|
|
| |
| 0 | | | Vlada Crne Gore utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2020. | | U kasi oporavak - šok od pandemije! |
 - Ovo što mi radimo rade gotovo sve zemlje svijeta – prilagoðavaju budžet novim okolnostima - ukazao je ministar finansija Darko Radunoviæ na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore na kojoj je, konstatujuæi da je pandemija koronavirusa šok za ekonomiju cijelog svijeta, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2020. godinu i odluèila da dokument dostavi Skupštini Crne Gore radi donošenja po skraæenom postupku.
Na sjednici je ocijenjeno da Vlada ulazi u rebalans sa dobrim rezultatima 2019. odluèna da, uprkos smanjenju prihoda, servisira sve obaveze, obezbijedi redovne plate, penzije i socijalna davanja, nastavi usklaðivanje penzija, snažno podrži privredu i preduzetnike i nastavi kapitalne razvojne projekte.
Procjene Ministarstva finansija da æe direktne strane investicije sa 7 odsto BDP u 2019, pasti na 5,4 odsto u ovoj godini, da æe izvorni prihodi budžeta biti manji za 349,37 miliona eura, odnosno 17 odsto te da u ovoj godini planirani nivo deficita budžeta iznosi 335,89 miliona eura odnosno 7,3 odsto procijenjenog BDP i u odnosu na prvobitno planirani.
Realni pad BDP usljed pandemije koronavirusa u ovoj godini se procjenjuje na 6,8 odsto, dok se u 2021. godini oèekuje postepen i djelimièan oporavak i rast ekonomije od 4,9 odsto.
Vlada je, shodno rebalansu budžeta, utvrdila Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o zaduživanju za 2020. godinu u kojoj su definisana nedostajuæa sredstva i naèini finansiranja budžeta tako što æe, pored depozita, nedostajuæa sredstva od 338 miliona eura biti obezbijeðena kroz zaduženje na meðunarodnom i domaæem tržištu. Usvojena je i Informaciju o polaznim osnovama za pregovore sa Meðunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za zakljuèenje aranžmana za „Dopunski zajam za finansiranje razvojne politike - otpornost fiskalnog i finansijskog sektora“ i utvrðen je Prijedlog zakona o završnom raèunu budžeta Crne Gore za 2019. godinu.
Utvrðen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata s Izvještajem sa javne rasprave. U raspravi je saopšteno da æe se predloženim odredbama unaprjediti proces donošenja planskih dokumenata u periodu do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore, produžiti rok za njegovu izradu i obezbijediti donošenje po regionima, za podruèja nacionalnih parkova i podruèja pod zaštitom UNESCO. Definisani su izuzeci za koje objekte glavni državni, odnosno glavni gradski, arhitekta ne daje saglasnost na idejna rješenja, kao i redefinisani objekti za koje glavni gradski arhitekta daje saglasnost. Istaknuto je da æe se unaprijediti proces legalizacije bespravnih objekata i stvoriti zakonski uslovi za ponovno prijavljivanje za legalizaciju bespravnih objekata koji se nalaze na orto-foto snimku. Pored ostalog, uveden je obavezan struèni ispit za vršenje poslova ovlašæenog inženjera, s tim da je sadašnjim nosiocima licenci priznato steèeno pravo, a uvedena je obaveza kontinuiranog struènog usavršavanja uz propisivanja ukidanja licence ako se ne postigne minimalni broj bodova koji se dobijaju za usavršavanje. Preciznije su definisane nadležnosti urbanistièko-graðevinske inspekcije, a dio njihovih nadležnosti koji se odnosi na privremene i pomoæne objekte prenijet je u nadležnost komunalne inspekcije.
Vlada jhe utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o finansiranju upravljanja vodama. Razlog za njegovo donošenje sadržan je u potrebi kontinuiranog unapreðenja zakonodavnog okvira i omoguæavanja što efikasnijeg modela upravljanja vodnim resursima, a s tim u vezi, i unapreðivanja i sistema funkcionisanja finansiranja upravljanja vodama. Izmjenama je predviðeno da se naknada za korišæenje vode plaæa i za njeno korišæenje u izuzetno povoljnim prirodnim uslovima, korišæenjem hidroakumulacija, a obraèunava se osim prema zapremini (m³) hidroakumulacije ili njenog dijela utvrðenoj tehnièkom dokumentacijom, i prema „korisnoj“ površini (m²) povremeno plavljenog zemljišta, i to prema razlici površina vodenog ogledala akumulacije (m² ) pri maksimalnoj i biološki minimalnoj zapremini akumulacije utvrðenoj tehnièkom dokumentacijom.
Vlada je donijela Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Lokalne studije lokacije „Mihinja” u Podgorici s Izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi. Ocijenjeno je da su izmjenama i dopunama LSL, kojima su integralno sagledani i analizirani svi elementi namjene i organizacije korišæenja prostora, stvoreni uslovi za izgradnju i podsticanje daljeg razvoja šireg podruèja. Takoðe, obezbjeðeni su uslovi za valorizaciju toga prostora, uz poštovanje smjernica koje proizilaze iz zakonske regulative i svih dokumenata koji se odnose na zaštitu prirode i kulturnog nasljeða.
