2
Mobilni internet dominantan
Kako æe izgledati internet do 2020.?

             U buduænosti ljudi æe Ĺľivjeti i raditi u virtualnim svjetovima. Privatnosti æe biti sve manje, a struènjaci predviĂ°aju izolovane i nasilne napade. U mreĹľnu nirvanu ne vjeruju svi.

         Do 2020. internet æe postati napredna, jeftina mreĹľa milijardi ureĂ°aja, pokazalo je istraĹľivanje vodeæih tehnoloških mislilaca.
         IstraĹľivanje organizacije Pew Internet and American Life Project, koja prouèava posljedice interneta na društvo, obuhvatilo je 742 struènjaka iz podruèja raèunarstva, politike i biznisa.
          Više od polovine ispitanika na buduænost "mreĹľe svih mreĹľa" gleda pozitivno, dok je 46% njih suzdrĹľano prema optimistiènoj viziji interneta.
          Èak 60% ispitanika smatra da æe doæi do ozbiljnih poremeæaja na trĹľištu rada te da æe se pojaviti neki oblik tzv. Luddites-kontrakulture. "Luddites" je naziv za radnike u Britaniji koji su poèetkom 19. vijeka na zamjenu ljudskog rada mašinama reagovali uništavanjem mašina, a sam naziv dolazi od voĂ°e tog pokreta koji se zvao Ned Ludd.
          Pew Internet u izvještaju pretresa moguænosti sedam scenarija za buduænost interneta koji se temelje na razvoju tehnologije u posljednjih nekoliko godina.

'MreĹľna nirvana'


            Ispitanici su takoĂ°e imali moguænost bliĹľe objasniti svoje odgovore u pisanom obliku kako bi istraĹľivanje obuhvatilo što više detalja.
          "Glavni graditelji sljedeæe generacije interneta èesto se slaĹľu oko toga da æe se smjer tehnologije promijeniti, meĂ°utim postoji puno manje saglasnosti oko socijalnih i politièkih uèinaka koji æe proizaæi iz ovih promjena", rekla je Janna Quitney Anderson, vodeæa autorka izvještaja "Buduænost interneta II".
          "Jedna od njihovih najveæih briga je: ko kontroliše internetsku arhitekturu koju su oni kreirali", rekla je.
             Bob Metcalfe, osnivaè 3Com i izumitelj etherneta, predviĂ°a da æe mreĹľa biti globalna povezanost razlièitih ureĂ°aja.
            "Internet æe do 2020. otiæi daleko iznad liènih komunikacija", smatra on.
            Louis Nauges, predsjednik Microcosta, francuske IT kompanije, vidi pak buduænost interneta u mobilnim ureĂ°ajima.
          "Mobilni internet æe biti dominantan", objašnjava, dodajuæi da æe "do 2020. godine veæina mobilnih mreĹľa omoguæiti brzinu od jednog gigabita podataka u sekundi, i to bilo gdje i bilo kad".
          "Dominantni ureĂ°aji za pristup biæe mobilni s karakteristikama moæne infrastrukture koja æe ih podrĹľavati. Sve aplikacije dolaziæe s mreĹľe."
          Ipak, ne vjeruje svako da æe "mreĹľna nirvana" biti moguæa do 2020. godine.
          Zabrinutost oko interoperabilnosti (kako natjerati razlièite formate da rade zajedno), zakonska regulativa i odluke vlade te komercijalni interesi, navedeni su kao kljuène prepreke na putu prema univerzalnom internetu.
          Ian Peter, australijski voditelj projekta, piše: "Problem digitalnog jaza je prekompleksan, a uticaj regulatornih reĹľima za telekom-sektor previše moæan da bi se ovaj utopijski san globalno ostvario u narednih 15 godina."

Umjesto konkurencije saradnja


          Pisac, autor dokumentarnih filmova i univerzitetski predavaè iz New Yorka Douglas Rushkoff slaĹľe se s njim.
          "Prava interoperabilnost zavisiæe o tome da sklonost za konkurencijom zamijenimo sklonošæu za saradnjom. Do tada ekonomija neæe dopustiti moguænost univerzalnog umreĹľavanja."
            Mnogi od anketiranih struènjaka predviĂ°aju izolovane i nasilne napade manjeg opsega èiji æe cilj biti ometanje "tehnološkog marša".
          "Današnji ekoteroristi su navjestitelji ovog vrlo izglednog trenda", kaĹľe Ed Lyell struènjakinja za internet i edukaciju.
          "Svako doba ima mali postotak onih koji se drĹľe Ĺľivotnog stila precijenjene prošlosti niske tehnologije (low technology ili lo-tech, što je antonim za visoku tehnologiju, odnosno hi-tech) i niske energije."
          "Naravno, biæe više Unabombera", napisala je Cory Doctorow iz kompanije BoingBoing.
            Mnogi komentatori smatraju da æe nasilje biti više povezano s efektima tehnologije, nego sa samom tehnologijom kao takvom ili moguæom reakcijom graĂ°ana oko odreĂ°enih problema, kao što je primjera problem privatnosti.
          "Zanimljivo pitanje biæe hoæe li se ove reakcije smatrati terorizmom ili graĂ°anskom neposlušnošæu", napisao je Marc Rotenberg iz Electronic Privacy Information Centera.
          Više od polovine ispitanika ne slaĹľe se s time da æe engleski jezik postati lingua franca interneta do 2020. godine i da æe biti opasnosti povezanih s puštanjem mašina da obavljaju neke mreĹľne zadatke, kao što su primjera zadaci povezani s nadzorom ili sigurnošæu.
          Fred Baker, predsjednik Internet Society Boarda kaĹľe da æemo "zasigurno imati neke zanimljive tehnologije".
          "Dok se ne pronaĂ°e naèin kako sprijeèiti da neko ne iskljuèi raèunar iz utiènice za struju, ono nikada neæe biti u potpunosti van kontrole", jednostavno je objasnio Baker.

Rat za privatnost


          Ispitanici su se takoĂ°e podijelili u pogledu uticaja na privatnost koji sa sobom donosi tehnologija. Ljudi su sve više on-line i sve više gube privatnost, a njihovi Ĺľivoti postaju sve "transparentniji", no neki smatraju da je ova transparentnost pozitivna.
          Tiffany Shlain, osnivaè Webby nagrada smatra da æe transparentnost biti korisna za društvo.
          "Moguænost pristupa informacijama i kontekst za razumijevanje dovešæe do napretka naše civilizacije."
            Ipak, osnivaè NetLaba Barry Wellman ne slaĹľe se s time: "Ĺ to je manje jedna osoba moæna, to je transparentniji i prozirniji njen Ĺľivot. Moæni æe ostati puno manje transparentni."
          Do 2020. sve više ljudi Ĺľivjeæe i raditi u "virtualnim svjetovima" i biæe znatno produktivniji on-line nego off-line, sloĹľila se veæina ispitanika.
          Ben Detenber, univerzitetski profesor na univerzitetu Nanyang tvrdi:
          "Virtualna stvarnost æe samo kod nekih ljudi poveæati produktivnost. Za veæinu neæe biti razlike u produktivnosti (odnosno, rezultatima rada), jer æe virtualna stvarnost samo promijeniti koji tip rada ljudi rade i kako to rade."
          Glenn Ricart iz organizacije Internet Society takoĂ°e je upozorio na potencijalne opasnosti. On predviĂ°a "cijelu generaciju koja odbacuje realni svijet i paradoksalno smanjivanje produktivnosti buduæi da ljudi koji odreĂ°uju motive ekonomske moæi više nisu u dodiru s realnostima stvarnog svijeta".





Posjeta : 2083