0
Dugi pišu - Dragan Bursać za Gradski portal
Fakultet za crnogorski pred - srpskim streljačkim strojem!

    “Ne smeta vladajućim četnicima u Crnoj Gori što su pojedini profesori na FCJK završili fakultete van zemlje, nego što su to uradili u Novom Pazaru. Da su diplomirali u Banjaluci npr. ihaaj, bili bi rektori državnog Univerziteta, predsjednici Vlade i određivali bi budućnost Crne Gore. Vidite, svi su naši jezici jednaki samo su u Crnoj Gori neki jednakiji, poput srpskog.“

Prije četiri mjeseca sam napisao tekst “Pripreme za ubistvo Fakulteta za crnogorski jezik i književnost“ u kome sam iznio osnovne moduse ponašanja vojnika srpskog sveta, a čiji je jedini cilj da se zatre sve crnogorsko u državi Crnoj Gori.

Iz faze priprema, prešlo se na fazu izvođenja pred streljački stroj

I mogu vam reći da im ide baš dobro, odlično kazao bih. Tada sam napisao, a u nedostatku boljih izvora, dozvolićete da citiram samog sebe glede notornog Gorana Danilovića:

“Dobro, kazaćete, pa šta, ima takvih, a eto njega je kao utješna nagrada dopalo da bude na čelu neke “beznačajne“ agencije. Ali šta ako vam kažem da će ta agencija biti ona koja će odrediti sudbinu možda jedinog slobodnog akademskog prostora u Crnoj Gori, a to je Fakultet za crnogorski jezik i književnost na Cetinju (FCJK). A na čelo Agencije je došao notorni Goran Danilović, koji je u novembru 2021. kazao da cetinjski fakultet ne treba reakreditovati (u prevodu treba mu ključ u bravu staviti).

Preciznije ovako je zborio Goran Danilović:

“Akreditovana su dva studijska programa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost u aprilu 2019, a onda je na zahtjev Fakulteta u avgustu iste godine izvršena i reakreditacija Ustanove koja i ima samo dva akreditovana programa? Uradila je to u sva tri slučaja ista ekspertska komisija od tri člana što smatram propustom Agencije, odnosno, bivšeg direktora.”

I još:

“Ne radi se o klasičnom kršenju Zakona ili ali se radi o nerazumijevanju i nepoznavanju Zakona, o pokušaju stvaranju utiska hiper aktivnosti koje nije bilo, odnosno, o davanju dodatnog legitimiteta FCJK pred laičkom javnošću. U konkretnom slučaju reakreditacija je bila, najblaže rečeno, nerazumna i Agencija je nije trebala prihvatiti”

Tako je to bilo.

I eto, na čelo Agencije, gle čuda i slučajnosti, dolazi čovjek kome je životno pozvanje da bude u poziciji moći baš ne bi li kako dokusurio FCJK.

I dobro kazaćete vi, pa šta sad, još jedan Bratićkin litijaš, ljubitelj Milorada Dodika i srpskog sveta. Ni prvi ni posljednji, šta sad Bursać?

Pravi, a strašni odgovor je ništa. Jer da se nešto tada desilo i da je neko kome je Crne Gora na srcu reagovao, možda se ne bi iz faze priprema za ubistvo ušlo u fazu posljednjeg obroka i izvođenja pred streljački stroj FCJK.

A eto došli smo i do strijeljanja.

Narod bez jezika i nije narod

Tabloid srpskog sveta “Vijesti“ sa glavom između Beograda i Moskve i sa tijelom u Podgorici napisao je naručeni “istraživački tekst“ u kome se iznosi sumnja u validnost diploma i samim tim i kompetencija profesora sa Cetinja, koji su motorna snaga i bastion crnogorstva. Smeta pripejd novinarima ”Vijesti“ što su pojedine diplome stečene u Novom Pazaru, a ne šta znam u Beogradu ili Banjaluci. Jer izgleda nema prave diplome za bavljenje Crnogorskim jezikom od srpske diplome.

Dabome da je naručeni tekstuljak-pamflet u “Vijestima“ gomila nebuloza i laži, a sve se može provjeriti guglanjem od desetak sekundi.

Ne bih da prljam tastaturu uređivačkom politkom medija koji se kliče sa “Vijesti“, ali bih itekako da kažm, kako je pokušaj ubistva strijeljanjem Fakulteta za crnogorski jezik i književnost u njegovoj 13. godini života zapravo dekapitacija i konačno ubistvo nezavisne, suverene, građanske Crne Gore.

Zašto?

Pa zato što je od te nezavisne, suverene, građanske Crne Gore institucionalno ostao upravo Fakultet za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Svi ostali su se razbježali, promijenili dresove, prešli u ćutologe i čekaju kao ugojeni zečevi ispod debelih otkosa šta će da se desi.

A ja ću vam reći tačno i plastično šta će se desiti ako nestane ili preciznije ako bude ukinut FCJK. Crnogorski jezik će prestati da postoji kao takav, sva njegova obilježja će nestati. Jotovanje će biti ukinuto. Autentični vokabular Crnogoraca biće smješten u usmenu ruralno-folklornu, slabomisleću sferu, koja nije za književnosti. Jednom riječju biće obavljeno finalno preumljavanje prije isforsiranog popisa.

Jer, upamtite, nema naroda bez jezika. Narod kome je ubijen jezik, samo je grupa ljudi na aparatima za održavanje u životu.

I gle jada, upravo se FCJK bori protiv na silu sklepanog popisa, koji ima samo jedan cilj-legalnu asimilaciju Crnogoraca u Srblje i ništa više. I tako su vojnici srpskog sveta sa Danilovićem i s vojnikom “Vijesti“ Srdanom Kosovićem tačno nanjušili ko im je najveći protivnik i odmah atakuju na njega.

Jer, ako se dokine Fakultet, ukinuće se i crnogorski jezik kao takav, sa njim i crnogorska nacija, pa onda ide sve lako. Crnogorci će postati tek neka vrsta ruralne geografske odrednice i onda će govnjivim motkama biti vraćeni u tor “srpske Sparte“.

Eto to je sva istina koja stoji iza hajke na FCJK!

Crnogorski jezik između hobija i ničega u srpskom svetu

A štiti tu ustanovu, nije samo profesionalna, nego i ljudska i civilizacijska dužnost, jer imamo na djelu tiraniju, gotovo nacističkog tipa od strane susjedne države njenih pijuna, koji bi nekako da mogu napisali iznad Cetinja na Lovćenu:

Svi su naši jezici jednaki, samo ima nekih koji su jednakiji od drugih. A najjednakiji je očigledno Srpski jezik, dok su manje jednaki recimo Bosanski ili Crnogorski jezik. Pa je tako, po toj istoj matrici manje jednakih jezika, Bosanki potpuno nepriznat i izbačen sa pola teritorije BiH, preciznije iz entiteta RS.

Bojim se da će, ako se ne probude, ono malo suverenista u čudu začuditi kad saznaju da se Crnogorski jezik ili ne izučava u Crnoj Gori ili da mu je predviđeno fakultativno mjesto, negdje između domaćinstva i šahovskog kursa možda na Cetinju i li eventulano Virpazaru.

Šta je sljedeće, ako se ovako nastavi?

Pitanje postojanja Crnogoraca, a potom i crnogorske države.




Posjeta : 59