Usvojen je Izvještaj o završenim pregovorima o zakljuèivanju Sporazuma izmeðu Vlade Grne Gore i Vlade Republike Francuske o aktivnostima Francuske razvojne agencije, institucije „Proparco“ i „Expertise France“ u Crnoj Gori. Vlada je prihvatila tekst Sporazuma èiji je cilj da precizira pravila koja se primjenjuju na aktivnosti Grupe AFD i Ekspertise France i osnivanje predstavništva u Crnoj Gori. Njime se definišu naroèito pravni, poreski i finansijski uslovi koji se primjenju na status i aktivnosti Grupe AFD i Expertise France i njenog predstavništva u Crnoj Gori.
Usvojen je Izvještaj o javnim nabavkama za 2019. godinu. Izvještaj je koncipiran tako da daje jasan pregled ciljeva politike javnih nabavki, zakonodavnog okvira, prikaza podataka o sprovedenim javnim nabavkama u 2019. godini kao i aktivnosti u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Podaci ukazuju da su obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama u 2019. godini ugovorili ukupno 715,649,738.91 eura nabavki, od èega su javne nabavke 608,224,346.53 eura i nabavke elektriène energije i uglja 107,425,391.96 eura. Uèešæe nabavki i javnih nabavki imaju znaèajno uèešæe u bruto društvenom proizvodu (BDP) u Crnoj Gori, sa uèešæem nabavki u 2019. godini od 14,58 odsto BDP-a i uèešæem javnih nabavke od 12,39 odsto BDP-a. Posebno je naglašeno da, u odnosu na uporedne podatke javnih nabavki u prethodnim godinama, 608 miliona javnih nabavki u Crnoj Gori u prethodnoj godini predstavlja najveæi iznos koji je realizovan kroz ovaj sistem od 2007. godine od kada se prati oblast javnih nabavki. Najveæi broj postupaka sproveden je putem otvorenog postupka, kao najtransparentnijeg postupka kojim se ostvaruje najveæi nivo konkurencije u iznosu od 83,46 odsto. Broj postupaka sprovedenih putem nabavke male vrijednosti je 13,18 odsto, hitne nabavke 2,87 odsto i pregovaraèkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje 0,43 odsto. Posebno je znaèajan podatak u dijelu kreiranja preduslova za jaèi ekonomski razvoj, da u sistemu javnih nabavki dominiraju sa 90 odsto domaæi ponuðaèi.
Vlada je utvrdila Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva rada i socijalnog staranja. Ukupan brojbroja radnih mjesta ostao je nepromijenjen, tako da su Ministarstvu utvrðena službenièka i namještenièka radna mjesta za 120 izvršilaca, koliko je definisano i sada važeæim Pravilnikom.
Vlada je donijela Odluku o prestanku važenja Odluke o otvaranju graniènog prelaza Virpazar za meðunarodni jezerski putnièki saobraæaj s obzirom na to da je na zajednièkoj sjednici Vlade Crne Gore i Savjeta ministara Republike Albanije, održanoj 3. jula 2018. godine, zakljuèen Sporazum izmeðu Vlade Crne Gore i Savjeta ministara Republike Albanije o otvaranju zajednièkog graniènog prelaza Ckla (Crna Gora) – Zogaj (Republika Albanija) za meðunarodni putni i jezerski putnièki saobraæaj na kojem æe se, nakon izgradnje graniènog prelaza i povezivanja putnog pravca obavljati ulazno/izlazna jezerska i putna granièna kontrola.
Usvoen je Izvještaj o voðenju pregovora na pripremama za zakljuèivanje aneksa Sporazuma izmeðu Vlade Crne Gore i Vijeæa ministara Bosne i Hercegovine o sprovoðenju graniènih provjera na zajednièkim graniènim prelazima.
U dokumentu je navedeno da su pregovori voðeni u Sarajevu 11. i 12. marta ove godine rezultirali parafiranjem èetiri aneksa sporazuma kojima su odreðene lokacije buduæih zajednièkih graniènih prelaza. U Crnoj Gori æe biti zajednièki granièni prelazi Vraæenoviæi – Deleuša, na putnom pravcu Nikšiæ – Bileæa i Šæepan Polje – Hum na putnom pravcu Plužine – Foèa dok æe u BiH biti zajednièki granièni prelazi Zupci – Sitnica, na putnom pravcu Trebinje – Herceg Novi i Klobuk – Ilino Brdo na putnom pravcu Trebinje – Nikšiæ.
Zajednièkim graniènim prelazima olakšaæe se i ubrzati promet putnika i robe i ostvariti znatne uštede.
