|
|
| |
| 2 | | | Knjiga sedmice - "Ukroæena zloæa", Viljem Šekspir | | Komedija - "specifiène komunikacije"! |
 „Ljubav i glad vladaju svijetom“ – utvrdili su mnogi. Ali svijet bježi od gladnih, goni zaljubljene. I sve se na kraju svode na mjeru i goli interes – moglo bi se dodati.
Malo je neobièno da u treæem milenijumu isèitavamo Šekspirovu komediju „Ukroæena zloæa“ i konstatujemo da nismo mnogo poodmakli! Šekspir to genijalno prezentuje krajnim konzumentima. Sama komedija je komunikacija. Još ako joj se doda pridjev koji termin pretvara u sintagmu „specifièna komunikacija“.
Zakljuèujemo da je komunikacija ipak nešto specifièno u cijeloj prièi. Svi se i te kako razumiju. Tako da komediju „Ukroæena zloæa“ možemo smatrati, vidom komunikacije a ne komunikacijskom finesom. Jer, osjeæa se i uviða govor o razlikama, zvucima i šumovima, glasovima, melodiènosti. I ta komunikacija je osobeno smiješna i komièno (tužna), otkriva nam realnu sliku shvatanja elita i njihov mentalni skop, a nadasve komedija je sa „happyand“-om.
Tema komedije muška zaljubljenost i moæ. Lirizam iskazan u njoj nije ono što èini ovu prièu konaènom. Šekspir s pronicljivoèæu genija ide potupo drugim putem ulazeæi u drugu dimenziju. Melodiènost i muzikalnost ovladavaju komedijom i daju prostor i moæ lažima i obmanama svjetskih razmera.
Petruèio, plemiæ iz Verone da bi zadobio ljubav i ruku Katarine koja se smatra zlom djevojkom sa velikim jezikom, prgavom i èudnom naravi. Plemiæ prièa bajke Katarini, samo da bi postala njegova žena. Iza svega toga stoje skrivene krajnje namjere i to da bi zadovoljio svoje želje i nadmašio izazove i bio smatran najvještijim ženskim ukrotiteljem.
PETRUĂIO: „Zašto sam došao ako ne zbog toga.
Misliš da mi malo buke plaši uši?
Zar nisam slušao i lavova rik?
Zar nisam slušao more kad, nadošlo
Od vetrova, besni kao razjareni,
Zapenušeni, znojav divlji vepar?
Nisam li èuo velike topove
Na bojištu, ili grmljavinu
Artilerelije neba, il’ u boju
Uzbune, nisak konja, trube zvuk?
A vi mi prièate o jeziku žene
Ăiji prasak nije ni upola jak
K’o prasak kestena u seljaèkoj vatri.
Koješta, plašite deèka strašilima.
Tako da Kata postaje èuvena Grizelda koja je uzor strpljivosti. Odana i pokorna žena. Koja je spremna na besprekorno popuštanje svom suprugu. Tu se èak i otkriva Petruèievo ponašanje koje postaje identièno Katarininom (pre braka).
Dok mladi Luæenco, sin starog plemiæa, na jedan prefinjeniji naèin prilazi Bjanki, Katarininoj sestri. U ulozi njenog uèitelja.
LUÆENCO: Da li vam koristi gospoðice, ono èemu vas uèim?
BJANKA: Ăemu me uèite, uèitelju? Prvo recite mi to?
LUÆENCO: Uèim vas ono što je najvažnije: Veštini ljubavi.
Svoju draganu pridobija igrom rijeèi i tananim popuštanjem i slatkorjeèivim povlašæenjima. Sve to godi mladoj Bjanki. Strasti i emocije su izražajno liriène, osobene, i lukavo skrivene. Misli se na laži i dosjetke oko jemstva i prosidbe Bjankine ...
Kraj komedije èine rijeèi o ženi, i njenoj pokornosti svom mužu. Sam happy-and komedije je ako se posmatra iz muškog ugla, i ako se uzmu u obzir cjelokuna Šekspirova dela sa tragiènim krajem. Posmatrano sa ženskog aspekta, rijeèi su suvišne; jer gubi se individualnost i sloboda, èemu teži svako živo biæe. I kako sama Kata kaže:“Za dokaz moje pokornosti, ako on hoæe, moja ruka æe i tako.“ Na šta slijede komentari prisutnih:“Veliku si zloæu ukrotio lako.“ „I èudo je da je ukroæena tako.“
Kada bismo èitali komediju bez pauza, neskraæenu i neprekinutu, naišli bi smo na mnogo što-šta što bi nas oèaralo, dirnulo i zasmijalo pored same prièe.
|
E. Dautoviæ
Posjeta : 2406 |
|
|
|
|
Home
Grad
Društvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 