kapitulirala je noć
sunce po navici zavarava naivne
nije to toplina koju tražim.
zašto joj se onda osmjehujem
dok promatram promrzle prste prolaznika?
lišće je izgubilo borbu sa zloćudnim vremenom
iako još drži boju.
gazim.
korakom grijem tijelo.
i ogledavam se u prljavim prozorima tramvaja.
ne čudim se više izgubljenim pogledima ljudi.
ovaj je grad dobio novu dimenziju
otkad više ne lutaš hodnicima mojih iluzija.
|