|
|
| |
| 2 | | | Tech Central Station | | Crna Gora u punoj veliĆØini! |
Uspjeh malih zemalja sa slobodnim ekomonijama nije niÅ”ta novo. Hong Kong, Singapur, Luksemburg i Å vajcarska su uvjek na vrhu ili pri vrhu liste pokazatelja ekonomskih sloboda i veoma su bogate. I zaista, ako se raĆØuna po glavi stanovnika, devet od deset najbogatijih zemalja imaju populaciju manju od devet miliona (jedini izuzetak su Sjedinjene AmeriĆØke Države). Irska, Island i Estonija su se nedavno pridružile listi malih zemalja sa velikom stopom rasta. Sada možemo ovoj listi dodati joÅ” jednu novu zemlju ā Crna Gora Ʀe ubrzo imati jednu od najnižih stopa poreza na dohodak preduzeƦa u Evropi. Ona je najmanja od bivÅ”ih jugoslovenskih država, sa populacijom od neÅ”to preko 600,000 stanovnika. Decenijama je održavala svoju nezavisnost od Srbije, a u proÅ”lih nekoliko vijekova nikada nije popustila pred Otomanskom imperijom. Danas su njeni lideri odluĆØni da tu snagu i snalažljivost upotrijebe za poboljÅ”anje veƦ snažne privrede do nivoa izuzetne produktivnosti u sljedeƦih deset godina.
Upravo sam razgovarao sa pomoƦnikom ministra finansija Crne Gore Vladimirom KavariƦem. On ĆØvrsto vjeruje da je istorija pripremila ovu zemlju za iscrpljujuƦe pregovore potrebne za pridruživanje EU. Ā»VeƦ smo usvojili euro, jer su se naÅ”i ljudi veoma rado oprostili od jugoslovenskog dinara, i spremni smo za konstruktivne razgovore, naroĆØito ako vode unaprjeĆ°enju trgovineĀ«, rekao je on. KvariƦ smatra da je Crna Gora sposobna da se upusti u konkurenciju sa carinskim stopama EU i svojim moƦnijim susjedom Srbijom, koja zagovara sistem zaÅ”titnih carina, kao i da podrži promociju slobodne trgovine u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. On želi da proizvodi njegovih sunarodnika konkuriÅ”u sa ostatkom Evrope, a iako zna da bi jednostrano otvaranje granica u pravcu potpune slobode trgovine odgovaralo potroÅ”aĆØima, smatra da bi se crnogorski proizvoĆ°aĆØi tome ipak donekle protivili. MeĆ°utim, on tvrdi da i pored toga ovdje postoji veƦe razumijevanje važnosti slobodne trgovine od strane domaƦih prozvoĆ°aĆØa nego Å”to je to uobiĆØajeno u bivÅ”im socijalistiĆØkim zemljama.
KavariƦevo ministarstvo je izdejstvovalo da najveƦa stopa poreza na dohodak preduzeƦa bude 20 procenata, a uvjeravao me je da Ʀe do kraja sljedeƦeg mjeseca na snazi biti pauÅ”alna stopa poreza na dohodak preduzeƦa od 9 procenata ā meĆ°u najnižim u Evropi. Å taviÅ”e, nema barijera za protok kapitala, niti ograniĆØenja stranog vlasniÅ”tva u preduzeƦima a strani državljani su tretirani kao domaƦi državljani u svoj privrednoj regulativi. Stranci takoĆ°e imaju moguƦnost da, ukoliko to žele, sav profit prenesu u svoje zemlje. Uz to, privatizacija kljuĆØnih preduzeƦa, poput Telekoma i Kombinata aluminijuma je veƦ poĆØela.
Sa porezom na promet od 17 procenata (osim na osnovne priozvode) i najviÅ”im stopom direktnog poreza od 25 procenata, Crna Gora predstavlja jednu od najprivlaĆØnihih destinacija za strane investicije u Evropi. Prema rijeĆØima ekonomiste Marte Bengoa sa Univerzireta Kanabrija u Santanderu u Å paniji: Ā»Crna Gora takoĆ°e posjeduje veliki ljudski potencijal i pristojnu infrastrukturu u poreĆ°enju sa drugim zemljama u regionuĀ«.
Crna Gora se trenutno ne nalazi na listi zemalja sa raznim pokazateljima ekonomskih sloboda zato Å”to je nova država. Za sada se na toj listi iz bivÅ”e Jugoslavije nalazi jedino Hrvatska, ali ekspert u ovim pitanjima Dr. Robert Loson sa Kapital univerziteta tvrdi da je samo pitanje vremena kada Ʀe se i ona pridružiti.
Strana valuta se obezbijeĆ°uje iz nekoliko kljuĆØnih izvoznih djelatnosti. Iako turizam donosi znaĆØajne prihode (25 procenata ukupnog izvoza roba i usluga), glavni doprinos daje proizvodnja aluminijuma (30 procenata), jer jeftine elektriĆØne energije dobijene iz hidro elektrana ima u izobilju kao i znaĆØajnih zaliha boksita (od koga se proizvodi aluminijum). ZaĆØuĆ°ujuƦe je da Crna Gora uspijeva da konkuriÅ”e najjeftinijim proizvoĆ°aĆØima iz Australije i Afrike i danas snabdijeva veliki dio regiona aluminijumom.
MeĆ°utim, Kavaric oĆØekuje da Ʀe nakon smanjenja poreskih stopa strane investicije preplaviti i druge oblasti u kojima se Crna Gora istiĆØe, kao Å”to su telekomunikacije i raĆØunarska industrija. Trenutni BDP iznosi oko ā¬2,200 ($2,700) and troÅ”kovi zaisplatu plata su znatno manji nego u EU.
Poljoprivreda takoĆ°e ima velike potencijale, iako su nažalost neke moguƦnosti pogreÅ”no rukovoĆ°ene opÅ”tom poljoprivrednom politikom EU. Odgoj svinja subvencioniran od strane EU je, naroĆØito u Skandinaviji, doveo do dovoljno niske cijena da je moguƦe dopremati ih u Crnu Goru gdje se svinje kolju, meso suÅ”i i proizvodi prÅ”ut koji se zatim izvozi nazad u EU kao i u zemlje van EU. Iako ovo obezbjeĆ°uje koristan dohodak crnogorskim proizvoĆ°aĆØima i priozvodi dodatu vrijednost, to je jedino izvodljivo zbog neprirodno niske cijene svinja izazvane subvencijama. Bez subvencija ova industrija bi bila nerentabilna. MeĆ°utim, generalno gledano, Crnoj Gori bi bilo mnogo bolje ako bi subvencije EU bile u ukinute u naĆØelu, jer bi to preko noƦi poveƦalo njen izvoz prehrambenih priozvoda, možda ĆØak za 40 procenata.
KavariƦ je dao zakljuĆØni komentar sa puno optimizma: Ā»PredviĆ°am da Ʀe se Crna Gora pridružiti EU u sljedeƦih deset godina, ali vjerovatno ne u sljedeƦih petĀ«. Ulazak joÅ” jedne zemlje koja vodi politiku niskih poreskih stopa i ekonomskog rasta u EU Ʀe dodatno demonstrirati prednosti niskih poreskih stopa i vrÅ”iti pritisak na državne blagajne u Parizu i Berlinu koje ubiraju visoke poreze. Ovo mora donijeti korist, ne samo Crnogorcima veƦ i svima nama.
|
Rodžer Bejt
Posjeta : 2470 |
|
|
|
|
Home
Grad
Drutvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 