|
|
| |
| 2 | | | Knjiga sedmice - "Žena sa maštom" – Tomas Hardi | | Tragièna prièa bezuslovne ljubavi! |
 “Neka sam proklet ako to nisam i mislio”, prošaputa Marèmil. “Ipak me je prevarila sa tim èovekom na letovanju! Da vidim datume – druga nedelja avgusta… treæa nedelja maja… da… da… Odlazi, malo bedno derište! Ti mi nisi ništa!”
Ništa ne poèiva dublje na stranicama knige “Žena sa maštom” Tomasa Hardia od ove zagonetke koja nema “rješenje” i zasigurno ostaje dubioza, pitanja na koja jedan od glavnih likova Marèmil nema pouzdan i taèan odgovor, kao i veæina muškog svijeta vijekovima. Ali, zato su tu èitaoci koji æe otkriti pravu istinu bar jedne ženske tajne. Tužna a ujedno i tragièna prièa zaèinjena ljepotom bezuslovne ljubavi.
Književnost, umjetnost i umetnici najdublje su i najèešæe ponirali u unutrašnji svijet žene. Ivo Andriæ pisao je da žena, kao kapija, stoji na ulazu i na izlazu svog svijeta. Obièno se vezuje za prvu i poslednju izgovorenu rijeè, jer je ona alfa i omega postojanja. Moglo bi se reæi da je istina žene u njenoj tajni. Gete je zapisao:”Tajne još uvek nisu èuda”. La Brijer je tvrdio da muškarac bolje èuva tuðu tajnu nego svoju, dok je to god žene sasvim obrnuto - ona najbolje èuva svoju tajnu.
Hardi je jedan od poslednjih viktorijanskih pripovjedaèa. Kada se govori o Hardiju, najèešæe se, pre svega, istièe njegova pesimistièka filozofija. Ali njega, meðutim, ne treba posmatrati kao teoretièara pesimizma, jer je za njega bilo bitno kako on sam doživljava stvari, a ne kakve one zbilja jesu, interseovala ga je uvek “impresija a ne argumenti”. Hardijev pogled na svijet je neobièno bogat, razvijen i detaljan. On je stvorio sopstvenu sliku svijeta, ljudi u njemu i kako ti ljudi, prema njegovom shvatanju svijeta, treba da žive. Njegovo ubjeðenje o tome šta je dobro a šta loše u èovekovom životu je specifièno. Ljudsko društvo Hardi posmatra kao mikrokozam prirode, a ljudski postupci su, po njemu, nužno odreðeni, bilo spoljnim bilo unutrašnjim uslovima, i on rijetko dopušta da ljudska volja može da utièe na tok stvari.Govoreæi o svom odnosu prema stvarnosti, Hardi kaže da se njegova umjetnost sastoji u prouèavanju “izraza stvari, da bi se jasnije pokazale osobine stvari”. U sluèajevima kada se umjetnik opredjeli za vjerno kopiranje stvarnosti, te osobine najèešæe postanu neprimeæene, i zbog toga po njemu “realizam nije umetnost”. Ali, iako njegova vizija nije realistièka, njegove slike vrlo èesto imaju snagu i obilje realnosti.
Hardi je svoje romane i pripovjetke sam dijelio, prema vremeneu izlaska i unutrašnjoj strogosti, na tri grupe. Na romane “karaktera i okoline”, “romanse i fantazije” i na “romane dosjetljivosti”. Mada “Žena sa maštom” bi mogla da se spoji u drugu i treæu grupu, jer u toj grupi inaèe spadaju laki romani i pripovjetke, u kojima dominira intriga i romaneskna fantazija sa mnogo zabavnog i površnog karaktera pojedinih likova. Ovaj rukopis predstavlja uvod u pišèevu kosmogoniju, njegov pogled na svijet i ljude. Time se dokazuje da postoji “imanentna volja”, koja vlada svijetom i da su ljudi bespomoæne igraèke sluèaja i raznih pojava i okolnosti u društvu i prirodi.
To potvrðuje “Žena sa maštom”, gdje glavna junakinja Ele pokušava da se oštro suprostavi društvenim stegama i kritikuje tadašnje društvene norme, u kojima se zadesila. On se ne miri sa saznanjem napuštenosti, zanemarenosti i usamljenosti braènog života. Na jedan snažan i iskren naèin otkriva osjeæaj prolaznosti ljudske sreæe, braka, i prisustvo tuge, oèaja. Kao i traganje za neèim drugim, drugaèijim, nesvakidašnjim i uzvišenim. “Ela je bila stvorenje osetljivo i podložno utiscima... U poèetku nije smatrala tu profesiju nekom smetnjom da bude supruga. U stvari, neophodnost da život bude osiguran po svaku cijenu, glavna vrlina koju su propovjedale majke, nije joj dala da o tome misli sve dok brak sa Vilijemom nije sklopljen, dok nije prošao medeni mesec i dok nije došao period razmišljanja. Tada, kao osoba koja se saplela o neki predmet u mraku, zaèudila se šta ju je snašlo; obilazila je u mislima taj predmet, ocjenjivala ga; da li je redak ili èest; da li je zlatan, srebren ili olovan; da li je panj ili pijedestal, sve ili ništa.
Došla je do nekih neodreðenih zakljuèaka i od tada je održavala svoje srce sažaljevajuæi otupjelost i nedostatak istanèanosti svog muža i žaleæi sebe, prepustivši svoja nježna i eterièna uzbuðenja maštanju, sanjarijama i noænim uzdasima, koji vjerovatno ne bi mnogo uznemiravali Vilijema da je znao za njih.”
Ona je bila uzorna majka, dobra i vrijedna supruga. Ali i uvijek u središtu i tuge i radosti. Izgubljena i isjeckana u svojoj spontanosti poetiènosti, skrivena u maštarenju zaljubljuje se u osobu koju nikada neæe upoznati. To dolazi kao jutarnja rosa kroz koju prosijava sunce života.
“Lièan elemenat privlaène èari koji je doživljavala okružena njegovim stihovima, njen neumorni gospodar, bio je toliko mnogo jaèi od intelektualnog i apstraktnog da to nije mogla da razume. To æe se sigurno bolje shvatiti kad se ima u vidu da je i danju i noæu bila u sredini u kojoj je on svakodnevno živeo, koja joj je, bukvalno, šaputala o njemu svakog trenutka; ali je on bio èovek koga nikada nije videla, a Ela nije bila svesna da je sve što ju je pokretalo bilo poriv da se u njoj razvije oseæanje oèekivanja prve povoljne prilike. Pod suviše praktiènim uslovima koje civilizacija stvara, ljubav njenog muža prema njoj nije izdržala sem u obliku nestalnog prijateljstva – ništa više nego, ili èak taman toliko koliko i njena ljubav prema njemu, a pošto je bila žena vrlo živih oseæanja, kojima je bila potrebna izvesna hrana, ta oseæanja poèela su da se ishranjuju onim što je donosio sluèaj, a ovo je, zaista, bilo mnogo bolje no što sluèaj obièno nudi.”
Njena ljubav bila je èista i van telesna. Eli je bila sreæna. Takva ljubav davala joj je snagu da živi. Ali, poznavajuæi Hardijevu koncepciju pisanja, u mnogim sluèajevima pa i ovom nesreæa je mogla da bude spreèena da je intervencija stigla na vreme. I Ela i njena nikad iskazana ljubav (ono na koga se odnosila) završava tragièno. On izvršava samoubistvo a ona potom umire.
|
Edita Dautoviæ
Posjeta : 2465 |
|
|
|
|
Home
Grad
Drutvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 