|
|
| |
| 2 | | | Za Antenu M piÅ¡e: Ana Zmajevac | | Vrijeme Å¡egačenja |
 Å egačenje Milana Kneževića, lidera DNP-a, na račun odbrambenih snaga Crne Gore, svojevrsna je psihodelična infuzija svetosavskim doboÅ¡arima: Čedomiru Antiću, Aleksandru Rakoviću, Porfiriju Periću, Å eÅ¡elju i druÅ¡tvu s Hepija i Pinka...
Osobito Vučiću, koji se svako malo, prenemaže brigom o "sirotim" Srbima van granica Srbije, koji su na vlasti ili dio vlasti, upravo u zemljama na koje atakuje.
Kneževićeve opaske u programu beogradske Prve TV: da bi crnogorsku vojsku moglo da porazi jedno lovačko druÅ¡tvo, te da s takvom vojskom Crna Gora ne bi mogla ni u "lov na zečeve", Å¡eretski je način da se posredstvom Vojske Crne Gore nametne onom duhovitoÅ¡ću koju je, bjeÅ¡e li, Andrić zapazio kao "malu pamet i jeftinu ironiju".
Vučiću je svaki izvanjski podanik i k' tome sklon Putinu - dobrodoÅ¡ao. Jedan Dodik je malo. Tu se Knežević, vidjeli smo nakon Dodikovog nedavnog upada u SkupÅ¡tinu Crne Gore neposredno po povratku iz Rusije i Bjelorusije, toplo preporučio, uručujući lideru RS reprodukciju NjegoÅ¡evog portreta.
Knežević sve čini da Srbima približi putinovsko-vučićevsku "demokratiju".
Toliko je veza između naÅ¡ih i beogradskih političara familijarna i snažna… Toliko su i vlast i najveći dio opozicije u Srbiji, da ne pominjem SANU i Crkvu, poneÅ¡eni za nama, kao da je voz Beograd-Bar u kvaru, prelaz Brodarevo zazidan, Autoput "Princeza Ksenija" i Aerodrom Podgorica zatvoreni; te da nas jedino mogu "zagrliti" s cjelokupnom istorijom, kulturom i teritorijom, čiji bi, kako reče strateg Antić, centar bio u NikÅ¡iću.
Nikad da potrefiÅ¡ đe će se utaborit...
Prvi je Bato Carević sa svojim popovsko-bagerskim kapacitetima preporučio Budvu, potom beranska vlast odanoÅ¡ću Pavlu ĐuriÅ¡iću Berane; zatim VraneÅ¡ posvećenoÅ¡ću Svetoj Petki, Å iljku, Maci i ambasadoru Srbije NebojÅ¡i Rodiću Pljevlja.
VraneÅ¡ je pred Rodićem postrojio, prilikom njegove nedavne posjete tom gradu, đecu sa Å¡ajkačama i u srpskoj narodnoj noÅ¡nji, kao u najboljoj praksi Kim Džong Una. Niko se, pritom, nije zapitao, je li to bila zloupotreba đece u političke svrhe. Sudeći po sve većem iseljavanju stanovniÅ¡tva iz Pljevalja, tamo se ubuduće jedino može vraćati Rodić, rode nažalost neće imati na čijem dimnjaku da sviju gnijezdo.
Nakon spaljivanja lutke s likom jednog od najpoznatijih crnogorskih pisaca Andreja Nikolaidisa na hercegnovskom karnevalu, i nakon proglaÅ¡enja crnogorske književnosti "fekalnom", očekivalo se da to bude Herceg Novi s Demokratom Stevanom Katićem na čelu. Katić se, tom prilikom, pokazao kao jedinstven poznavalac mediteranskog svijeta i duha, da bi mu i F. Brodel pozavidio.
Ali, Čedomir Antić je presudio - favorit je ipak Marko Kovačević, kao čovjek i fan Milice zavjetnice, svojski obuzet Zetskom banovinom. Njegov performans sa himnom i prstom bilo je, dakle, vraćanje kazaljki na '918.
Antić ostavlja u amanet posrbljavanje Crne Gore odsad, pa do stotinu godina ako treba, Å eÅ¡elj u svom testamentu podvlači da se nikad ne odustane od Crne Gore; Bećković je joÅ¡ precizniji: "Crnogorska nacija rođena je poslije mene, a umrijeće prije mene".