Vlada je utvrdila Osnovu za voðenje pregovora o zakljuèivanju Protokola o odreðivanju tromeðne graniène taèke izmeðu Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. U dokumentu se navodi da je, buduæi da je Crna Gora veoma posveæena rješavanju bilateralnih pitanja sa susjednim državama, zakljuèivanje i izvršavanje meðunarodnih ugovora o državnoj granici sa susjednim državama jedan je od znaèajnijih prioriteta naše zemlje u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, koji æe doprinijeti unapreðenju dobrosusjedskih odnosa i poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Navodi se da odnosi Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom i Republikom Hrvatskom predstavljaju pozitivan primjer dobrosusjedske i prijateljske saradnje, a regionalni kontekst kojima teže dodatno ih povezuju i upuæuju na još sadržajniju i intenzivniju saradnju. Ministarstvo unutrašnjih poslova, shodno Zakonu o zakljuèivanju i izvršavanju meðunarodnih ugovora, pripremilo je Protokol o odreðivanju tromeðne graniène taèke izmeðu Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u cilju njegovog zakljuèivanja. U skladu sa tim na sastanku predstavnika Zajednièke struène grupe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, 27 – 29. novembra 2019. godine, u Igalu, utvrðene su na terenu koordinate tromeðe koje u Gauss – Krigerovoj projekciji iznose: Y = 6.536.393,44 m i X = 4.712.490,62 m.
Vlada je utvrdila Nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanistièkog plana Opštine Andrijevica s Programom održavanja Javne rasprave, u trajanju od 15 radnih dana. Cilj izrade Izmjena i dopuna Prostorno-urbanistièkog plana Andrijevica, definisan Programskim zadatkom, je da se odredi prostor posebne namjene za potrebe odbrane – izgradnje kompeksa kasarne „Miljan Vukov Vešoviæ“ na osnovu inicijative Ministarstva odbrane i da se predvidi prostor za izgradnju planinarskog doma u zahvatu Prostornog plana posebne namjene „Bjelasica – Komovi“, a na osnovu inicijative Opštine Andrijevica.
Vlada je dala saglasnost na Odluku o pokretanju postupka davanja u zakup zemljišta u državnoj svojini radi postavljanja objekata privremenog karaktera na podruèju Nacionalnog parka Durmitor koju je donio Upravni odbor Javnog preduzeæa za Nacionalne parkove Crne Gore. Programom objekata privremenog karaktera za podruèje Nacionalnog parka Durmitor, za period 2019 – 2023. godina odreðeno je 15 lokacije i objekti privremenog karaktera koje zainteresovana pravna i fizièka lica mogu postaviti na osnovu utvrðenih urbanistièko – tehnièkih uslova. Veæi broj ovih objekata treba postaviti na zemljištu u državnoj svojini, u cilju obogaæivanje turistièke ponude na podruèju Nacionalnog parka Durmitor, kao znaèajne turistièke destinacije. Takoðe, zadužen je direktor JP za nacionalne parkove CG da zakljuèi anekse ugovora za 2020. godinu sa zakupcima koji su koristili lokacije na zemljištu u toku 2019. godine, na podruèju NP Skadarsko jezero za period 2017-2019. godine i na podruèju NP Lovæen za period 2017-2019. godine, za lokacije koje su prepoznate i novim Programima privremenih objekata za podruèje NP za period 2020- 2024. godina. Aneksi ugovora važiæe do 31.12.2020. godine, a nakon toga lokacije æe se izdati nakon sprovedenog postupka javnog nadmetanja u skladu sa donešenim Programima privremenih objekata za podruèje NP za period 2020-2024. godine.
Na predlog Premijera Vlada je, u skladu sa zakljuècima sastanka predsjednika Vlade i èelnika Unije pomoraca, formirala Koordinaciono tijelo za pomorce.
Imajuæi u vidu potrebu da pitanja koja se odnose na pomorce budu što sveobuhvatnije analizirana i, shodno tome, predložena konkretna rješenja, prepoznata je i potreba da se kroz interresorsku saradnju pristupi sistemskom rješavanju pitanja koja se odnose na status pomoraca i unapreðenju statusa.
Zadatak Koordinacionog tijela je da u najkraæem roku predloži rješenja za pitanja koja se odnose na mjere koje æe biti preduzete u odnosu na pomorce po njihovom povratku na teritoriju Crne Gore dok traje pandemija novog korona virusa, revidiranje kriterijuma i naèina kontrole obrazovnih institucija koje se bave obrazovanjem pomoraca, kao i centara za obuku pomoraca; usaglašavanje nadležnosti izmeðu nadležnih ministarstava, u vezi sa obrazovanjem, obukom, socijalnom i zdravstvenom zaštitom pomoraca; izrada programa zapošljavanja pomorskih pripravnika na domaæim i stranim brodovima; ukljuèivanje pomoraca u nacionalni sistem socijalne i zdravstvene zaštite po uzoru na druge pomorske zemlje, kao i sagledavanje i eventualne izmjene poreske politike koja se odnosi na oporezivanje zarada pomoraca.
Koordinaciono tijelo je ovlašæeno da predloži rješenja i za ostala pitanja koja u toku rada Koordinacionog tijela budu kandidovana ili za èijim se rješavanjem ukaže potreba. Predsjednik Koordinacionog tijela je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simoviæ, a èlanovi su predstavnici nadležnih državnih organa kao i Unije pomoraca Crne Gore, Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore i Udruženja agencija koje se bave posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore.
|
Posjeta : 2469 |
|
|
|
|
Home
Grad
Drutvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 