana nacionalistièka struktura u Sribji, ide politikom" ili æe se stvari doæerati do kraja ili nema ništa od državne zajednice", optužujuæi u poèetku za aferu, koga drugog do Crnu goru, da bi, u meðuvremenu, meðu odgovorne "smjestila i pola svojih srpskih kadrova rasporeðenih od republièkog do "saveznog nivoa". I na tome se stvari ne zaustavljaju. I ako oko aktuelne afere (navodne neracionalne potrošnje novca iz srpskog budežta za još neracionalniju nabavku opreme za vojsku Srbije i Crne Gore) figuriraju samo nosioci politièkih javnih i privrednih funkcija iz Srbije, i ako se lome stvari u srpskim partijama, koje iskljuèuju visoke funkcionere involvirane u ovu aferu iz svojih redova, ne može a da "dio tog srpskog problema" ne bude i Crna Gora, na ovaj ili onaj naèin. I "Srbija æe ovoga puta iæi do kraja. Ili æe se klupko odmotati u potpunosti, sa utvrðivanjem odgovornosti onih koji su sve zamutili ili æe oni koji su aferu na vrijeme otkrili i spasili da se srpski budžet neracionalno troši sve rasturiti".
Dakle, u državnoj zajednici dvije funkcije, preostale kao navodno zajednièke, ne mogu to više biti. Jedna, ona vojna, mora biti pod direktnim uticajem nadležnih institucija Srbije. Šta slijedi poslije toga. Diplomatija, koja je i onako više srpska nego zajednièka. Sve zajedno, zatvara se krug. Rastura se i poslednja karika, koja povezuje Crnu Goru i Srbiju. Dobrano dokaz tome su i dešavanja u drugim oblastima. Ništa sluèajno što u patriotskim novinama potpuno i neskriveno eskalira ne samo u ekonomski nego i obrazovni, kulturni i sportski srpski nacionalizam. Nema više, ili ih je sve manje, "zajednièkih reprezentacija i zajednièkih predstavnika". Definitivno treba da se zna da je onaj ko navodno predstavlja Srbiju i Crnu Goru je "srpski" i taèka.
Crna Gora reaguje na jedino moguæi naèin. Ova i sve ostale afere treba prvo da budu do kraja rasvijetljene od strane nadležnih organa pa, na osnovu njihovih nalaza, da se preduzimaju odgovarajuæe politièke, kriviène i druge sankcije, a ne obrnuto. Crna Gora se protivi, sa razlogom, politici gotove štete, svršenih glagola, presuda bez suðenja. Ako toga nema, ako na takav postupak nijesu spremni nadležni iz Srbije, zakljuèak je neminovan. Neko iz Srbije, a taj neko je Vlada Srbije, njen predsjednik i svi njegovi, želi što prije stvarnim ili iskonstruisanim aferama, sa brzopleto donijetim presudama, da presudi i državnoj zajednici i buduæim odnosima Srbije i Crne Gore. U tom sluèaju razumljiva je reakcija Crne Gore da u tom naporu "srpskih odgovornih politièkih struktura" prepozna pokušaj da se za sve optuži Crna Gora, da bi se instrumentalizovale protiv crnogorskih "sa Srbijom ravnorpavnih interesa".
Crna Gora apsolutno ne bježi ni od jedne teme, ni od jednog problema, ali ne može prihvatiti da bude apriori stavljena na optuženièku klupu od strane onih kojima je na njoj prije svega mjesto. Sledeæi dani æe pokazati šta æe se sve "iz pomenute i drugih afera" roditi. U svakom sluèaju posledice neæe biti samo parcijalne. Imaæe duboko politièke konsekvence. Nekome je to oèigledno bio i interes. Posebno ovih dana kada Evropa, previše afirmativno za protivnike crnorogskog referenduma, govori o istom, posebno ovih dana kada, do juèe "nedokazani patriote", skupljaju krila i ne protive se više održavanju tog istog referenduma niti insistiraju na njegovom odlaganju. Posebno ovih dana kada je oèigledno da je Crna Gora u pravu, i ovoga puta kao i prethodnih, da treba realno komunicirati sa stvarnošæu, adaktirati državnu zajednicu, zapoèeti pregovore odvojeno, definisati zasebne, nacionalne i državne interese i uspostaviti racionalan odnos izmeðu Srbije i Crne Gore.
