|
|
| |
| 0 | | | Odlazak ruskog nobelovca i disidenta | | Rusija oplakuje - Solženjicina! |
 Rusija u ponedjeljak oplakuje smrt Aleksandra Solženjicina, pisca i disidenta koje je kritikom tiranije sovjetskih vlasti stekao status jedne od najhrabrijih liènosti 20. stoljeæa. Knjižare u središtu Moskve izložile su u prvi plan njegova djela, a televizijske i radijske stanice emitovale izvještaje o njegovom životu i radu o kojemu mladi Rusi znaju malo ili vrlo malo.
Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Aleksandar Solženjicin, koji je zbog svojih vjernih prikaza života u sovjetskim radnim logorima bio protjeran iz SSSR, umro je u 89. godini u nedjelju naveèe u Moskvi.
Složenjicin, roðen u Kislovodsku 1918. godine, bio je vojnik Crvene Armije u Drugom svjetskom ratu, ali je poslije njega optužen za protusovjetsku propagandu i kažnjen s osam godina boravka u radnom logoru.
Govor u ruskoj Dumi 1994. godine, po povratku nakon 20 godina izgnanstva iz Rusije
Svoja iskustva iz gulaga opisao je u noveli "Jedan dan u životu Ivana Denisovièa" koja ga je 1962. godine pretvorila u poznatog književnika.
Sljedeæa dva remek djela "Odjel za rak" i "U prvom krugu", koja su po SSSR kružila u prepisima, a prvi su put objavljena u inozemstvu, donijela su mu Nobelovu nagradu za književnost 1970. godine.
Sliènu sudbinu doživjela je i opsežna knjiga u tri sveske "Arhipelag Gulag", koja je takoðe ilegalno kružila SSSR, a objavljena je na Zapadu 1973. godine. Bila je to dokumentarna, ali i duboko lièna optužba sovjetskoga sustava koncentracijskih logora, bazirana na liènim iskustvima i mnoštvima pisama i dokumenata koje je dobivao od bivših zatoèenika. Takvo precizno opisane optužujuæe strahote sovjetskih logora bile su previše za tamošnje vlasti koje su ga po nalogu Leonida Brežnjeva prvo uhapsile, a zatim i protjerale iz domovine. Skrasio se u Sjedinjenim Državama, a u Rusiju se vratio 1994. godine i doèekan je kao heroj.
Solženjicin zadnjih mjeseci nije bio viðen u javnosti. Navodno je umro od posljedica moždanog udara.
Svojim pisanjem o sovjetskom sistemu logora Soljženjicin je dao "istorijski doprinos" i "podstakao intelektualno propitivanje komunizma i marksizma na Zapadu", rekao je Horace Engdahl, stalni sekretar Švedske akademije koja dodjeljuje Nobelove nagrade.
Posljednji sovjetski predsjednik Mihail Gorbaèov nazvao je Solženjicina "èovjekom jedinstvene sudbine èije æe ime ostati zapisano u istoriji Rusije" i dodao "On je bio jedan od prvih koji su glasno progovorili o nehumanosti Staljinovog režima i o ljudima koji su to proživjeli, ali se nisu slomili".
Njemaèka kancelarka Angela Merkel nazvala je u ponedjeljak Solženjicina "velikim i važnim piscem, angažovanim graðaninom, moralistom, borcem ... koji se nije bojao". Odrasla u tadašnjoj komunistièkoj Njemaèkoj Demokratskoj Republici, Merkel se prisjetila da su njezina oca, pastora, pratile njemaèke tajne službe i ocijenila je da je svojim pisanjem ruski autor odluèno doprinio rušenju komunistièkog totalitarizma.
Za francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja ruski nobelovac bio je "liènost koja je u romanu naslijedila Fjodora Dostojevskog koji pripada u vrh svjetske literature". Nazvao ga je i "autorom slobode" "koji je obuhvatio svojim radom i rusku i europsku dušu".
Za ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva Solženjicin je bio jedan od "najvažnijih mislilaca, pisaca i humanista 20. stoljeæa".
Premijer Vladimir Putin je pišèev književni i graðanski angažman i tešku sudbinu nazvao "primjerom autentiènog odricanja u službi ljudi, domovine, ideala slobode, pravde i humanizma" te poruèio "Ponosni smo što nam je bio sunarodnik i savremenik".
"Imao je težak, ali sretan život", rekla je o piscu, dobitniku Nobelove nagrade za književnost, supruga Natalija.
|
Posjeta : 2427 |
|
|
|
|
Home
Grad
Drutvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 