1
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Sve o COVID-19!

          Koronavirusi (CoV) su velika porodica virusa koji uzrokuju različite bolesti čija se klinička slika može manifestovati u rasponu od „obične“ prehlade do težih upala respiratornih puteva. Najpoznatija i najozbiljnija oboljenja koja izazivaju koronavirusi su bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) ili teški akutni respiratorni sindrom (SARS).

Osnovna karakteristika koronavirusa je multipotentnost odnosno zoonotičnost, što znači da koronavirusi mogu da izazovu oboljenje kod različitih „domaćina“ – životinja i ljudi. Detaljnim epidemiološkim istraživanjima je utvrđeno da su jedan od izvora SARS-CoV bile mačke dok su domaćin i izvor infekcije MERS-CoV-om različite vrste kamila.

Epidemija 2019-nCoV: šta je do sada poznato?
31. decembra 2019-e godine Svjetska zdravstvena organizacija je obavještena o grupisanju slučajeva (klaster) atipične pneumonije u gradu Vuhan (Wuhan), kineska provincija Hubei, za koje je kasnijom analizom utvrđeno da su izazvani novim sojem koronavirusa koji do sada nije identifikovan kod ljudi i koji je preliminarno (od 07. januara) označen kao Novi Corona Virus ili 2019-nCoV (new Corona Virus 2019). Ovo je tek sedmi tip koronavirusa za koji je pouzdano dokazano da izaziva bolest kod ljudi.
Kao moguće mjesto izloženosti virusu označena je pijaca za prodaju ribe i plodova mora (Huanan Seafood Wholesale Market) u Vuhanu koja je 01. januara zatvorena.
Prema navodima kineskih vlasti, kod određenog broja pacijenata registrovan je teži oblik bolesti sa dokazanim ali ograničenim potencijalom prenosa sa čovjeka na čovjeka.
Izvor obolijevanja sa sigurnošću nije utvrđen ali preliminarni podaci ukazuju da je primarni izvor infekcije životinjskog porijekla i to najvjerovatnije slijepi miš.
Klinička slika
Znakovi infekcije kod oboljelih uključuju povišenu tjelesnu temperaturu praćenu respiratornim simptomima kao što su kašalj, nedostatak daha i otežano disanje. U teškim slučajevima infekcija sa 2019-nCoV izaziva upalu donjih respiratornih puteva i pluća, jak akutni respiratorni distres, respiratornu insuficijenciju, insuficijenciju bubrega i moguću posledičnu smrt.

Mjere suzbijanja širenja na međunarodnom nivou
SZO trenutno ne preporučuje posebne mjere za putnike u međunarodnom saobraćaju koji putuju u pogođeno područje u smislu ograničenja putovanja niti postoje preporuke koje se tiču spriječavanja prometa roba i usluga.
Susjedne zemlje i regioni: Hong Kong, Tajvan, Tajland, Malezija, Vijentam, Filipini i Singapur, uvele su "skrining" na ulasku u zemlju za sve putnike koji dolaze iz pogođene oblasti a slične mjere uvele su i Sjedinjene Američke Države na tri aerodroma sa direktnim letovima ka Vuhanu.
Od evropskih gradova aerodrom Vuhan ima direktne letove sa Parizom, Londonom i Rimom. Zdravstvene vlasti u ovim gradovima i evropskim državama, pažljivo prate trenutnu epidemiološku situaciju u Kini.

Preporuke
Preporuka za putnike koji odlaze u Vuhan a koji ne mogu da odlože putovanje su:
   izbjegavati bliski kontakt sa osobama koje pokazuju simptome respiratornih bolesti, kao što su kašalj i kijanje
   izbjegavati mjesta na kojima se trguje životinjama i životinjskim proizvodima
   izbjegavati kontakt sa životinjama
   temeljno termički obraditi meso i jaja prije konzumacije
   pojačati ličnu a posebno higijenu ruku
Međunarodni putnici - povratnici iz Vuhana treba da o svom kretanju i putovanju obavjeste aerodromsku službu a oni putnici koji do 14 dana nakon povratka razviju respiratorne simptome treba da potraže medicinsku pomoć i da navedu podatak o putovanju.