Nekome u Srbiji, zašto to ne reæi, ne odgovara najavljeni poèetak pregovora o pridruživanju i ako je vrlo "glasan da jedva èeka da on poène". Ne odgovara mu jer poèetak zavisi od donošenja novog srpskog ustava, a sa tim ide vrlo teško, zavisi od saradnje Srbije s Hagom, MMF-om i drugim meðunarodnim organizacijama, a i tu ide teško. Nekome u Srbiji odgovara i na tome sada veæ otvoreno radi, jer æe to biti jedna od posledica ovih stvarno-nestvarnih afera, da se odloži poèetak pregovora da se konzervira postojeæe stanje. Da li æe analize istraživanja o èemu se radi u konkretnom sluèaju pokazati je li rijeè o organizovanoj mafiji, o sprezi kriminala i institucija, u ovom sluèaju državne zajednice, ili o vanredno smišljenom prevarnom scenariju, pokazaæe vrijeme.
Ali, šteta je veæ uèinjena. Mnogi su možda raèunali sa njom. Svijet upozorava da "država" u kojoj se to dešava ne može raèunati na podršku meðunarodne zajednice, pa ni na poèetak pregovora. Treba li ponoviti da je neko to postavio sebi kao cilj. Da li je taj neko onaj ko vodi Srbiju i spreèava da Srbija razmišlja evropski, suoèavajuæi se i sa lošim iz svoje prošlosti i sadašnjosti, držeæi Srbiju ponovo u stanju "kolektivnog parastosa", kako reèe ovih dana jedan od dobrih poznavalaca prilika na ovim prostorima.
Ali sistemom spojenih sudova problemi iz Srbije prelivaju se i na Crnu Goru. Ovih dana Crnu Goru potresla je "nova afera", èiji su akteri najvjerovatnije isti oni, koji su uznemiravali Crnu Goru i ranijih godina. Ponovo se desilo gnusno ubistvo jednog èovjeka, visokog funkcionera MUP Crne Gore. Javnost uzbuðena. Oèekuje se reagovanje države. Država saopštila da je to gnusno ubistvo jedno u nizu onih, prethodnih koja su predstavljala pucanj u državu, u demokratiju, u crnogorsku buduænost. Crna Gora je saopštila da je svjesna da neæe biti ostavljena na miru od raznoraznih ostataka paravojnih i parapolicijskih snaga, formiranih ranijih godina, da se zaustavi crnogorski demokratski put. I dok racionalna Crna Gora energièno reaguje, sa zahtjevom da nadležne institucije podignu stepen profesionalne odgovornosti i sprijeèe ugrožavanje elementarnih ljudskih prava, sasijecanjem u korijenu ovih kriminalnih djelatnosti, da li sluèajno, mnogi u Crnoj Gori reaguju na poslednje dogaðaje sa dozom nevjerovatno morbidnog primijetnog zadovoljstva zbog onoga što se dešava Crnoj Gori. Ponovo utrkivanje patriota u optužbama države da je u sprezi sa organizovanim kriminalom. Ponovo utrkivanje "moralnih gromada" da se otvaraju parlamentarne interpelacije o radu policije i drugih državnih službi. Ponovo se "veæ zna" ko su uèinioci najnovijih kriviènih djela, a da se nijedan argument pri tom ne saopštava. Teško je reæi ko u svemu tome prednjaèi, ali je najinteresantnije da se podjednakim entuzijazmom "pljuju po Crnoj Gori" dokazani protivnici crnogorske demokratije, žalosni politièki servisi velikosrpskog nacionalizma i navodni nepolitièki subjekti, koji sada ne skriveno pokazuju politièke ambicije. Autor je poslanik u Skupštini Republike Crne Gore




Danas

Posjeta : 2466