|
|
| |
| 1 | | | Danas u Beogradu u 92. godini | | Preminuo Dobrica Æosiæ! |
 Akademik, srpski pisac, romansijer i esejista, politièki i nacionalni teoretièar Dobrica Æosiæ preminuo je danas u Beogradu u 92. godini. Bio je prvi predsjednik SRJ, od 1992. do 1993. godine, prenosi RTS.
Dobrica Æosiæ roðen je 29. decembra 1921. godine u selu Velika Drenova kod Trstenika. Školovao se u srednjoj Poljoprivrednoj školi u Bukovu, kod Negotina, ali je prekinuo školovanje za vrijeme Drugog svjetskog rata i kasnije završio Višu politièku školu "Ðuro Ðakoviæ".
U toku Narodnooslobodilaèke borbe bio je politièki komesar u Resavskom partizanskom odredu, urednik lista "Mladi borac" i èlan Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Srbiju. Poslije osloboðenja je bio èlan AGITROP-a Centralnog komiteta KP Srbije, a republièki i savezni poslanik bio je 12 godina.
Jedan je od rijetkih koji su se javno usprotivili politièkoj likvidaciji Aleksandra Rankoviæa.
Prvi Æosiæevi prozni radovi nijesu skrenuli naroèitu pažnju književne kritike. U domaæu i svjetsku književnost ulazi 1951. godine djelom "Daleko je sunce".
Od 1951. godine Dobrica Æosiæ postaje slobodan umjetnik, književnik koji je napisao kultne romane: "Korene", "Deobe", "Vreme smrti", "Vreme zla", "Vreme vlasti", ali i mnoge druge. Od 14. februara do 26. aprila, Dobrica Æosiæ je, kao èlan državne delegacije, bio saputnik predsjedniku Jugoslavije Josipu Brozu Titu na brodu "Galeb" kojim su obilazili afrièke zemlje.
Godine 1968. otvara pitanje Kosova èime izaziva pozornost èlanova iz CK. Postao je jedan od najpoznatijih opozicionara Josipu Brozu Titu poslije razmimoilaženja sa njim. Dobrica Æosiæ godine 1970. postaje èlan SANU, a u svojoj pristupnoj besjedi je rekao "srpski narod dobijao u ratu, a gubio u miru".
Tokom 1989. i 1990. godine osnovao je srpske nacionalne stranke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Prvi predsjednik SRJ odlukom Savezne skupštine postaje u junu 1992. godine. Smijenjen je godinu dana kasnije (31. maj 1993.) tajnim glasanjem oba vijeæa Saveznog parlamenta poslije sukoba sa Slobodanom Miloševiæem. Dobrica Æosiæ je u javnosti slovio i kao jedan od idejnih tvoraca Memoranduma SANU koji je poslužio kao osnova za rasturanje SFRJ.
|
Posjeta : 2018 |
|
|
|
|
Home
Grad
Drutvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 