|
|
| |
| 0 | | | Poznati zoolog i etnolog Desmond Morris tvrdi | | Èovjek bi mogao - da živi zauvijek! |
 Da, ljudi bi mogli živjeti zauvijek! – tvrdi to Desmond Morris (80), svjetski poznati zoolog i etnolog u svom istoimenom eseju (Yes, man could live forever”) objavljenom u britanskom Daily Mailu.
Iscrpljujuæe i duge dijete, vježbe tijela i razlièiti fitness programi, vožnja biciklom, trèanje u prirodi uz cvrkut ptica (jogging) nisu nikakvo jamstvo za dugovjeènost, kao ni dobro fizièko i psihièko zdravlje, piše u eseju D. Morris. Za dug i sretan život presudnu ulogu, navodi Morris, imaju genetske predispozicije svake pojedine osobe, njezin ili njegov vedar pogled na život, smisao za humor i život bez stresa.
Ne brinuti se, nipošto, piše Morris, znaèi krèiti sebi put prema dugovjeènosti. Usto, ne bismo se trebali odricati ni svakodnevnih životnih zadovoljstava (ukljuèujuæi i sitne nezdrave poroke kao što su cigarete i vino).
Vedra i optimistièna
Ta kontroverzna Morrisova tvrdnja vrijedna je pažnje i rasprave – pismeni i usmeni napadi na nju tek se oèekuju. Morris je do ovakvog zakljuèka došao nakon što je prije nekoliko godina (svakako u ovom stoljeæu) upoznao Francuskinju Jeanne Calment, tada vitalnu 121-godišnjakinju, koja je oko 1887. godine (dakle, u pretprošlom stoljeæu) u oèevoj trgovini u južnofrancuskom gradiæu Arlesu prodavala boje neponovljivom slikaru Vincentu van Goghu (umro 1890. godine).
– Nisam bila oduševljena Vincentom jer je bio ružan, divlji i grešan, a smrdio je i na alkohol – isprièala je Jeanne svoje dojmove o velikom slikaru. No, Van Gogh je napustio svijet u 37. godini, a Jeanne je, eto, živjela u tri stoljeæa. Morris je došao na proslavu Jeannina 121. roðendana jer je pod svaku cijenu želio shvatiti kako neko ljudsko biæe može tako dugo živjeti.
– Svoju dugovjeènost dugujem miru i spokoju koji su me vodili kroz život. Zato me i zovu Calment (Smirena) – sa smiješkom je odgovorila Jeanne. U razgovoru s njezinim ljekarom Morris je doznao da Jeanne nikad nije bila bolesna. Tu je našao potvrdu teze da je genetika presudna za dugovjeènost.
“Kakav to imunološki sistem mora biti”, zapisao je nakon toga D. Morris. “Nadalje, vedar i optimistièan pogled na život te neukrotiv smisao za humor jednako su pomogli da Jeanne postane”, piše Morris, najstarija osoba koja je ikada živjela (premda se Azijci hvale svojim dugovjeènim sugraðanima). U svojoj 120. godini bakica je snimila i svoj prvi CD, odnosno funk-rap pjesmu “Mistress of time” (Gospodarica vremena) prkoseæi zubu vremena.
Dijete za naivce
No ono što je slijedilo, Morrisa je ipak šokiralo. U današnje vrijeme, kada se ljudi zbog svakodnevne jurnjave za poslom i novcem i nezdravog života (ponajprije zbog nezdrave prehrane) konaèno poèinju brinuti za vlastito zdravlje te posežu za razlièitim dijetama, alternativnim opuštanjima i vježbama, Morris nam otkriva da je Jeanne dugovjeènost doèekala uprkos prilièno “razuzdanom” životu. Jeanne je cijeli svoj život bila “sladokusac” – naime, voljela je piti jeftino crveno vino te je pušila jake cigarete (ne navode se kolièine), a bila je i ljubiteljica èokolade i bombona. Nikada nije bila na dijetama, a ljekar joj je tek u 117. godini preporuèio da se prebaci na kvalitetnije vino i da ipak prestane pušiti.
“Prepirao sam se s njezinim ljekarom. Zašto da se nakon toliko vremena odrekne svih zadovoljstava uz koje je i doživjela tolike godine”, navodi Morris u svome eseju. Nikada nije bila na dijetama, a nije se bavila nikakvom sportskom aktivnošæu. O tome Morris piše: “Èesto promatram lica joggera koji protrèe pokraj mene. Sretni joggeri uživaju u trèanju nakon izlaska iz ureda. Ovi drugi se spotièu na cesti, lica im, uz grimasu, odaju bol i napor.
Oni u sebi govore ´ja to moram, moram se dovesti u formu’. E, takvi sebi smanjuju šanse za dug život”. A dijete – one su za naivce, piše Morris: “Što je dobro danas, nije sutra. Trebamo jesti sve, nastavlja Morris jer tajna dugovjeènosti upravo je u tome što su nam police u trgovinama prepune hrane. Razvili smo se kao svejedi, uspijevajuæi krenuti dalje s mjesta na kojem su drugi oblici života zauvijek nestali. I treba uživati u onome što jedeš, opustiti se jer briga i nervoze uništavaju probavu”, zakljuèuje Morris.
Posebno je zanimljiva njegova teza o vjeèno živom èovjeku. Medicina je toliko uznapredovala, smatra on, da bi mogla pronaæi genetski “kod” koji bi mogao “zasmetati” biološkom “imperativu” koji upravlja našom razmjenom æelija. Tako bi ga onemoguæio i ljudi bi živjeli vjeèno. U eksploziji populacije tražila bi se dozvola za razmnožavanje. Pa ipak...
Trèanje je priroðeno
– Genetika neæe pomoæi ako živimo nezdravo – kaže dr. Ivan Belan (71), autor knjige “Jogging”. Strastveni zaljubljenik u rekreacijsko trèanje i uèesnik nekoliko svjetski poznatih maratona (ukljuèujuæi i Newyorški) prednost daje raznolikoj prehrani te kaže da èovjek nije stvoren da bude “miran”.
– Fizièka aktivnost èovjeku je priroðena. A kako danas živimo, mogli bismo zaboraviti i trèati i hodati. Trèanje je dobro za tijelo i duh. Za srce, pluæa i živce. I za dugovjeènost. Morris mora da se šali jer ne mogu se složiti s njegovom tvrdnjom da èovjek mora biti spokojan i miran. Bez stresa danas niko ne može živjeti – tvrdi I. Belan. Za dugovjeènost preporuèuje i post (samo voda) jednom sedmièno.
|
Posjeta : 1934 |
|
|
|
|
Home
Grad
Drutvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 