|
|
| |
| 2 | | | SAD sa 13 biliona dolara imaju veæi dug od svih ostalih zemalja svijeta | | Najzaduženiji su - najbogatiji! |
 Situacija je jednostavna - bogate zemlje su mnogo dužne, mnogo više od Grèke. Sa rastom dugovanja, rastu i kamate. U jednom trenutku æe novac morati da se vrati, a to æe znaèiti pas standarda za stanovništvo.
Spasavanje svijeta koštalo je 15 biliona eura. To je naglo poveæalo dugove industrijskih zemalja.
- Dugovi postaju kobni èim povjerilac nasluti moguænost da možda neæe biti vraæeni. Prije ili kasnije i finansijska tržišta osjete tu sumnju i tako rastu premije na rizik”, izjavio je Denis Snouer, predsjednik Instituta za svjetsku privredu u Kilu.
U sluèaju Grèke, ta moguænost se veæ ostvarila. Za tu državu je nabavka svježeg novca bivala sve skuplja i skuplja, jer su kamate stalno rasle. Taj dodatak na rizik je prijetio totalnim gušenjem države. Evropska unija je zato pripremila štit od 750 milijardi eura, za Grèku ali i druge kandidate za bankrot.
Iako su poslednjih mjeseci neke zemlje EU uspjele da kontrolišu sopstvene dužnièke krize, mnoge industrijske države nisu popravile situaciju. U Velikoj Britaniji se oèekuje budžetski deficit èija je vrijednost 11,5 odsto BDP, a to je više od deficita u Grèkoj, Španiji, Italiji i Portugaliji. SAD sa 13 biliona dolara imaju veæi dug od svih ostalih zemalja svijeta.
Ako se mjeri samo odnos duga i BDP, onda je Japan na èelu liste bogatih zemalja - sa 204 odsto. Iako se Japan finansira od sopstvene ušteðevine, ti dugovi spreèavaju rast.
Denis Snouer ukazuje na jednu studiju amerièkih nauènika Karmen Rajnhart i Keneta Rogofa, koja pokazuje da „ako dugovi iznose više od 90 odsto od BDP, rast poèinje da zapinje iz razlièitih razloga, meðu kojima su i kamate”.
Tako je Banka za meðunarodno poravnanje plaæanja izraèunala da æe do 2040. godine kamate na državne dugove SAD biti tolike da æe progutati jedan dio BDP. Iste godine bi Velika Britanija samo za kamate morala da izdvoji 30 odsto BDP. A pošto stanovništvo u veæini razvijenih zemalja sve više stari, sve manji dio društva æe morati da opslužuje sve veæe dugove.
Sve to vodi u smanjivanje privrednog rasta u industrijskim zemljama. Zato je i Meðunarodni monetarni fond korigovao svoju prognozu rasta za te zemlje na 1,3 procenta, dok se prognoza za èitavu svjetsku privredu popravila na 4,6 odsto. To je zasluga zemalja ubrzanog industrijskog razvoja, prije svega Kine i Indije.
|
Posjeta : 2617 |
|
|
|
|
Home
Grad
Drutvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 