|
|
3 | | Što se krije iza sporazuma šest zemalja pod vodstvom SAD protiv globalnog zagrijavanja | | Udar na Protokol iz Kyota! | Novi sporazum protiv globalnog zagrijavnja koji su potpisali èetiri azijske zemlje sa Sjedinjenim Državama i Australijom na èelu, prema mišljenju ekoloških struènjaka, je potpuno neobavezujuæi jer ne postavlja nikakve ciljeve ni rokove, te potkopava Protokol iz Kyota.
Glavna svrha tog sporazuma, tvrde njegovi kritièari, nije èista okolina. Iako tekst sporazuma još nije javno objavljen, ekolozi tvrde, da je glavni razlog potpisivanja tog sporazuma neometani izvoz prljavih tehnologija iz SAD i Australije u azijske zemlje, te zaštita najveæih svjetskih proizvoðaèa ugljena.
Tri potpisnice sporazuma - SAD, Australija i Kina - najveæi su svjetski izvoznici ugljena, koji je jedan od glavnih zagaðivaèa. Istovremeno, SAD, Kina, Japan i Indija su najveæi zagaðivaèi.
Zbog velikih troškova koje bi usporile društveni rast, te zemlje nisu sklone ubrzanom razvoju èistih tehnologija i zamjenom ugljena drugim energentima. Neka ekološka udruženja su zbog toga novi sporazum veæ nazvale "prljavim sporazumom o ugljenu".
Australija i SAD, koje su u tajnosti u zadnjih godinu dana dogovarale sporazum, jedine su razvijene zemlje koje su odbile pristupiti Protokolu iz Kyota.
Azijsko-pacifièki sporazum o èistoj okolini i klimi, kako se službeno naziva, a koji su potpisali SAD, Australija, Indija, Japan, Kina i Južna Koreja, nema nikakve veze sa smanjenjem štetnih plinova. Nema ciljeva, nema smanjenja štetnih plinova, nema nadzora, nema nièega, i ne odgovara na pitanje zašto dvije najbogatije zemlje svijeta ne èine ništa kako bi smanjile njihovo ispuštanje. On predstavlja prijetnju Kyotu - ocijenili su u Greenpeaceu.
Amerièki državni podsekretar Robert Zoelick tvrdi kako sporazum nije prijetnja protokolu iz Kyota, koji su Washington i Canberra odbili potpisati jer bi, kako smatraju, usporio društveni razvoj i smanjio broj zaposlenih u njihovim zemljama. "Ne odmièemo se od Kyota. Samo ga dopunjujemo. Svrha nam je naæi praktièna rješenja za probleme vezane uz ispuštanje štetnih plinova", rekao je Zoelick.
Ali, organizacije za zaštitu okoline smatraju da je sporazum stvoren iz politièkih razloga te da æe potkopati razgovore u sklopu Ujedinjenih naroda u decembru o ugovoru koji bi naslijedio Protokol iz Kyota. Odnosno, strahuju da æe šest zemalja, meðu kojima je i Japan koji je bio jedan od predvodnika u pregovorima iz Kyota, a sad se prikljuèio novoj inicijativi, pokušati svojim kontroverznim sporazumom obuhvatiti i druge zemlje te potpuno zaobiæi Protokol iz Kyota.
|
Posjeta : 1884 |
|
|
|
|