|
|
| |
| 0 | | | Vlada Crne Gore u tehnièkom mandatu utvrdila Osnovu za voðenje pregovora i zakljuèivanje Sektorskog sporazuma sa EU | | Od 63 miliona - veæi dio agraru! |
 - Osnovu za voðenje pregovora i zakljuèivanje Sektorskog sporazuma izmeðu Vlade Crne Gore i Evropske komisije kojim se utvrðuju pravila za upravljanje i sprovoðenje finansijske podrške Unije Crnoj Gori u okviru Instrumenta pretpristupne podrške za oblast politike „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ (IPARD III) i prihvatila Sektorski sporazum - utvrdila je Vlade Crne Gore u tehnièkom mandatu.
U julu Evropska komisja usvojila je IPARD III program za Crnu Goru, kojim je crnogorskim poljoprivrednicima predviðeno je 62 odsto više sredstava u odnosu na prethodni, odnosno 63 miliona eura. Sektorski sporazum preciznije definiše posebne odredbe za upravljanje i sprovoðenje finansijske podrške Unije u Crnoj Gori, za oblast politika poljoprivrede i ruralnog razvoja, i njegovo usaglašavanje i potpisivanje je kljuèan preduslov za dalje korišæenje sredstava iz pretpristupnih fondova Evropske unije koja su namijenjena poljoprivrednim proizvoðaèima u Crnoj Gori. Sprovoðenjem programa ruralnog razvoja unaprijediæe se poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori, poveæati konkurentnost i kvalitet poljoprivrednih proizvoda, kako na domaæem tako i na inostranom tržištu. Pored toga, prioritet je postepeno usklaðivanje sa pravilima Unije, standardima, politikama i praksama u pogledu pridruživanja EU koji æe se postiæi kroz ekonomski, socijalni i teritorijalni razvoj, u pogledu pametnog, održivog i inkluzivnog rasta, kroz razvoj fizièkog kapitala i kapaciteta poljoprivrednih proizvoðaèa, kao i kroz diverzifikaciju i razvoj ekonomskih aktivnosti i poboljšanje kvaliteta života u ruralnim podruèjima. Dakle, opšti cilj Sektorskog sporazuma jeste da pripremi crnogorske poljoprivrednike i preraðivaèe za ulazak u EU kroz povlaèenje finansijskih sredstava iz pretpristupnih fondova. Programom IPARD III mogu biti podržane sljedeæe mjere: Agro-ekološko-klimatske mjere i mjere organske proizvodnje, Realizacija lokalnih razvojnih strategija - LEADER pristup, Investicije u ruralnu javnu infrastrukturu, Diverzifikacija gazdinstava i razvoj poslovanja, Tehnièka pomoæ i Zasnivanje i zaštita šuma.
Utvrðen je i Prijedlog zakona o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju. Predlogom se utvrðuju minimalni zahtjevi za spreèavanje velikih nesreæa tokom izvoðenja operacija istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore, a za nadležni organ je odreðena Uprava za ugljovodonike. Cilj je uspostavljanje normativnog okvira za obavljanje ove djelatnosti na siguran naèin, bez negativnih posljedica po životnu sredinu, lica i imovinu, odnosno ogranièavanje posljedica moguæih nesreæa. Propisana je dužnost operatora da preduzme sve mjere kako bi se sprijeèile velike nesreæe tokom izvoðenja upstream operacija, odnosno da preduzme sve mjere radi smanjivanja posljedica eventualne velike nesreæe. Takoðe, ustanovljena je obeveza sprovoðenja tripartitnih konsultacija izmeðu opertora, zaposlenih i nadležnog organa. Pored ostalog, propisana je obaveza Države da u postupku dodjele ugovora o koncesiji naroèitu pažnju obrati na prethodni istorijat ponuðaèa kada je u pitanju zaštita na radu, sigurnost operacija i zaštita životne sredine, kao i da provjeri da li ponuðaèi posjeduju finansijski kapacitet da snose troškove eventualne štete koja može proiziæi iz velikih nesreæa. Crna Gora æe donošenjem Zakona implementirati Direktivu 2013/30/EU, èime æe uskladiti svoj normativni okvir sa propisima EU.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o potvrðivanju Meðunarodne konvencije iz Nairobija o uklanjanju olupina iz 2007. godine. Potvrðivanjem Konvencije se regulišu prava i obaveza Crne Gore kao obalne države èijim unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem plove, uplovljavaju i isplovljavaju strani i domaæi plovni objekti, kao i prava i obaveze Crne Gore kao države zastave, èiji plovni objekti upisani u upisnik brodova i registar jahti, plove u meðunarodnoj plovidbi i za koje Crna Gora snosi punu pravnu odgovornost u meðunarodnim sporovima. Primjena predmetne konvencije se u naèelu odnosi iskljuèivo na olupine nastale van teritorijalnog mora Crne Gore. Na osnovu zahtjeva Crne Gore (podnošenjem Izjave Generalnom sekretaru IMO-a) primjena konvencije se može proširiti i na prostor unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore. Donošenje i sprovoðenje Zakona doprinijeæe jaèanju nacionalnog pravnog okvira koji unapreðuje aktivnosti obezbjeðenja sigurnosti pomorske plovidbe, zaštiti mora od zagaðenja sa pomorskih objekata, kao i ispunjenosti zahtijeva Meðunarodne pomorske organizacije o potvrðivanju meðunarodno – pravnih instrumenata.
