1
Poslije neizvjesnoati zbog posledica uragana "Katrin"
Nafta poskupljuje dolar!

NEIZVJESNOSTI oko posledica uragana Katrine na najveæu svjetsku privredu te oko iduæeg poteza amerièke središnje banke u vezi kamatnih stopa muèile su protekle sedmice veæinu ulagaèa na svjetskim deviznim tržištima zbog èega su bili neodluèni pri odabiru valute u koju bi ulagali, da bi pred kraj sedmice novi porast cijena nafte presudio u korist amerièkog dolara.


Zbrajanje troškova razornog uragana Katrine te zabrinutost ulagaèa da bi amerièka središnja banka Fed mogla pauzirati s podizanjem kamatnih stopa spustili su u ponedjeljak na svjetskim deviznim tržištima teèaj dolara na najniži nivo u zadnja èetiri mjeseca prema euru, kojim se trgovalo po 1,256 dolara. Meðutim, do kraja sedmice dolar je ojaèao gotovo jedan odsto, tako da je euro završio sedmicu na 1,2409 dolara.
Amerièki ministar finansija John Snow u utorak je izjavio da bi skuplje gorivo i poslovne štete uslijed razaranja uragana Katrine mogli usporiti amerièki privredni rast za otprilike pola postotnog boda u ostatku godine. Meðutim, rekao je i da æe ekonomski stimulansi radi obnove tih podruèja vjerovatno podstaknuti rast BDP u 2006.
Rastuæe cijene benzina u SAD i neizvjesnosti oko toga koliko je teško Katrina pogodila energetsku proizvodnju te ukupnu privredu navele su ulagaèe na mišljenje da Fed neæe podiæi kamatne stope na svom iduæem zasjedanju 21. septembra. Fed je od 2004. u 10 navrata podizao kamatnu stopu za refinansiranje, što je od poèetka godine pomoglo oporavku teèaja zelene valute. No, sada neki analitièari postavljaju pitanje hoæe li do kraja godine kljuèna kamatna stopa u SAD dosegnuti 4,0 ili 4,25 odsto kako se ranije predviðalo. Trenutno iznosi 3,5 odsto. "Tržište pojaèano uoèava rizik od toga da Fed pauzira u svojoj kampanji zaoštravanja monetarne politike. I ne samo to, nego takoðe smatra da æe vrhunac ciklusa rasta kamatnih stopa biti poprilièno nizak", izjavio je Adam Cole, valutni strateg pri Royal Bank of Canada.
Predsjednik Fedove podružnice u Chicagu Michael Moskow izjavio je u srijedu da amerièke kamatne stope moraju ogranièiti inflatorne pritiske, što je pomoglo ublažiti strahovanja tržišta da æe središnja banka pauzirati sa svojom kampanjom zaoštravanja monetarne politike na zasjedanju zakazanom 20. septembra, koje je dosad podsticalo jaèanje zelene valute.
Tržište pažljivo oèekuje i podatke o maloprodaji u SAD, te povjerenju potrošaèa i nezaposlenosti, a èeka i na reakciju Feda kako bi steklo bolju sliku o uticaju uragana na politiku. "Nije pitanje samo šteta od uragana, buduæi da su amerièki pokazatelji uglavnom postajali sve slabiji i prije Katrine. Rijeè je o kombinaciji toga dvoje", dodao je Cole.
Na koncu, novi skok cijena nafte krajem sedmice na otprilike 65 dolara za barel ulagaèe je ojaèao u uvjerenju da je inflacija u SAD daleko od samrti, što opet poveæava izglede da Fed nastavi podizati kamatne stope.
Od ostalih vijesti izdvaja se ona da je britanska središnja banka odluèila zadržati kamatne stope na 4,5 odsto, kako su tržišta i oèekivala. Funta je oslabila nekih 0,13 odsto prema dolaru, na 1,8389 dolara. Teèaj japanskog jena gotovo se i nije mijenjao, tako da dolar stoji 109,8 jena, u oèekivanju rezultata parlamentarnih izbora u Japanu zakazanih za nedjelju.
Nadalje, norveška kruna dosegnula je najviši nivo prema euru u zadnje dvije ipo godine, pa euro vrijedi 7,776 kruna u oèekivanju slijevanja polugodišnjih poreskih prihoda od nafte u norveški državni proraèun. Švajcarski franak u proteklih je sedam dana izgubio više od jedan odsto na vrijednosti prema dolaru, koji stoji 1,243 franaka.





Posjeta : 1990