Zen budista bi suznih očiju rekao - Žao mi je ovih slučajeva. Žao mi je Å¡to ne mogu da im podarim malo razboritosti, prije nego ih napuste lakovjerne duÅ¡e.
Vladino zaduženje od gotovo milijardu dolara po visokoj kamatnoj stopi od 5,88 posto, zbog nepovjerenja investitora, tvrde analitičari, proÅ¡lo je u sjenci borbe premijera Spajića i ministra unutraÅ¡njih poslova Danila Å aranovića za direktora Uprave policije. Za objaÅ¡njenje posljedica zaduženja ostali smo zakinuti očitavanjem detektora laži, preznojavanjem kandidata i "lomljenjem ruku" Demokrata i PES-a. PrekrÅ¡en je zakon, letjele su uvrede i prijetnje, a na kraju sve se zavrÅ¡ilo običnim Å¡egačenjem s institucijama, ovlastima i pravom, "kao nikad dosad", kako reče kriminolog, profesor Pravnog fakulteta Velimir Rakočević.
Demokrate, kad su pozicije u pitanju, imaju istančan nerv za neočekivan obrt, kao ono s UROM - od mržnje do ljubavi. Zato je i sad malo vjerovatno da će s PES-om doći do druge varijante - od ljubavi do mržnje. Ne, sve će proć u tihovanju, jer je ulog velik. Kod Demokrata sve je zatajno, nedorečeno, neodređeno; frazeoloÅ¡ki i kuso... Usko i kratko (čak i odijela), samo su im ambicije i mržnja prema bivÅ¡oj vlasti pregolemi.
Onomad im je američki izaslanik Gabrijel Eskobar jasno sugerisao da treba sluÅ¡ati premijera Spajića, a Mandiću, ako je on dobro shvatio, da je nepoželjan u rekonstruisanoj Vladi. Čini mi se da naÅ¡ dalaj lama nije dobro razabrao razlog Eskobarovog dolaska i upozorenja na njegove poslove s Vučićem i Dodikom.
Crkva Srbije, vidjeli smo u Beranama, nastavlja djelovanje u "drečećem stilu". Pop i popadija crkve druge države, bračni par Crnogorčevići, dali su se u prepravljanje crnogorske himne u propagandnu velikosrpsku sabornicu. To je vriska ideologije "krvi i tla" nakon svih zala, ispoljenih i proživljenih u posljednjoj deceniji 20. vijeka na jugoslovenskim prostorima.
Vjerujem da će se pravosudni organi uskoro pozabaviti plodovima Dritanovog "velikog doprinosa pomirenju" u ovoj zemlji, potpisivanjem Temeljnog ugovora s crkvom koja grubo i drsko nastoji nametnuti koncept velikosrpskog nacionalnog projekta u Crnoj Gori.
Kalendar nacionalnog Javnog servisa (RTCG) nadmaÅ¡io je tvrdnjom da su braća Grim od Vuka Karađžića posudila "Pepeljugu", sva dosadaÅ¡nja Å¡egačenja, a za Crnogorsku pravoslavnu crkvu u toj medijskoj kući (nikome viÅ¡e nije jasno čijoj), izgleda, ni rukovodstvo, ni uredniÅ¡tvo nikad nijesu čuli, ili pred Joanikijem nije umjesno pominjati temelje crnogorske države - Crkvu, Jezik, Zastavu i Himnu, i to, kako nadmoćno najaviÅ¡e u "istorijskom razgovoru" "Vjerski poglavari - suživot u Crnoj Gori".
Nije bilo reakcije ni kad je barski nabiskup Rok ĐonleÅ¡aj, kazao da osim njih, u studiju, ima joÅ¡ vjerskih zajednica u Crnoj Gori.
DPS je prije silaska s vlasti (2020) "vidio mnogo toga, a da niÅ¡ta nije zapazio". Sad podvlači greÅ¡ke i odveć oprezno ulazi u opozicionu utakmicu s vladajućom većinom, dok se vremenu Å¡egačenja sa sudbinom države već četvrtu godinu ne nazire kraj.
Å egačenje je slabost i nezrelost da se odgovorno rjeÅ¡avaju stvari i djeluje u korist naroda.
|
Posjeta : 38 |
|
|
|
|
Home
Grad
Društvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 