Five W PG - E-glasilo gradjana Podgorice

Brze činjenice

Glas GradjanaPG

O nama

Anketa

Pretraži

Marketing

0
4.oktobra
Pola vijeka - osvajanja svemira!
Kada je 4. oktobra 1957. godine, u jeku Hladnog rata, prvi vjeĹˇtaĂ¨ki satelit Sputnik iz svemira emitovao slavni "bip bip", Sovjetski Savez poĂ¨eo je sa Sjedinjenim DrĹľvama kao takmacem, trku u osvjanaju svemira Pola stoljeĂ¦a poslije, dojuĂ¨eraĹˇnji hladnoratovski neprijatelji zajedniĂ¨ki istraĹľuju svemir, njihova dostignuĂ¦a provela su revoluciju u svakodnevnom Ĺľivotu 21. vijeka, no u bliskoj buduĂ¦nosti Ĺˇtafetnu palicu u osvajanju svemira ponijeĂ¦e azijske privredne sile. Ruski konstruktor Boris Ăertok, jedan od tvoraca prvih sovjetskih raketa R7, koje su zapravo omoguĂ¦ile lansiranje Sputnika u orbitu, prisjeĂ¦a se da je "svemirska era zapoĂ¨ela" kada je Sputnik, mala metalna kugla teĹˇka 83 kilograma, lansirana u 2 sata i 28 minuta pomoĂ¦u raketoplana R7, prethodnice Sojuza. Lansiranje je bilo tajno iz stepe u Kazahstanu, koja Ă¦e poslije dobiti naziv Bajkonur i odakle Ă¦e, 12. aprila 1961., u svemir krenuti i prvi Ă¨ovjek, Jurij Gagarin. Danas Ăertok (95), nekad pomoĂ¦nik legendarnog konstruktora Sergeja Koroleva, oca sovjetskog svemirskog sektora, priznaje da su nauĂ¨nici Sputnik pripremali bez velikih nada, a prvobitni cilj bila im je izrada borbene rakete. No, lansiranju Sputnika prethodile su tri nesreĂ¦e rakete R7 i tek je Ă¨etvrta R7 pogodila svoj cilj u KamĂ¨atki, ali joj je pritom izgorjela glava. Za izradu nove glave trebalo je najmanje Ĺˇest mjeseci i tada je Korolev predloĹľio drukĂ¨iji projekt - prvi vjeĹˇtaĂ¨ki satelit. "Korolev je tada odluĂ¨io, uz podrĹˇku vlade, izraditi jednostavniji satelit. Dvije hemisfere, radijski odaĹˇiljaĂ¨, antene i sistem snabdijevanja. To nije bilo teĹˇko i Sputnik je bio izraĂ°en za manje od dva mjeseca, dok je stvaranje rakete trajalo tri godine", povjerio je Ăertok agenciji France presse. Operacija lansiranja Sputnika bila je isprva predviĂ°ena za 6. oktobar, no kako su Sovjeti doznali da se Amerikanci pripremaju 5. oktobra na meĂ°unarodnoj konferenciji podnijeti izvjeĹˇĂ¦e o satelitima, pomakli su lansiranje za dva dana ranije. Kada je Sputnik odaslao svoj slavni "bip bip", sluĹľbeno sovjetsko glasilo Pravda popratio je dogaĂ°aj s tek nekoliko redaka, no Amerikanci su prepoznali njegovu vaĹľnost i New York Times naslovnicu je posvetio sovjetskom uspjehu. "Znali smo da Rusi znaju plesati balet i praviti vodku, ali smo mislili da su bili u tehnoloĹˇkom zaostatku", istiĂ¨e danas Simon Ramo (94), jedan od otaca ameriĂ¨kog programa interkontinentalnih raketa. Iako je javno predsjednik Dwight Eisenhower minimalizirao uspjeh Sputnika, prezirno ga opisavĹˇi kao "lopticu u zraku", na tajnom sastanku ameriĂ¨kih nauĂ¨nika vladala je drukĂ¨ija atmosfera i SAD je udvostruĂ¨io istraĹľivaĂ¨ke napore. Ttrka u osvajanju svemira bila je otvorena. Sovjeti su mjesec dana poslije zabiljeĹľili novi bod lansiranjem drugog Sputnika s novim iznenaĂ°enjem, kujicom Lajkom kao posadom. Slijedio j prvi Ă¨ovjek u svmieru, Gagarin, a bitka je kulminirala Ĺˇezdesetih godina 20. vijeka s prvim lansiranjem Ă¨ovjeka na Mjesec, Ĺˇto je bila ameriĂ¨ka pobjeda. Danas, 15 godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija zaostaje zbog nedostatnih financijskih sredstava, a ameriĂ¨ke nauĂ¨nike viĹˇe svemir i ne privlaĂ¨i mnogo, konstatuje Ares Rosakis, profesor aeronautike na TehnoloĹˇkom institutu u Californiji (Caltech) koji istiĂ¨e "nismo uspjeli strast za svemirom prenijeti mladim naraĹˇtajima." Michael Griffin, glavni upravitelj ameriĂ¨ke svemirske agencije NASA najavio je da Ă¦e 100. godiĹˇnjicu lansiranja Sputnika proslaviti tako Ĺˇto Ă¦e istoga danas slaviti i 20. godiĹˇnjicu osvajanja Marsa. No ameriĂ¨ki astrofiziĂ¨ari i drugi nauĂ¨nici ne dijele takav optimizam i priznaju da Ă¦e nova osvajanja provesti nauĂ¨nici iz Kine, Japana i Indije, zemalja koje su poĂ¨ele s daleko skromnijim sredstvima, ali danas sve nadoknaĂ°uju divovskim koracima. Kinezi su prvog Ă¨ovjeka u svemir lansirali u oktobru 2003., a New Delhi i Peking Ĺľele u kratkom razdoblju poslati Ă¨ovjeka na Mjesec, dok SAD planira ponoviti taj uspjeh tek 2020. godine. KonaĂ¨no, 50. godiĹˇnjica trenutak je da se svijet prisjeti kako je Ă¨ovjekovo osvajanje svemira provelo revoluciju u Ĺľivotu na Zemlji. Telekomunikacije, medicina, meteorologija, koncepcija novih materijala, upravljanje katastrofama, vojna odbrana... nijedno podruĂ¨je danas nije zamislivo bez upotrebe satelita. Svakodnevni Ĺľivot Ă¨ovjeka 21. vijeka obiluje ureĂ°ajima koncipiranima za svemir ili zahvaljujuĂ¦i istraĹľivanju svemira: za Ă¨ovjekovo slobodno vrijeme (telefoni, televizija), za putovanja (GPS), za rad (informatika, internet), za medicinu (operacije na daljinu, defibrilatori), za njegovu sigurnost (automobilska oprema).
Posjeta : 2169