Donijeta je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji i naèinu rada državne uprave, kojom se osniva Uprava za igre na sreæu kao samostalni organ uprave, što æe dovesti do unapreðenja rada i rezultata institucijalnog okvira u ovoj oblasti, t. j. do poveæanja efikasnosti i cjelishodnosti. Samostalnost u odluèivanju doprinijeæe skraæenju rokova i prosjeènom trajanju obrade zahtjeva, a ujedno i boljoj saradnji sa drugim državnim organima. Takoðe, još jedna od prednosti je što ova uprava kao samostalan organ direktno može pristupiti pojedinim fondovima EU, koji finansiraju borbu protiv pranja novca i sive ekonomije i spreèavanje negativnih uticaja na regulaciju tokova novca na tržištu igara na sreæu.
Vlada je donijela Odluku o izmjenama i dopuni Odluke o uvoðenju meðunarodnih restriktivnih mjera utvrðenih odlukama Savjeta Evropske unije u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Savjet EU periodièno vrši reviziju odluka koje se odnose na uvoðenje restriktivnih mjera dodavanjem lica i entiteta koja su obuhvaæena odlukom, detalja u vezi sa licima i subjektima, kao i vremenskog roka primjene odluke i drugo. Izmjene i dopune Odluke su donijete kako bi se Crna Gora, u dijelu zajednièke vanjske i bezbjednosne politike, u potpunosti uskladila sa Odlukama Savjeta EU.
Utvrðen je Nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanistièkog plana Glavnog grada Podgorice, s Programom održavanja Javne rasprave, u trajanju od 15 radnih dana. Dokumentom se vrši prenamjena planiranih površina lokacija koje su u užem gradskom podruèju Podgorice i Golubovaca , kao i na pojedinim lokacijama izvan gradskog podruèja, zbog nemoguænosti realizacije sadržaja u okviru date namjene. Definišu se uslovi i smjernice za realizaciju planiranih objekata koji su od društvenog i javnog interesa, kao i lokacije za koje je predviðena izrada idejnog arhitektonskog konkursnog rješenja. Sadržaji prostora definisaæe se na osnovu sprovedenog javnog konkursa, jer se radi o vrlo atraktivnim djelovima grada. Konkurs treba da dā najoptimalnije rješenje nakon detaljne analize i sprovedene ankete svih zainteresovanih subjekata, kako bi se dobila jasna vizija razvoja i oblikovanja podruèja. Izmjenama i dopunama plana su obuhvaæeni i prostori koji nijesu pokriveni planskom dokumentacijom nižeg reda, pa se za ta podruèja definišu smjernice i uslovi za direktnu implementaciju, naroèito u zonama rubnih naselja u ruralnim podruèjima plana.
Vlada je donijela Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostorno-urbanistièkog plana opštine Bar i Odluku o odreðivanju rukovodioca i visini naknade za rukovodioca i struèni tim za izradu Izmjena i dopuna PUP-a. Osnovni cilj i zadatak ovog dokumenta je stvaranje planskog i formalnog osnova za obezbjeðenje održivog razvoja koji predstavlja jedan od najvažnijih izazova politike ureðenja prostora. To se prvenstveno odnosi na precizno i jasno definisanje prirodnih i stvorenih razvojnih potencijala, planiranje racionalnog korišæenja prostora, u skladu sa ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim razvojem, propisivanje smjernica za unapreðenje kvaliteta izgraðenog prostora i jasnih pravila graðenja, veæi stepen usklaðenosti planskog dokumenta sa sektorskim politikama i sa parametrima održivosti i sl. Za rukovodioca izrade odreðen je prof. dr Svetislav Popoviæ, a naknada je utvrðena u ukupnom iznosu od 75.000 eura.
