U buduænosti ljudi æe živjeti i raditi u virtualnim svjetovima. Privatnosti æe biti sve manje, a struènjaci predviðaju izolovane i nasilne napade. U mrežnu nirvanu ne vjeruju svi.
Do 2020. internet æe postati napredna, jeftina mreža milijardi ureðaja, pokazalo je istraživanje vodeæih tehnoloških mislilaca.
Istraživanje organizacije Pew Internet and American Life Project, koja prouèava posljedice interneta na društvo, obuhvatilo je 742 struènjaka iz podruèja raèunarstva, politike i biznisa.
Više od polovine ispitanika na buduænost "mreže svih mreža" gleda pozitivno, dok je 46% njih suzdržano prema optimistiènoj viziji interneta.
Ăak 60% ispitanika smatra da æe doæi do ozbiljnih poremeæaja na trĹľištu rada te da æe se pojaviti neki oblik tzv. Luddites-kontrakulture. "Luddites" je naziv za radnike u Britaniji koji su poèetkom 19. vijeka na zamjenu ljudskog rada mašinama reagovali uništavanjem mašina, a sam naziv dolazi od voĂ°e tog pokreta koji se zvao Ned Ludd.
Pew Internet u izvještaju pretresa moguænosti sedam scenarija za buduænost interneta koji se temelje na razvoju tehnologije u posljednjih nekoliko godina.
'MreĹľna nirvana'
Ispitanici su takoðe imali moguænost bliže objasniti svoje odgovore u pisanom obliku kako bi istraživanje obuhvatilo što više detalja.
"Glavni graditelji sljedeæe generacije interneta èesto se slažu oko toga da æe se smjer tehnologije promijeniti, meðutim postoji puno manje saglasnosti oko socijalnih i politièkih uèinaka koji æe proizaæi iz ovih promjena", rekla je Janna Quitney Anderson, vodeæa autorka izvještaja "Buduænost interneta II".
"Jedna od njihovih najveæih briga je: ko kontroliše internetsku arhitekturu koju su oni kreirali", rekla je.
Bob Metcalfe, osnivaè 3Com i izumitelj etherneta, predviða da æe mreža biti globalna povezanost razlièitih ureðaja.
"Internet æe do 2020. otiæi daleko iznad liènih komunikacija", smatra on.
Louis Nauges, predsjednik Microcosta, francuske IT kompanije, vidi pak buduænost interneta u mobilnim ureðajima.
"Mobilni internet æe biti dominantan", objašnjava, dodajuæi da æe "do 2020. godine veæina mobilnih mreža omoguæiti brzinu od jednog gigabita podataka u sekundi, i to bilo gdje i bilo kad".
"Dominantni ureðaji za pristup biæe mobilni s karakteristikama moæne infrastrukture koja æe ih podržavati. Sve aplikacije dolaziæe s mreže."
Ipak, ne vjeruje svako da æe "mrežna nirvana" biti moguæa do 2020. godine.
Zabrinutost oko interoperabilnosti (kako natjerati razlièite formate da rade zajedno), zakonska regulativa i odluke vlade te komercijalni interesi, navedeni su kao kljuène prepreke na putu prema univerzalnom internetu.
Ian Peter, australijski voditelj projekta, piše: "Problem digitalnog jaza je prekompleksan, a uticaj regulatornih režima za telekom-sektor previše moæan da bi se ovaj utopijski san globalno ostvario u narednih 15 godina."
Umjesto konkurencije saradnja
Pisac, autor dokumentarnih filmova i univerzitetski predavaè iz New Yorka Douglas Rushkoff slaže se s njim.
"Prava interoperabilnost zavisiæe o tome da sklonost za konkurencijom zamijenimo sklonošæu za saradnjom. Do tada ekonomija neæe dopustiti moguænost univerzalnog umrežavanja."
Mnogi od anketiranih struènjaka predviðaju izolovane i nasilne napade manjeg opsega èiji æe cilj biti ometanje "tehnološkog marša".
"Današnji ekoteroristi su navjestitelji ovog vrlo izglednog trenda", kaže Ed Lyell struènjakinja za internet i edukaciju.
"Svako doba ima mali postotak onih koji se drže životnog stila precijenjene prošlosti niske tehnologije (low technology ili lo-tech, što je antonim za visoku tehnologiju, odnosno hi-tech) i niske energije."
"Naravno, biæe više Unabombera", napisala je Cory Doctorow iz kompanije BoingBoing.
Mnogi komentatori smatraju da æe nasilje biti više povezano s efektima tehnologije, nego sa samom tehnologijom kao takvom ili moguæom reakcijom graðana oko odreðenih problema, kao što je primjera problem privatnosti.
"Zanimljivo pitanje biæe hoæe li se ove reakcije smatrati terorizmom ili graðanskom neposlušnošæu", napisao je Marc Rotenberg iz Electronic Privacy Information Centera.
Više od polovine ispitanika ne slaže se s time da æe engleski jezik postati lingua franca interneta do 2020. godine i da æe biti opasnosti povezanih s puštanjem mašina da obavljaju neke mrežne zadatke, kao što su primjera zadaci povezani s nadzorom ili sigurnošæu.
Fred Baker, predsjednik Internet Society Boarda kaže da æemo "zasigurno imati neke zanimljive tehnologije".
"Dok se ne pronaðe naèin kako sprijeèiti da neko ne iskljuèi raèunar iz utiènice za struju, ono nikada neæe biti u potpunosti van kontrole", jednostavno je objasnio Baker.
Rat za privatnost
Ispitanici su se takoðe podijelili u pogledu uticaja na privatnost koji sa sobom donosi tehnologija. Ljudi su sve više on-line i sve više gube privatnost, a njihovi životi postaju sve "transparentniji", no neki smatraju da je ova transparentnost pozitivna.
Tiffany Shlain, osnivaè Webby nagrada smatra da æe transparentnost biti korisna za društvo.
"Moguænost pristupa informacijama i kontekst za razumijevanje dovešæe do napretka naše civilizacije."
Ipak, osnivaè NetLaba Barry Wellman ne slaže se s time: "Što je manje jedna osoba moæna, to je transparentniji i prozirniji njen život. Moæni æe ostati puno manje transparentni."
Do 2020. sve više ljudi živjeæe i raditi u "virtualnim svjetovima" i biæe znatno produktivniji on-line nego off-line, složila se veæina ispitanika.
Ben Detenber, univerzitetski profesor na univerzitetu Nanyang tvrdi:
"Virtualna stvarnost æe samo kod nekih ljudi poveæati produktivnost. Za veæinu neæe biti razlike u produktivnosti (odnosno, rezultatima rada), jer æe virtualna stvarnost samo promijeniti koji tip rada ljudi rade i kako to rade."
Glenn Ricart iz organizacije Internet Society takoðe je upozorio na potencijalne opasnosti. On predviða "cijelu generaciju koja odbacuje realni svijet i paradoksalno smanjivanje produktivnosti buduæi da ljudi koji odreðuju motive ekonomske moæi više nisu u dodiru s realnostima stvarnog svijeta".
|