|
|
| |
| 2 | | | Svaki period u razvoju bebe ostavlja duboke tragove buduæeg ponašanja | | Sa bebom treba - prièati! |
 Godišnje se kod 250.000 mališana otkrije neki vid govorno-jezièkog poremeæaja koji zahtijeva hitan tretman, upozoravaju struènjaci. Roditelji treba da znaju da svaki period u razvoju bebe ostavlja duboke tragove buduæeg ponašanja.
Muke sa rijeèima, otežano izgovaranje suglasnika „s”, „z”, „š”, „ž”, „è” i „æ”, uporno æutanje... Sve to mori današnje klince i klinceze. Istraživanja Instituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora potvrðuju da oko 63 odsto djece predškolskog uzrasta u Srbiji ima nerazvijen govor, a ogroman procenat njih do èetvrte godine uopšte ne progovara. Oko 33 procenta od ukupnog broja mališana iz predškolskih ustanova Beograda su logopate. Taj podatak odnosi se na klince uzrasta od tri do šest i po godina jer, kaže Ljiljana Jovèiæ, sekretarka za deèju zaštitu, djeca do tri godine imaju pravo da malo „brkaju” reèi i slova, odnosno kasne u pravilnom izgovoru, piše „Politika”.
Godišnje se kod 250.000 mališana otkrije neki vid govorno-jezièkog poremeæaja koji zahtijeva hitan tretman, jer ono što se uradi do sedme godine veoma je važno za njegov dalji razvoj, uvjeravaju struènjaci.
„Za svaki verbalni problem postoji rješenje, jer 98 odsto djece koje prolazi kroz institut uspijeva da razvije govor do normalnih granica i ukljuèi se u redovne školske programe. Dnevno na tretmanu bude od 250 do 300 najmlaðih. Najveæi problem je nerazvijen govor do treæe godine, a meðu mališanima ima i onih sa autistiènim modelom ponašanja. Nije taèno da djeèaci kasnije progovaraju, ali kada su u pitanju poremeæaji u ponašanju sa autistiènim elementima, onda oni ipak prednjaèe. Tretmani se plaæaju, osim ako dijete ima uput ljekarske komisije”, kaže za „Politiku” dr Mirjana Sovilj, direktorka Instituta.
Mišljenja struènjaka su, ipak, podeljena po pitanju prevencije. Da li roditelji treba da èekaju poèetak prvih muka sa izgovaranjem reèi, ili dijete moraju da odvode na redovne preglede?
Radica Tasiæ, defektolog-logoped u vrtiæu „Šeæerko”, smatra da ne postoji jasno odreðen uzrast djeteta u kome treba ukljuèiti logopeda.
„Preporuèljivo je preventivno odvesti dijete kod struènjaka, pogotovo mališane sa cerebralnom paralizom. Ako tegobe u govoru iskrsnu u prvoj godini, ne treba èekati da klinci malo odrastu. Nekada se na osnovu zdravstvenog kartona roditelja moglo saznati da li æe dijete prije nego što progovori, na osnovu genetskih predispozicija, otežano izgovarati glasove, mucati...”, kaže za „Politiku” Radica Tasiæ, koja je uvela i trijažni logopedski karton za svako dijete. On nalikuje zdravstvenom, a struènjaci imaju jasan uvid u pojavu i razvoj govornih nepravilnosti kod djeteta i to prate od dolaska u vrtiæ do škole. Ovaj naèin rada odnedavno se primjenjuje u prestonièkim obdaništima jer su u svih 16 predškolskih ustanova zaposleni logopedi. Donedavno ih je bilo samo u pet beogradskih vrtiæa, a sada sa klincima radi 45 logopeda i defektologa.
Na razvoj pravilnog govora utièe i odnos starijih prema djeci koji im od malih nogu tepaju, pa tako klinci upijaju nepravilan izgovor koji je nekada teško iskorijeniti. Tepanje je razvojna faza koju treba prekinuti èim dijete progovori, istièu struènjaci.
Roditelji treba da znaju da svaki period u razvoju bebe ostavlja duboke tragove buduæeg ponašanja.
I dok se u svijetu više od 40 godina primjenjuje metoda prenatalnog vaspitanja i obrazovanjanja u Institutu za eksperimentalnu fonetiku ona se koristi od 1993.
- Verbalni razvoj djece onih roditelja koji su prošli kroz naš program prenatalnog vaspitavanja, izrazito je brži, pokazala su istraživanja. Ta djeca u 35 odsto sluèajeva brže napreduju u govoru nego nestimulisani mališani, imaju bolje razvijenu motoriku, tjelesno su krupniji i duži. U 82 odsto sluèajeva njihovo je rasuðivanje bolje, a inteligencija je za 52 procenta bolja u odnosu na ostale i ostaje trajna - nabraja dr Sovilj, podvlaèeæi da prava prevencija ljudskog razvoja poèiva na komunikaciji majke i djeteta, od trena kada ona postaje svjesna trudnoæe.
Trudnica bi u sedmom mjesecu u porodilištu trebalo da uradi prenatalni pregled bebe, a po roðenju djeteta i otoakustièku emisiju (AEO). Ako na ovim pregledima sve bude kako treba, veæ u 6. mjesecu dijete treba odvesti na preventivni pregled kod pedijatra i logopeda u lokalnom domu zdravlja.
Ako beba ipak nije prošla AEO, poslije prvog mjeseca treba je odvesti na audiološku obradu kod pedijatra. I roditelj i dijete moraju da se ukljuèe u logopedski tretman. Majka se obuèava za rad u kuænim uslovima, a terapeut jednom sedmièno radi sa bebom u ambulanti. Kada bi svako dijete prošlo ove preglede, smatra dr Mirjana Sovilj, verbalni poremeæaji bili bi umanjeni za èak 50 odsto.
|
Posjeta : 2432 |
|
|
|
|
Home
Grad
Drutvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 