|
|
| |
| 1 | | | Poslanici Skupštine SiCG (ne)moraju biti brži od fudbalera | | Instant himna i ptice rugalice |
Dva dana prije zvaniènog otvaranja Olimpijskih igara u Atini fudbaleri SiCG istrèavaju na teren danas na duel Aregentini. Uoèi same utakmice poslanici Skupštine SiCG »istrèaæe« da na prijedlog Savjeta ministara po hitnom postupku usvoje novokomponovanu sveèanu pjesmu – kompilaciju himne Crne Gore »Oj, svijetla majska zoro« i srbijanske pjesme »Bože pravde«.
»Instant himna » »instant zajednice« možda æe i biti usvojena, ali u javnosti se s pravom postavlja pitanje kome se to toliko žurilo i šta nam je to trebalo? Ovo pitanje posebno je adresirano vladajuæoj DPS-SDP koaliciji u Crnoj Gori koja sada lièi na najboljeg igraèa košarkaškog tima, koji pravi grešku u koracima.
Oni su sada najodgovorniji i ako se danas istrèe, a najavili su da æe glasati za (najblaže reèeno) èudnu mješavinu, lako se može deseiti da se prvi naðu na udaru zakona koji predviðaju sankcije za onoga koji skrnavi državno znamenje Crne Gore.
Odmah po usvajanju novih (starih) simbola Crne Gore uslijedile su kritike, zluradi komentari, pa èak i otvorene najave pojedinaca, NVO i stranaka da ih neæe poštovati i da oni imaju svoje simbole. Nijesu rijetki oni koji su znamenja uvijek antifašistièke i oslobodilaèke, a nikada tlaèiteljske Crne Gore nazvali fašistièkim, ustaškim, nacistièkim...Nevladine organizacije Slobodna misao, Odgovor, Evropski integracioni centar,.Matica Brda, Turistièka ambasada,NIKA izdale su proglas kojim ocjenjuju da je “Dvanaestog jula 2004. Skupština Crne Gore usvojila novu zastavu i himnu Republike Crne Gore. Dvanaestog jula 1941. je osnovana Nezavisna država Crna Gora pod pokroviteljstvom fašistièke Italije, koja je usvojila istovjetnu zastavu i himnu« i da je njihov odgovor .« Zastava Slobodne Crne Gore trobojka crveno-plavo-bijele boje, a himna Slobodne Crne Gore je pjesma Kralja Nikole "Onamo namo". Ubrzo zatim Srpska narodna stranka rekla je isto i za Ilinden istakla trobojku. Za to vrijeme u Beogradu je selektiran kulturni tim za projekat »Radovanje«, èiji su protagonisti Inspektor Blaža i Željko Joksimoviæ i koji treba da pruži podršku sportistima SiCG na Olimpijadi. Projektu »Radovanje« logistièku podršku dali su Boris Tadiæ, predsjednik Srbije, Vojislav Koštunica, srbijanski premijer, predsjednuik Skupštine Srbije Predrag Markoviæ, kao i ambasador SiCG u Atini Dušan Batakoviæ koji je istakao »Važno je da se ujedinjuju sportski, kulturni i državni patriotizam«. Ujedinjenju je doprinos dala i kreatorka Nataša Šariæ, koja je predstavila navijaèki simbol – šajkaèu!
Juèe se oglasio i srpski Patrijarh Pavle, koji je predstavnicima vlasti državne zajednice, Srbije i Crne Gore uputio otvoreno pismo u kojem traži da se iz procedure hitno povuèe predložena himna Srbije i Crne Gore, koja, prema njegovoj oceni, "nije himna, nego Kentaur kojim neko želi da se naruga kako Crnoj Gori, tako i Srbiji i dostojanstvu ovog naroda".
"Himna predstavlja simbol onoga što JEDAN NAROD i DRŽAVA jesu i što treba da budu, da bude svedoèanstvo i izraz narodnog i državnog biæa, kako po sadržaju, tako i po melodiji... Ono što nas zapanjuje, jeste èinjenica da drugi deo predložene Himne ne predstavlja u suštini narodnu crnogorsku pesmu, veæ pesmu jedne od najmraènijih liènosti u istoriji Crne Gore, fašiste i naciste Sekule Drljeviæa", navodi se u pismu.
Patrijarh precizira da je drugaèijeg sadržaja narodna pesma "Oj svijetla majska zoro", a drugaèijeg ona koju je Drljeviæ objavio 1937. godine, u svojoj obradi i iz koje se dva glavna stiha ukljuèuju u državnu himnu. "Nezavisno èak i od samog sadržaja pesme, da li su zaslužile Crna Gora i Srbija da na poèetku treæeg milenijuma, ukljuèe u svoju himnu neonacistièke, paganske stihove nesreænog Sekule Drljeviæa", piše u pismu patrijarha SPC.
S druge strane, crnogorski istorièari Radoje Pajoviæ i Danilo Radojeviæ tvrde da himnu »Oj, svijetla majska zora« nije napisao Sekula Drljeviæ, baš kao što on nije ni autor Deklaracije o uspostavljanju nezavisne Crne Gore 12. jula 1941. koja je u vrijeme italijanske okupacije nametnuta iz Rima. Definišuæi politièko-ideološki profil Drljeviæa, Pajoviæ koji je o njemu napisao doktorsku disertaciju, kaže da je Drljeviæ èesto mijenjao politièka uvjerenja, a i Radojeviæ i Pajoviæ ukazuju na sliène primjere – Miloša Crnjanskog, Dragišu Vasiæa, Milana Nediæa i druge.
Za predloženu (na brzaka sklepanu) himnu eminentni muzikolog Manja Raduloviæ Vuliæ kaže da »djeluje smiješno i vještaèki«.
- »Bože pravde« još nije ni proglašena za himnu Srbije, a crnogorska himna nije dotjerana i muzièki oblikovana. Rok za to je 60 dana i na tome rade ugledni kompozitori. Bilo bi podnošljivo da se intoniraju prvo jedna, pa druga pjesma – ukazuje ona.
Protiv himne su i graðani i Crne Gore i Srbije. Jednostavno, ne spaja se nespojivo.
Poslije svega, èudi neozbiljnost i žurba poslanika DPS i SDP. Crnogorsku himnu veæ su izložili porugama, a ako poslanici SPS obezbijede prolaz predloženoj verziji (a »dirigentska palica« im je u Hagu) u Atini se može oèekivati svašta, pa i to da navijaèi timova SiCG pjevaju »Bože pravde«, a da »Svijetloj majskoj zori« zvižde!
Kako bi preduprijedili blamažu, poslanici vladajuæe koalicije u Crnoj Gori trebali bi da dobro razmisle i »otèepe uši« za glas graðana i struènjaka, kao i za dosadašnje poruge.
Ako se danas istrèe, kasnije se mogu èuti i grublji tonovi i »neke trube«, a nije sve bilo tako davno da bismo zaboravili »kako je sve poèelo«!!!
|
B.Èukiæ
Posjeta : 2677 |
|
|
|
|
Home
Grad
Društvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 