Procjena rizika od daljeg međunarodnog širenja
S obzirom da se Kineska Nova godina obilježava 25. januara, značajno kretanje stanovništva unutar države tokom navedenog praznika povećava rizik od širenja zaraznih bolesti, uključujući i pneumonije uzrokovane novim koronavirusom. Trenutna procjena rizika za putnike u međunarodnom saobraćaju ukazuje da se radi o niskom riziku za obolijevanje imajući u vidu ograničeni potencijal za interhuani prenos virusa.
Vjerovatnoća i rizik da se putnici iz Evrope / EU / EEA zaraze tokom posjete bilo kojoj pijaci – stočnoj ili ribljoj u Vuhanu smatra se umjerenim, pošto je izvor zaraze još uvijek nepoznat i te još uvijek može da bude aktivan. Rizik zaraze za putnike koji posjećuju Vuhan, ali ne odlaze na pomenute pijace smatra se malim, jer za sada nema jasnih dokaza o cirkulaciji virusa u zajednici. Samim tim vjerovatnoća importacije slučajeva 2019-nCoV u Evropu se smatra niskom ali se u trenutnoj situaciji ne može isključiti.
Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa međunarodnim partnerima prati navedenu situaciju i na osnovu novodobijenih podataka sprovodiće redovnu periodičnu procjenu rizika od importacije i širenja obolijevanja u Crnoj Gori.

COVID-19 savjeti i preporuke'::

Iako se za prevenciju infekcije novim koronavirusom u suštini treba pridržavati opštih i široko dostupnih mjera, određene populacione grupe ili društveni činioci zbog svoje posebne uloge u sistemu mogu imati različit nivo rizika po obolijevanje od opšte populacije ili je pak među ovim grupama lakše i izvodljivije sprovođenje određenih administrativnih preventivnih mjera.

Iz tih razloga, Institut za javno zdravlje Crne Gore je izradio specifične mjere za određene grupe i aktere kako bi im olakšao izradu i implementaciju planova za prevenciju ali i postupanje na eventualnu pojavu novog korona virusa COVID-19.
Sve preporuke, smjernice i savjeti su privremenog karaktera - u skladu sa trenutno aktuelnom epidemiološkom situacijom te će se i mijenjati kako se situacija bude razvijala.

Savjeti za prevenciju u opštoj populaciji


Obolijevanje izazvano novim koronavirusom (COVID-19) trenutno predstavlja globalnu javnozdravstvenu prijetnju. Radi se o obolijevanju koje izaziva potpuno nov virus za koji je po prvi put krajem decembra 2019-e utvrđeno da izaziva obolijevanje ljudi te je samim tim još uvijek prisutno dosta nepoznanica oko njega. Ono što se pouzdano zna je da se virus uglavnom prenosi i širi preko a) direktnog kontakta sa infektivnim kapljicama koje nastaju prilikom kijanja i kašljanja zaražene osobe i b) indirektnim kontaktom preko kontaminiranih površina na kojima se virus može zadržati određeno kratko vrijeme.

Pravilo za prevenciju obolijevanja od novog koronavirusa je jednostavno: zaštitite sebe i druge tako što ćete se pridržavati smjernica i uputstava javno zdravstvenih vlasti – Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje. Posebnu pažnju na njih treba obratiti tokom putovanja u inostranstvo.

Sve osobe treba da se pridržavaju jednstavnih pravila higijene ruku i respiratorne higijene koja su istovremeno i mjere prevencije oboliijevanja od gripa i čitavog niza drugih respiratornih bolesti. Bitno je da se svi informišu iz validnih i pouzdanih izvora kako bi se spriječile glasine i neprovjerene informacije koje ovih dana kruže društvenim mrežama i internetom.
Ključni izvori informacija treba da budu:

   Institut za javno zdravlje Crne Gore:
      www.ijzcg.me/me/ncov
   Svjetska zdravstvena organizacija:
      http://www.euro.who.int/en/cov...
      https://www.who.int/emergencie...
    Evropski centar za kontrolu bolesti (ECDC):
      https://www.ecdc.europa.eu/en/...

Dvije stvari sigurno neće spriječiti da obolite a to su stigma i diskriminacija drugih ljudi i to na osnovu boje njihove kože ili nacije. Sada je vrijeme kooperativnosti i saradnje, vrijeme da se sve snage udruže kako bi se zaštitilo zdravlje svih jer smo svi podjednako osjetljivi i podložni novom virusu.