Donijeta je Odluka o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog urbanistièkog plana „Veliki pijesak“, opština Bar i Odluka o odreðivanju rukovodioca i visini naknade za rukovodioca i struèni tim za izradu Izmjena i dopuna DUP. Cilj izmjena i dopuna DUP-a je preispitivanje postojeæih rješenja i stvaranje preduslova za razvoj turizma, kao i da se u skladu sa potrebama stanovništva osigura prostor za djelovanje vjerskih zajednica. Za rukovodioca izrade odreðena je Gordana Raièeviæ, a naknada je utvrðena u ukupnom iznosu od 10.000 eura.
Vlada je izdala Urbanistièko-tehnièke uslove za izgradnju turistièkog naselja na lokaciji koju èine katastarske parcele 30/1/25, 30/1/26, 30/1/27, 30/1/28 i dio 30/1/2 KO Dolja, u zahvatu Prostornog plana posebne namjene NP „Prokletije“, Opština Gusinje, po zahtjevu Bekteševiæ Almira. Lokacija se nalazi u III zoni zaštite Parka u kojoj se, u režimu održivog korišæenja, mogu razvijati naselja i prateæa infrastruktura u mjeri u kojoj se ne izaziva narušavanje osnovnih vrijednosti podruèja. Lokalitet Škala zahvata jugoistoèni obod doline Grebaje, koji u graniènom prostoru prema Albaniji završava grupom najviših crnogorskih vrhova. Konstatovano je da dugoroèni razvoj turizma u ovoj zoni može integralno valorizovati raskošnu i atraktivnu prirodu lednièkih valova Grebaje, predjela Bjelièa, Karanfila, Popadije i Valušnice. U diskusiji je iskazana snažna podrška realizaciji ove znaèajne poslovne inicijative uspješnog predstavnika crnogorske dijaspore i istaknuta èvrsta opredijeljenost Vlade da uèini sve što je neophodno kako bi se uklonile birokratske barijere za ostvarenje sliènih projekata u Crnoj Gori.
Usvojen je Program razvoja Evropske omladinske kartice (EYCA) za period 2022-2024, sa Akcionim planom implementacije za period 2022-2024. godine. Program predstavlja strateški dokument namijenjen daljem razvoju i implementaciji politika èiji je cilj unapreðenje sveukupnog društvenog i socijalnog položaja mladih u Crnoj Gori, a za njegovu realizaciju iz budžeta je potrebno obezbijediti ukupno 130.000 eura, od èega za 2023. godinu 66.000 eura, a za 2024. godinu 64.000 eura. Evropska omladinska kartica je meðunarodno priznata benefit kartica za mlade uzrasta 13–29 godina, koji besplatno koriste preko 270 popusta u Crnoj Gori i 70.000 popusta u Evropi. Osnovni cilj programa se ogleda u motivisanju što veæeg broja mladih ljudi da budu socijalno, kulturno, obrazovno i ekonomski mobilni, pružanjem velikog broja benefita i pogodnosti u okviru Evropske omladinske kartice i doprinosom razvoju važnih javnih politika namijenjih unapreðenju društvenog položaja mladih ljudi. Program predviða intenziviranje saradnje u polju omadinske politike, a odnosi se na: obezbjeðivanje dodatnih popusta za mlade u Crnoj Gori, veæi stepen informisanosti mladih, veæu mobilnost mladih na nivou Crne Gore i Evrope, moguænost za sticanje dodatnih znanja i vještina u okviru neformalnog obrazovanja, umrežavanje mladih sa biznis sektorom i univerzitetima i dr. Takoðe, predviðeno je i uèešæe crnogorskog sektora nadležnog za pitanja mladih na referentnim sastancima koje organizuju drugi predstavnici Asocijacije Evropskih omladinskih kartica, predstavnici Savjeta Evrope, manifestacijama i festivalima iz oblasti koje se odnose na omladinsku politiku, kao i njihovo uèešæe na našim dogaðajima koji imaju meðunarodni znaèaj.
Vlada je usvojila Izvještaj o radu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore za 2021. godinu, kao i Informacije za izvještajne periode od 1. 1. 2022. godine do 31. 3. 2022. godine i od 1. 4. 2022. godine do 30. 6. 2022. godine.
