|
|
| |
| 3 | | | Novembar-mjesec borbe protiv bolesti zavisnosti | | Zavisnost o - psihoaktivnim supstancama! |
 Zavisnost o psihoaktivnim supstancama (ili zavisnost o drogama) definisana je kao neuropsihijatrijski poremećaj koji karakteriÅ¡e ponavljajuća želja za nastavkom uzimanja droge uprkos Å¡tetnim posljedicama. Iako smo manje-viÅ¡e upoznati sa zavisnostima o drogama, ne-supstancijalna zavisnost ili bihevioralna zavisnost je novi rastući problem u modernom druÅ¡tvu. Primjenom novih tehnologija primijetilo se da hronično izlaganje drogama uzrokuje stabilne promjene u mozgu na molekularnom i ćelijskom nivou i da te promjene mogu biti u osnovi poremećaja u ponaÅ¡anju.
Iako je zloupotreba droga prisutna u svim dobnim skupinama, adolescentna dob se smatra kao najrizičniji uzrast za početak eksperimentisanja sa različitim drogama. Motivi mladih osoba su mnogi i različiti:
radoznalost,
osjećaj manje vrijednosti i nedostatak samopoÅ¡tovanja,
loše socijalne prilike u porodici, nedostatak roditeljske pažnje i ljubavi,
težnja za pripadnost vrÅ¡njačkim grupama,
nesposobnost rješavanja konfliktnih situacije i sl.
Takođe novi načini zabave, trendovi, pozitivni stavovi prema drogama, materijalistička filozofija, hedonistička orijentacija prema životu i velika dostupnost droga doprinose vjerojatnosti da će adolescent posegnuti za drogama.
Kad se govori o adolescenciji misli se na ono razdoblje kad osoba iz djetinjstva prelazi u odraslo doba. Obuhvata složene procese cjelokupnog rasta, razvoja i sazrijevanja osobe od rođenja do zrelosti, kada ona postane sposobna za samostalno prihvatanje odgovornosti i obaveza svakodnevnog života. Čini se da se dobne granice adolescencije Å¡ire, sve ranije započinje i sve kasnije zavrÅ¡ava.
Uticaj vrÅ¡njaka je sastavni i neizbježni dio socijalizacije, a povećana važnost vrÅ¡njačkog uticaja je znak adolescentnog psihosocijalnog funkcionisanja. Uticaj vrÅ¡njaka može biti informacioni, gdje su vrÅ¡njaci izvor informacija za usmjeravanje vlastitog ponaÅ¡anja, i normativni, koji objaÅ¡njava konformiranje u cilju osjećaja prihvaćenosti od drugih. Autori navode kako su za uticaj vrÅ¡njaka na ponaÅ¡anje adolescenta važne osobine ličnosti samog adolescenta, njegov odnos sa prijateljima, kao i kontekst u kom se druže. Uz ove faktore bitno je da se uzmu u obzir osobine samog adolescenta poput njegovih stavova i vrijednosti i faktore koji su doprinijeli izboru druÅ¡tva vrÅ¡njaka sa njihovim stavovima i vrijednostima, ali i kontekst.
KoriÅ¡ćenje sredstava zavisnosti, prema navodima savremene stručne literature i novijih istraživanja, za mnoge je adolescente dio njihovog načina života, odnosno ovakvo ponaÅ¡anje se uklapa u razvojnu fazu u kojoj se nalaze. To znači da u okruženju adolescenata postoje važni socijalni uticaji koji ih mogu voditi koriÅ¡ćenju sredstava zavisnosti. Socijalni uticaji kao Å¡to su mediji, vrÅ¡njaci, druÅ¡tvene mreže i drugi, ostavljaju svoj trag na razmiÅ¡ljanja i stavove adolescenata. Kakav će taj trag biti zavisi od snage, vjerodostojnosti i poruka socijalnih uticaja, a na adolescentima je da ih procjenjuju i promatraju kritički kako bi sami otkrili kojima se od njih može vjerovati, da li je istina sve Å¡to od njih dolazi i kako odrediti Å¡ta su u svemu tome činjenice na kojima mogu temeljiti svoja znanja i prosocijalna ponaÅ¡anja, odluke i izbore. U ovom području jedan od fenomena su i normativna uvjerenja koja pretpostavljaju da uvjerenja adolescenata o raÅ¡irenosti pojave upotrebe psihoaktivnih supstanci (duvan, alkohol, droge) mogu dovesti do njihovog povećanog uključivanja u ta i takva ponaÅ¡anja. Ono Å¡to vjerujemo da drugi rade može postaviti normu za naÅ¡a ponaÅ¡anja ako su ti drugi nama važni i želimo da im pripadamo. Ovakav način razmiÅ¡ljanja je svojstven adolescentima i potrebno ga je uzeti u obzir u kreiranju preventivnih programa. To se najčeÅ¡će čini razotkrivanjem iskrivljenih uvjerenja o broju mladih koji koriste psihoaktivne supstance. Sami adolescenti često tu pojavu preuveličavaju pa izjavljuju da je puno viÅ¡e mladih (njihovih prijatelja i poznanika) koja koriste psihoaktivne supstance nego Å¡to je u činjenično stanje. Ovu zabludu, iskrivljeno uvjerenje, potrebno je dovesti u pitanje prezentovanjem činjenica, to jest dostupnih naučnih dokaza, kao Å¡to su na primjer ESPAD istraživanja.
