1
Otkriæe inženjera i profesora iz SAD
Aluminijum - gorivo buduænosti?!

    Inženjer i profesor sa sveuèiliÅ¡ta Perdue u SAD Jerry Woodall otkrio je naèin korišæenja aluminijumske slitine za izdvajanje vodenika iz vode, za koji smatra kako bi mogao zamijeniti fosilna goriva.

Tom metodom nisu potrebni spremnici vodenika, jer se on stvara prema potrebi. Radi se o kuglicama legure aluminijuma i galija koje u reakciji s vodom stvaraju vodenik. Naime, aluminijum se lako veže s kiseonikom, zbog èega se koristi i u raketnim gorivima, pa izdvaja kiseonik oslobaðajuæi vodenik iz molekule vode.
U normalnim uslovima, oko aluminijuma bi se stvorio sloj koji bi onemoguæio daljnju reakciju. Upravo zato je za proces kljuèan galij, jer spreèava oksidaciju površine aluminijuma dozvoljavajuæi tako reakciji da se odvija dok se on u potpunosti ne potroši.
Nusprodukt reakcije, koji bi se mogao èak i reciklirati za dobivanje aluminijuma, je galij i aluminij-oksid, dok se kod izgaranja vodenika u motoru oslobaða samo voda, što ga i èini najèišæim gorivom.
Purdue Research Foundation vlasnik je ovog patenta, a kompanija AlGalCo LLC. veæ je dobila ekskluzivna prava za komercijalizaciju postupka.
Woodall je do otkriæa da legure aluminijuma i galija spontano stvaraju vodenik došao sasvim sluèajno još 1967. radeæi kao istraživaè u industriji poluvodièa.To istraživanje, namijenjeno razvoju novih poluvodièa za raèunala i elektronièke aparate, dovelo je do napretka u komunikaciji putem optièkih vlakana i svjetlosnim diodama, te razvoja modernih tranzistora za mobitele i dijelove solarnih æelija za napajanje svemirskih modula, poput onih na Mars roveru.
Galij se ne troši u procesu, jedino bi trebalo nadomjestiti aluminijum, po moguænosti koristeæi obnovljivi izvor energije. To je olakšavajuæa okolnost zbog èinjenice da je galij danas puno skuplji od aluminijuma. Kada bi došlo do masovne proizvodnje, fabrike bi vjerovatno odgovorile proizvodnjom niskokvalitetnog galija dovoljnog za proces, dok zasad rade samo visokokvalitetni i to iskljuèivo za industriju poluvodièa.
Ova tehnologija mogla bi se koristiti u motorima s unutarnjim sagorjevanjem i naæi primjenu prvenstveno u automobilskoj industriji, no zasad je još uvijek neisplativa.
Trenutno kilogram aluminijuma košta oko 2 dolara, i po toj cijeni nemoguæe je isporuèiti proizvod ekvivalentan cijeni od 1 dolara po litri (imajte na umu da su to cijene na amerièkom tržištu).
No vrijeme fosilnih goriva sve više se bliži kraju i za oèekivati je da æe èisti vodenik postati gorivo buduænosti. Veæ sada se zna da je njegova prosjeèna iskoristivost u gorivim æelijama 75%, dok je ona vodenika iz fosilnih goriva 40%, a motora s unutarnjim sagorjevanjem tek 25%.
Cijeli proces velik je korak naprijed prema masovnoj upotrebi vodenika u industriji, pošto se dosada smatralo kako je on apsolutno neisplativ. Prvenstveno zbog visoke cijene proizvodnje, no i zbog èinjenice da se ne radi o idealnom plinu, što je transport uèinilo skupim buduæi da spremnici uvijek sadrže manje vodenika nego ostalih plinova.





Posjeta : 2132