|
|
| |
| 1 | | | Kontroverzni reditelj ostvaruje davnaÅ”nju želju da za filmsko platno adaptira djelo svoga najdražeg pisca | | Kusturica snima - operu po AndriƦu! |
 Emir Kusturica odavno je veƦ najavio filmsku verziju romana āNa Drini Ʀuprijaā Ive AndriƦa, a nedavno je na press konferenciji u Mokroj Gori otkrio da poĆØinje na njezinoj realizaciji, i to u obliku ā filmske opere. Projekt bi trebao biti zavrÅ”en za dvije godine, na pedesetu godiÅ”njicu dodjele Nobelove nagrade Ivi AndriƦu.
NaÅ” Stari zavjet
ā Taj je roman naÅ” Stari zavjet, koji predstavlja naÅ”u proÅ”lost, sadaÅ”njost, a bojim se i buduƦnost, i dugo je kao velika ideja hranio moju znatiželju ā rekao je Kusturica. ā ObiĆØno su veliki romani, nakon Å”to su ekranizovani, propadali jer su to razliĆØiti jezici, drugi pristup, na kojem su se okliznuli mnogi. Sada se osjeƦam zrelo da tako veliku ideju prevedem na jezik filma, ali ne kao realistiĆØnu konstrukciju, nego kao operu.
ObraƦanje tradiciji
ā Moja ideja o operi ā dodaje kontroverzni reditelj svjetskoga glasa ā rjeÅ”ava uglavnom estetske i moralne aspekte koje treba poÅ”tovati da bi se roman āNa Drini Ʀuprijaā uspjeÅ”no preveo u filmsku umjetnost. Želimo se obratiti tradiciji i publici kroz formu opere o temi onoga Å”to nam nudi bogata AndriƦeva literatura.
Ne plaŔi se izazova
Dometnuo je Kusturica da se poslije filma āUndegroundā ne plaÅ”i velikih izazova, a koliko god gledali s nesimpatijama na njegove privatne i politiĆØke postupke, mora se priznati da je jedan od rijetkih filmskih velikana s prostora bivÅ”e Jugoslavije ĆØiju kreativnu snagu za tako zahtjevan i sklizak projekt ne treba dovoditi u pitanje. DapaĆØe, mnogi veƦ ionako smatraju Kusturicu velikanom AndriƦevog ranga, a donekle i poetike, samo u drugom mediju. Silna priznanja koja je osvojio, ukljuĆØujuƦi i dvije Zlatne palme na filmskom festivalu u Cannesu, tome sigurno idu u prilog.
Vjerni andriƦevac
Kao vjerni andriƦevac, Emir (samopreimenovan u Nemanju) Kusturica je dobio i nagradu za životno djelo Akademije āIvo AndriƦā, koja ga je i uzimala u zaÅ”titu kad god su ga u Srbiji napadali zbog politiĆØkih stavova, nacionalnosti ili kad bi svojim bahatim ponaÅ”anjem iÅ”ao na živce seljacima iz Mokre Gore i okoline, gdje je stvorio vlastiti rezervat.
|
Posjeta : 1902 |
|
|
|
|
Home
Grad
Drutvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 