Stručnjaci za bolesti zavisnosti i javnost prepoznali su da određena ponaÅ¡anja koja nijesu povezana uz upotrebu psihoaktivnih supstanci nalikuju zavisnosti o alkoholu i drogama. Sve viÅ¡e dokaza upućuje na to da takva ponaÅ¡anja opravdavaju ne-supstancijalnu ili „bihevioralnu“ zavisnost i taj spektar bihevioralne zavisnosti uključuje: zavisnost o kockanju, video igrama, internetu, patoloÅ¡ko prejedanje, hiperseksualni poremećaj, kompulzivni poremećaj kupovanja, zavisnost o vježbanju, zavisnost o radu. Navedene zavisnosti nalaze se na tankoj granici između poremećaja kontrole poriva i zavisnosti.
Savremeni dokazi ukazuju na preklapanje između zavisnosti o psihoaktivnim supstancama i bihevioralne zavisnosti u fenomenologiji, epidemiologiji, komorbiditetu, neurobioloÅ¡kim mehanizmima, genetskoj podlozi, reakcijama na liječenje i naporima u prevenciji. Takođe postoje i razlike. Oba oblika zavisnosti obično imaju početak u adolescenciji ili mlađoj dobi, sa viÅ¡im stopama opserviranim u tim dobnim grupama nego kod starijih odraslih osoba. Autori opisuju osnovne i kliničke podatke koji podržavaju neurorazvijenost adolescenata kao bioloÅ¡ki kritično razdoblje veće ranjivosti za eksperimentisanje sa supstancama i sticanje poremećaja upotrebe supstanci.
Nove psihoaktivne supstance (NPS)
Brzo pojavljivanje velikog broja novih psihoaktivnih supstanci na globalnom tržiÅ¡tu droga predstavlja značajan rizik za javno zdravlje i izazov za politiku droga. Često se malo zna o Å¡tetnim učincima na zdravlje i socijalnim Å¡tetnostima NPS-a, koji predstavljaju značajan izazov za prevenciju i liječenje. Analiza i identifikacija velikog broja hemijski različitih supstanci istovremeno prisutnih na tržiÅ¡tima droga je zahtjevna. Praćenje, razmjena informacija, rano upozoravanje i svijest o riziku od suÅ¡tinskog su značaja za odgovor na ovu situaciju.
Po definiciji Evropske komisije (2013.) “Nove psihoaktivne supstance (“zakonite drogeâ€) su prirodne ili sintetske supstance koje djeluju na centralni nervni sistem i mijenjaju moždane funkcije. Mnoge od tih supstanci koriste se ili bi se mogle koristiti u druge svrhe (“legitimne svrheâ€), npr. kao aktivne supstance za ljekove. Nove psihoaktivne supstance ne podliježu mjerama kontrole u skladu sa Konvencijom UN-a o opojnim drogama, za razliku od psihoaktivnih supstanci kao Å¡to su kokain ili amfetamini (“ilegalne drogeâ€)â€.
