3
Što se krije iza sporazuma Ŕest zemalja pod vodstvom SAD protiv globalnog zagrijavanja
Udar na Protokol iz Kyota!

             Novi sporazum protiv globalnog zagrijavnja koji su potpisali ĆØetiri azijske zemlje sa Sjedinjenim Državama i Australijom na ĆØelu, prema miÅ”ljenju ekoloÅ”kih struĆØnjaka, je potpuno neobavezujuƦi jer ne postavlja nikakve ciljeve ni rokove, te potkopava Protokol iz Kyota.

             Glavna svrha tog sporazuma, tvrde njegovi kritiĆØari, nije ĆØista okolina. Iako tekst sporazuma joÅ” nije javno objavljen, ekolozi tvrde, da je glavni razlog potpisivanja tog sporazuma neometani izvoz prljavih tehnologija iz SAD i Australije u azijske zemlje, te zaÅ”tita najveƦih svjetskih proizvoưaĆØa ugljena.
             Tri potpisnice sporazuma - SAD, Australija i Kina - najveƦi su svjetski izvoznici ugljena, koji je jedan od glavnih zagaưivaĆØa. Istovremeno, SAD, Kina, Japan i Indija su najveƦi zagaưivaĆØi.
             Zbog velikih troÅ”kova koje bi usporile druÅ”tveni rast, te zemlje nisu sklone ubrzanom razvoju ĆØistih tehnologija i zamjenom ugljena drugim energentima. Neka ekoloÅ”ka udruženja su zbog toga novi sporazum veƦ nazvale "prljavim sporazumom o ugljenu".
             Australija i SAD, koje su u tajnosti u zadnjih godinu dana dogovarale sporazum, jedine su razvijene zemlje koje su odbile pristupiti Protokolu iz Kyota.
             Azijsko-pacifiĆØki sporazum o ĆØistoj okolini i klimi, kako se službeno naziva, a koji su potpisali SAD, Australija, Indija, Japan, Kina i Južna Koreja, nema nikakve veze sa smanjenjem Å”tetnih plinova. Nema ciljeva, nema smanjenja Å”tetnih plinova, nema nadzora, nema niĆØega, i ne odgovara na pitanje zaÅ”to dvije najbogatije zemlje svijeta ne ĆØine niÅ”ta kako bi smanjile njihovo ispuÅ”tanje. On predstavlja prijetnju Kyotu - ocijenili su u Greenpeaceu.
            AmeriĆØki državni podsekretar Robert Zoelick tvrdi kako sporazum nije prijetnja protokolu iz Kyota, koji su Washington i Canberra odbili potpisati jer bi, kako smatraju, usporio druÅ”tveni razvoj i smanjio broj zaposlenih u njihovim zemljama. "Ne odmiĆØemo se od Kyota. Samo ga dopunjujemo. Svrha nam je naƦi praktiĆØna rjeÅ”enja za probleme vezane uz ispuÅ”tanje Å”tetnih plinova", rekao je Zoelick.
            Ali, organizacije za zaÅ”titu okoline smatraju da je sporazum stvoren iz politiĆØkih razloga te da Ʀe potkopati razgovore u sklopu Ujedinjenih naroda u decembru o ugovoru koji bi naslijedio Protokol iz Kyota. Odnosno, strahuju da Ʀe Å”est zemalja, meưu kojima je i Japan koji je bio jedan od predvodnika u pregovorima iz Kyota, a sad se prikljuĆØio novoj inicijativi, pokuÅ”ati svojim kontroverznim sporazumom obuhvatiti i druge zemlje te potpuno zaobiƦi Protokol iz Kyota.





Posjeta : 2466