Osnovni savjeti


   Održavajte higijenu ruku što češćim pranjem sapunom i vodom ili dezinfekcijom preparatima na bazi alkohola.
   Zašto? U slučaju da se virus nalazi na Vašim prstima pranje i dezinfekcija ruku će ga ukloniti i najvjerovatnije ubiti.
Šta znači „što češće“? 10 najbitnijih situacija nakon kojih treba obavezno prati ruke su:

   Nakon izduvavanja nosa, kijanja i kašlja.
   Prije i nakon njege oboljele osobe.
   Prije, tokom i nakon pripremanja hrane.
   Prije jela.
   Prije i nakon tretiranja rane ili posjekotine.
   Nakon upotrebe toaleta.
   Nakon mijenjanja pelena ili higijene dijeteta koje je koristilo toalet.
   Nakon kontakta sa životinjama, hranom za životinje ili životinjskim izlučevinama.
   Nakon hranjenja životinja i kućnih ljubimaca.
   Nakon odlaganja kućnog otpada

Koji je najbolji način za pranje ruku?

   Pranje ruku trebalo bi da traje dovoljno dugo a najmanje 30ak sekundi

Kada kijate i kašljete prekrijte usta i nos laktom ili maramicom.

   Maramicu odbacite u kantu za otpadke sa poklopcem i operite ili dezinfikujte ruke.
   Zašto? Na ovaj način onemogućićete virus da dospje u vazduh a odatle i na različite površine. Ako kijate i kašljete u dlan, na taj način ćete kontaminirati sve površine koje dotaknete.

Izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta

   Zašto? Na ovaj način onemogućićete virus da dospje u vazduh a odatle i na različite površine. Ako kijate i kašljete u dlan, na taj način ćete kontaminirati sve površine koje dotaknete.

Pridržavajte se mjera socijalnog distanciranja

   U socijalnim kontaktima održavajte najmanje 1 do 2 metra rastojanja između vas i osobe koja ima simptome.
   Zašto? Kada neko kija ili kašlje, kapljice iz nosa i usta u kojima se nalazi virus, velikom brzinom dospjevaju u vazduh i imaju domet od oko jednoga metra tako da se sve osjetljive osobe koje se nađu u tom radijusu nalaze u opasnosti da budu zaražene.


Savjeti za putnike u međunarodnom saobraćaju

   Izbjegavajte putovanja u pogođena područja ali ako morate da putujete...
   Dobro se informišite prije odlaska na put, vodite računa o sopstvenom zdravlju i pridržavajte se svih smjernica Instituta za javno zdravlje.

Izbjegavajte konzumiranje sirovog ili nedovoljno termički obrađenih namirnica životinjskog porijekla.

   Zašto? Sva sirova i termički neobrađena hrana izložena je mogućnošću kontaminacije virusom tako da je od posebnog značaja da se sa sirovim mesom, mlekom i drugim sirovim namirnicama životinjskog porjekla postupa na adekvatan način te da se iste termički dobro obrade.

Izbjegavajte kontakt sa životinjama na tržnicama i pijacama.

   Zašto? Životinje su najverovatniji primarni izvor ovog obolijevanja a ljudi su se najvjerovatnije zarazili tokom bliskog i produženog kontakta sa životinjama. Posebno je bitno izbegavati kontakt sa svim potencijalno kontaminiranim životinjskim otpadom ili tečnostima na tlu ili površinama u prodavnicama i tržnicama.

Tražite medicinsku pomoć odmah ako kijate, kašljete ili imate poteškoće sa disanjem.

   Zašto? Kada god imate visoku tjelesnu temperaturu, kašalj, kijanje i druge respiratorne tegobe od posebnog je značaja da se na vrijeme javite ljekaru dok ste na putovanju kako bi se na vrijeme mogla uspostaviti dijagnoza jer navedene tegobe mogu biti posljedica COVID-19. Bilo bi poželjno odlazak ljekaru najaviti telefonom kako bi se na vrijeme pripremio prostor za Vaš pregled.

Ako se vraćate iz pogođenih područja

   Vodite računa o sopstevnom zdravlju i pratite respiratorne simptome. Na granici prijavite graničnom službeniku odakle dolazite i koja ste područja posjetili. Dobićete uputstva za postupanje i bićete stavljeni pod zdravstveni nadzor koji podrazumjeva da će Vaše stanje pratiti i nadležna zdravstvena služba. Ako tokom 14 dana po povratku razvijete simptome, o njima bez odlaganja telefonom obavjestite izabranog ljekara i Institut za javno zdravlje na brojeve telefona koje ste dobili prilikom ulaska u zemlju.




Posjeta : 891