Five W PG - E-glasilo gradjana Podgorice

Brze činjenice

Glas GradjanaPG

O nama

Anketa

Pretraži

Marketing

0
Stizanje buduĂ¦nosti
Internet slavi - 40!
Za 300 godina koja Ă¦e godiĹˇnjica biti istorijski vaĹľnija? DanaĹˇnja, o poĂ¨etku Drugoga svjetskog rata prije 70 godina, ili sutraĹˇnja, o 40 godina od poĂ¨etka interneta? Dana 2. septembra 1969. godine na Kalifornijskom univerzitetu Los Angeles (UCLA) dva raĂ¨unara izmijenila su besmislene podatke, tek toliko da se potvrdi da je veza moguĂ¦a. Za mjernim ureĂ°ajima koji su to potvrdili stajao je Leonard Kleinrock. To je poĂ¨etak ARPAneta, raĂ¨unalne mreĹľe koja Ă¦e nezadrĹľivo prerasti u danaĹˇnji internet, globalnu kraljeĹľnicu za razmjenu informacija. NeuniĹˇtiva mreĹľa Internet danas nije povlastica, nego potreba â€“ njime se svakodnevno sluĹľe dvije milijarde ljudi. Zanimljivo je i da je internet, na neki daleki naĂ¨in, odjek Drugoga svjetskog rata. NauĂ¨nici su Pentagonovoj ustanovi za naprednu nauku ponudili mamac, a vojnici su zagrizli: mreĹľa izmeĂ°u raĂ¨unara nauĂ¨nih ustanova koje su radile na supertajnim vojnim projektima trebala je biti postavljena tako da je nije mogao uniĹˇtiti ni viĹˇestruki nuklearni napad. Podaci poslani na neko drugo odrediĹˇte â€śsamiâ€ť bi pronaĹˇli zaobilazan put ako bi najkraĂ¦i put izmeĂ°u dva raĂ¨unara na neki naĂ¨in bio ometen ili prekinut, a raĂ¨unari na Ă¨voriĹˇtima uniĹˇteni. Vojnicima se to, dakako, svidjelo, ali nisu imali na umu da Ă¦e upravo ta osobina mreĹľe omoguĂ¦iti do tada nezamislivu slobodu javnoga izraĹľavanja. Da su to mogli predvidjeti, zacijelo bi bili mnogo skeptiĂ¨niji. TehniĂ¨ka inovacija internetskih veza jeste da se podaci Ĺˇalju paketno: raĂ¨unar koji ih Ĺˇalje u odsjeĂ¨cima traĹľi od raĂ¨unara primaoca da potvrdi je li sve ispravno stiglo uz pomoĂ¦ kontrolnog broja. NezadrĹľivo Ĺˇirenje Ako ta brojka nije taĂ¨na, paket se Ĺˇalje nanovo. To je omoguĂ¦ilo da veza bude â€śstalno otvorenaâ€ť, a da se promet ne mjeri kao u telefoniji u minutama, nego u prenesenim paketima. VeĂ¦ 29. oktobra 1969. ostvarena je veza izmeĂ°u univerziteta UCLA i Instituta na Stanfordu, a potom se proĹˇirila na univerzitete Berkeley i Utah. Sve poslije toga je istorija. Umjesto da â€śto bude toâ€ť, a da se vojska nastavi igrati svojim tajnama, sveuĂ¨iliĹˇta su se nastavila umreĹľivati. MreĹľa se nezadrĹľivo Ĺˇirila najprije meĂ°u sveuĂ¨iliĹˇtima, a potom je 1973. preskoĂ¨ila Atlantik u Veliku Britaniju i NorveĹˇku. Danas bi internet u normalnim drĹľavama morao biti dio komunalne infrastrukture, neĹˇto poput elektriĂ¨ne i plinske mreĹľe, vodovoda, kanalizacije, grijanja. Internet je ipak u razvijenim zemljama Ă¨esto zarobljen u komercijalnim kompanijama, a u nedemokratskim je zemljama pod nadzorom jer se mreĹľom Ă¨itaju odabrane informacije i komunicira sa svima. Odvojili se Globalnom mreĹľom, adresama, imenima pravilima i protokolima upravlja ICANN, Internetska korporacija za dodjeljivanje imena i brojki. Tijelo je osnovano 1998., no potom se odvojilo od ameriĂ¨ke drĹľavne agencije koja je upravljala internetom IANA. DugogodiĹˇnji joj je predsjednik bio Vinton Cerf.
Posjeta : 1768