Usvojena je i Informacija o odobravanju sredstava tekuæe budžetske rezerve na ime mjera iz èetvrtog paketa podrške zbog COVID krize, odobrenih u prvom kvartalu 2021. godini, koja se odnose na podršku novom zapošljavanju. U cilju cjelovite, zakonski zasnovane identifikacije poreskih obveznika kojima pripadaju subvencije za novozaposlene, podruène jedinice Uprave prihoda i carina izradile su za svakog obveznika (poslodavca) rješenje o usvajanju zahtjeva za oslobaðanje od plaæanja dijela poreza na dohodak fizièkih lica i dijela doprinosa za PIO na teret zaposlenog i poslodavca, a koji nijesu veæi od prosjeène zarade, poèev od 1. marta 2021. godine. U Informaciji se naglašava da Vlada, odobravanjem ukupnih zaostalih transakcija, s ciljem pune primjene izmijenjenih zakonskih odredbi, ispunjava prava poreskih obveznika iz odredbi koje su se odnosile na mjere podrške novom zapošljavanju u 2021. godini, a povodom krize izazvane pandemijom COVID-a. Za period od 1. marta do 31. decembra 2021. godine odobrene su subvencije u iznosu od 81.538 eura, koja se odnosi na 150 obveznika, odnosno za 200 novozaposlenih. Za period od 1. januara do 30. septembra 2022. godine odobrene su subvencije u iznosu od 106.518 eura, koja se odnosi na 152 obveznika, odnosno za 203 novozaposlenih. Takoðe, odobreno je da se rasknjiži i stornira zatezna kamata na poreska dugovanja koja je automatski obaèunavana zbog kašnjenja u odobravanju i prenosu subvencija.
Vlada je donijela Izmjene kadrovskog plana za Ministarstvo vanjskih poslova za 2022. godinu kako bi se ovaj dokument uskladio sa novim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva vanjskih poslova.
Usvojena je Informacija o obrazovanju Nacionalnog savjeta za turizam i donijeta Odluka o obrazovanju Savjeta. Zadaci Savjeta, izmeðu ostalog, odnose se na podsticanje implementacije definisanih strateških pravaca razvoja turizma u Crnoj Gori, koordinaciju i praæenje realizacije strateških projekata i dokumenata iz oblasti turizma u pravcu održivog upravljanja destinacijom, kao i na iniciranje donošenja nove ili izmjena i dopuna važeæe zakonske i podzakonske regulative radi stvaranja boljeg normativnog i institucionalnog okvira za turisièki razvoj u skladu sa meðunarodnim propisima i standardima. Cilj svih aktivnosti je da Crna Gora u 2025. bude globalno prepoznata turistièka destinacija, koja na održiv naèin upravlja destinacijom, kreirajuæi inovativani, zeleni i inkluzivni turistièki proizvod, utièuæi na poveæanje turistièke potrošnje, smanjenje sezonalnosti i regionalne neujednaèenosti, a sve u cilju podizanja nivoa životnog standarda lokalnog stanovništva i satisfakcije turista. Radom Nacionalnog savjeta za turizam, koji èini 19 èlanova, rukovodiæe predsjednik Vlade.
Medresi" 800.000 eura
Vlada je usvojila Informaciju o finansiranju Srednje vjerske škole - Medresa „Mehmed Fatih" i prihvatila Aneks ugovora o finansiranju. Vlada je u martu 2018. godine prihvatila Ugovor o finansiranju Srednje vjerske škole - Medresa Mehmed Fatih iz Podgorice. Zakonom o budžetu za 2018., 2019., 2020. i 2021. godine opredjeljivano je po 500.000 eura na godišnjem nivou za ovu namjenu. Budžetom za 2022. godinu opredijeljeno je 800.000 eura, pa je neophodno je Aneksom izmijeniti iznos, sa dosadašnjih 500.000 eura na 800.000 eura, kako bi se ispoštovao Zakon o budžetu, te Medresi isplatilo preostalih 300.000 eura.