Nove psihoaktivne supstance su modificirane, kontrolisane droge poznate pod engleskim nazivom“legalice“ (eng. “legal highsâ€) ili “istraživačke hemikalije“ (eng.“research chemicals“). Nove supstance sa psihoaktivnim djelovanjem proizvede se u laboratorijima sa brojnim varijantama hemijskih formula koje služe da se bar kraće vrijeme izbjegava zakon. Å iroka paleta novih vrsta droga, tzv. dizajnerskih droga koje se vrlo agresivno distribuiraju na tržiÅ¡tu sve viÅ¡e dobija na značaju. Njihova osnovna obilježja su laka dostupnost, mogućnost on-line kupovine ili kupovine u smart/head shopovima, kioscima, pa čak i na benzinskim pumpama, zatim vrlo atraktivno pakovanje i pristupačne cijene. Zloupotreba NPS kao i svih droga prisutna je u svim dobnim skupinama, ali je ipak najrizičnija adolescentna dob, zbog novih načina zabave, trendova, pozitivnih stavova prema drogama, povodljivosti adolescenata itd.
NPS koje su dostupne na tržiÅ¡tu imaju slične učinke kao i supstance pod međunarodnom kontrolom poput kanabisa, kokaina, heroina, LSD, MDMA (ekstazi) ili metamfetamina. Posmatrajući učinke sintetičkih NPS-a većina su stimulansi, zatim sintetički kanabinoidi i klasični halucinogeni sa značajnim porastom sintetskih opioida u posljednjih nekoliko godina.
Sintetički kanabinoidi predstavljaju najveću grupu supstanci koje trenutno prati EU sistem ranog upozoravanja. Prva generacija ovih proizvoda deklarisana je kao "herbal mix" ('Legal highs, Incense blends, Potpourri') i nosi slijedeća imena: 'Spice Silver', 'Spice Gold', 'Spice Diamond', 'Yucatan Fire' i 'Smoke'. „Moon Rocks“, „Galaxy“, „Rainbow“ su neka od brojnih imena pod kojima se joÅ¡ prodaju. Prema uputama, koja se nalaze na ambalaži, ovi proizvodi "nijesu namijenjeni za ljudsku upotrebu" i sadrže natpis "egzotični mirisi koji daju bogatu aromu". "Spice" proizvodi u sebi sadrže suve, fino rezane listove, cvjetove i stabljike egzotičnih biljaka (melisa, menta, timijan) koje su poprskane ili natopljene sintetskim kanabinoidima koji su odgovorni za psihoaktivne efekte (mijenjaju stanje svijesti).
Prema izvjeÅ¡taju Evropskog centra za praćenje droga i zavisnosti o drogama (EMCDDA) o sintetskim kanabinoidima, negativni efekti na zdravlje su povezani sa oba njihova svojstva, i od koje supstance su napravljeni i od načina na koji su prizvedeni. Kako su neka od ovih jedinjenja veoma potentna, očekivati je i potencijalne toksične efekte. Ovi dodatni rizici mogu biti unutar samog proizvodnog procesa, kao uzrok neravnomjerne distribucije supstanci unutar biljnog materijala. Upravo iz razloga Å¡to je hemijski sastav mnogih proizvoda prodavanih kao Spice nepoznat moguće je da neke vrste sadrže supstance koje mogu imati izuzetno različite posljedice od očekivanih.
Broj novih psihoaktivnih supstance raste iz godine u godinu i predstavlja veliku opasnost za zdravlje i život osobama koje ih konzumiraju.
Koji su rizici NPS-a?
Upotreba NPS-a često je povezana sa zdravstvenim problemima. Generalno, nuspojave NPS-a variraju od napada uznemirenosti, agresije, akutne psihoze kao i do potencijalnog razvoja zavisnosti. Korisnici NPS-a često su hospitalizovani zbog teÅ¡kih intoksikacija (trovanja). Podaci o sigurnosti za toksičnost i kancerogeni potencijal mnogih NPS nijesu dostupni ili su vrlo ograničeni, a informacije o dugoročnim Å¡tetnim učincima ili rizicima joÅ¡ uvijek su u velikoj mjeri nepoznate. Čistoća i sastav proizvoda koji sadrže NPS često nijesu poznati, Å¡to korisnike stavlja u visoki rizik, o čemu svjedoče hitni prijemi i smrtni slučajevi povezani sa njihovom upotrebom.
Tatijana ĐuriÅ¡ić
Ljiljana Golubović
Centar za promociju zdravlje
Institut za javno zdravlje Crne Gore
|
Posjeta : 623 |
|
|
|
|
Home
Grad
Društvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 