Usvojena je Informacija o unapreðenju realizacije zapoèetih projekata u okviru kapitalnog budžeta Uprave za kapitalne projekte i Uprave za saobraæaj za 2022. godinu. U Informaciji se navodi da su u predhodnom periodu upuæeni zahtjevi više predstavnika izvoðaèa radova u vezi sa problemima nemoguænosti ispunjavanja ugovorenih obaveza o graðenju zbog drastiènog porasta cijena u sektoru graðevinarstva. Takoðe, navodi se da bi raskid ugovora za državu, kao investitora bilo skuplje rješenje, a opstanak izvoðaèa bi bio direktno ugrožen, te da je potrebno naæi rješenje koje bi omoguæilo nesmetanu realizaciju ugovora. Zakonom o javnim nabavkama propisano je da pri zakljuèivanju ugovora sa izvoðaèima radova, Uprava za saobraæaj i Uprava za kapitalne projekte u skladu sa ugovorenim obavezama i tenderskom dokumentacijom mogu da isplaæuju avans. Imajuæi u vidu gore navedeno, kao i važnost završetka i realizacije znaèajnih projekata kako za ekonomski tako i privredni rast države, Vlada je zadužila Upravu za saobraæaj i Upravu za kapitalne projekte da omoguæe avansno plaæanje izvoðaèima radova za zapoèete projekte u skladu sa pozitivnim propisima i zakonskim normama.
Otkup „Luke Bar“
Vlada je usvojila Informaciju o namjeri Vlade Crne Gore za otkup dijela akcija u vlasništvu manjinskih akcionara emitenta „Luka Bar“ AD Bar. Tim povodom, Vlada je dala saglasnost da se na Montenegroberzi kolièinski kupi najviše 10.459.654 akcija (18 %), po maksimalnoj cijeni od 0,90 eura po jednoj akciji, u iznosu od 9.413.688 eura. Na ovaj naèin bi Vlada uveæala udio u akcijskom kapitalu Luke, èime bi, uz postojeæi paket, imala dvotreæinski paket u ovom društvu. U donošenje ove odluke Vlada se rukovodila rezultatima ekonomsko-finansijske analize Luke izraðene u svrhu procjene ekonomske isplativosti eventualnog zakljuèenja posla, a koje nedvosmisleno ukazuju da, kada se sagleda uticaj luèkog poslovanja na parametre koji karakterišu funkcionisanje privrednog sistema i opravdanost ulaganja u luèke projekte, treba imati u vidu da luèke djelatnosti imaju izražene multiplikativne efekte – jedan euro prihoda luke se višestruko umnožava po osnovu prihoda koje ostvaruju ostali subjekti transportnog lanca roba. Ocijenjeno je da se radi o višestruko isplativom poslu od izuzetnog javnog interesa, koji predstavlja znaèajan iskorak u pravcu ostvarivanja glavnog cilja Vlade da Luka Bar postane suštinski važno èvorište logistièkog sistema jugoistoène Evrope.
isplativom poslu od izuzetnog javnog interesa, koji predstavlja znaèajan iskorak u pravcu ostvarivanja glavnog cilja Vlade da Luka Bar postane suštinski važno èvorište logistièkog sistema jugoistoène Evrope.
Usvojena je Informacija o stanju u Skupštini opštine Bar u pogledu njenog održavanja u smislu èlana 39 Zakona o lokalnoj samoupravi. Kako sjednica novoizabrane skupštine opštine Bar nije održana u zakonski predviðenom roku, Vlada je sazvala sjednicu za petak 16. decembar 2022. godine sa jednom taèkom dnevnog reda – izbor predsjednika Skupštine opštine Bar.
Višemilionska šteta "Plantaža"
Vlada je usvojila Informaciju o potrebi podrške privrednom društvu „13. jul - Plantaže" a.d. Podgorica. U Informaciji se navodi da je nevrijeme koje je 23. juna 2022. godine pogodilo Glavni grad i Opštinu Tuzi nanijelo višemilionsku štetu privrednom subjektu koji je zamajac crnogorske poljoprivrede i najveæi brend Crne Gore. Ukupna visina nastale štete u višegodišnjim zasadima ove kompanije u 2022. i 2023. godini procijenjena je u iznosu od 7.975.120 eura. Imajuæi u vidu navedeno, Vlada je zadužila Ministarstvo finanasija da isplati 1.500.000 eura iz sredstava Tekuæe budžetske reserve privrednom društvu „13. jul – Plantaže” za sanaciju štete nastale kao posljedica elementarnih nepogoda - grada.
Donijeta je Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o posebnom dodatku na osnovnu zaradu, posebnim naknadama troškova i drugim primanjima za vrijeme rada u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, èime se stvaraju pravno-administrativni uslovi za upuæivanje službenika Ministarstva vanjskih poslova u Kraljevinu Nizozemsku i Kraljevinu Dansku.
|
Posjeta : 2433 |
|
|
|
|
Home
Grad
Drutvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 