|
|
| |
| 0 | | | Internista Irena Šubarić o zagađenom vazduhu | | Najugroženija djeca - izbjegavati boravak na otvorenom! |
 Povodom velikog zagađenja vazduha u nekim gradovima Crne Gore internista na odjeljenju pulmologije Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Irena Šubarić za Portal RTCG kazala je da treba izbjegavati boravak na otvorenom i poštovati preporuke koje donose zdravstvene vlasti i Institut za javno zdravlje.
Istakla je da su najugroženija populacija djeca i da njihova dugoročna izloženost zagađenom vazduhu može dovesti kako do razvoja hronične plućne bolesti tako i do karcinoma pluća.
Šubarić ističe da kada govorimo o zagađenju vazduha otvorenog prostora najveći uticaj imaju derivati koji se oslobađaju sagorijevanjem fosilnih goriva.
- Derivati koji se primarno emituju direktno u atmosferu su ugljen monoksid, sumpor dioksid, azot dioksid i čestice. Ozon je sekundarni zagađivač i nastaje hemijskim reakcijama u prisustvu sunčeve svjetlosti i viših temperatura, što djelimično, uz nedostatak padavina, može objasniti aktuelno stanje u našoj sredini, jer tokom viših temperatura aerozagađivači djeluju sinergistički i izazivaju mnogo ozbiljnije efekte po zdravlje - kazala je Šubarić.
Ističe da epidemiološke studije nedvosmisleno pokazuju kakav uticaj aerozagađenje ima na zdravlje ljudi, prevalencu kardiovaskularnih i respiratornih bolesti i, kako navodi Šubarić, jasnu povezanost između mortaliteta i izloženosti ambijentalnim česticama dijametra <2.5 mikrometara (PM 2.5).
- Kvalitet vazduha je posebno važan u određenim subpopulacijama koje su označene kao posebno osjetljive a to su djeca, starije osobe i oni sa već prisutnim kardiovaskularnim i respiratornim bolestima (dominantno su to asthma i copd) ali i oni sa jasnim posljedicama prethodno preležane Kovid19 infekcije - ističe Šubarić.
- Djeca udišu veće volumene vazduha u odnosu na svoju tjelesnu težinu u poređenju sa odraslima, a osim toga njihova pluća rastu, a odbrambeni mehanizmi se i dalje razvijaju - objašnjava Šubarić.
Ističe da efekti ,koje pojedine čestice prisustne u zagađenom vazduhu mogu imati na ljudsko zdravlje, su mnogobrojni.
- Od iritacije organa za disanje, očiju, kože, preosjetljivosti i povećane reaktivnosti disajnih puteva, sklonosti ka respiratornim infekcijama, neurološki poremećaji (studije o glavoboljama zbog povećanog nivoa ugljen dioksida i ugljen monoksida), pogoršanje kardiovaskularnih bolesti (studije o porastu krvnog pritiska), metabolički poremećaji sa pojavom šećerne bolesti tip2, uticaj na mentalno zdravlje, do najčešćih, a to su pogoršanje respiratornih oboljenja.
Šubarić objašnjava da kratkoročna izloženost aerozagađenja izaziva pogoršanje hroničnih plućnih bolesti, dok dugoročna mogu uticati i na oštećenja razvoja pluća kod djece.
- Kratkoročna izloženost nastala zbog akutnog porasta čestica aerozagađenja uglavnom izaziva pogoršanje hroničnih plućnih bolesti, astme i hronične obstruktivne bolesti pluća. Dugoročna izloženost ima jasno kumulativni efekat na brojne zdravstvene sisteme od oštećenja razvoja pluća kod djece do razvoja hronične plućne bolesti i karcinoma pluća - ističe Šubarić.
Šubarić savjetuje svim građanima da apsolutno poštuju preporuke koje donose zdravstvene vlasti zajedno sa Institutom za javno zdravlje.
- Ono što je preporuka respiratornih udruženja širom svijeta sa ciljem da zaštitimo sebe i svoju porodicu jeste da svakodnevno pratimo obavještenja o kvalitetu vazduha koji dišemo putem dostupnih sredstava javnog informisanja te AQI-indexa kvaliteta vazduha za grad u kome živimo - objašnjava Šubarić.
Ističe da kada su naznačeni nivoi zagađenja visoki, treba da izbjegavamo boravak na otvorenom.
- Posebno u večernjim satima u blizini prometnih saobraćajnica, industrijskih postrojenja, dakle u naznačenim situacijama savjet je da se ostane u kućama, sa zatvorenim prozorima. Kada je kvalitet vazduha nezadovoljavajući ograničiti i vrijeme koje djeca provode igrajući se vani - ističe.
Svaku fizičku aktivnost premjestiti u zatvoren prostor
Šubarić objašnjava da svakako treba nastaviti sa fizičkom aktivnošću ali je premjestiti u zatvoreni prostor, primijeniti u manjem intenzitetu i skratiti vrijeme.
Po povratku kući, navodi Šubarić, obavezno presvući odjeću koju smo nosili vani.
- Iskoristiti svaku priliku za boravak u sredinama gdje je vazduh zdraviji, ukoliko je to naravno moguće. Pacijenti oboljeli od plućnih bolesti obavezno da nose sa sobom inhalator za ublažavanje simptoma- kazala je Šubarić.
Navodi da što se tiče nošenja zaštitnih maski bilo platnenih bilo hirurških one mogu pomoći sa većim česticama.
- Samo određene maske poput N95s će filtrirati i fine čestice. Sofisticirane maske sa filterima od aktivnog uglja mogu pomoći u filtriranju ugljen dioksida, ali ni one ne zadržavaju najmanje čestice koje upravo najviše i štete zdravlju - objašnjava Šubarić.
Navodi da se u posljednje vrijeme se dosta govori o uređajima koji prečišćavaju vazduh, koji, kako ističe, ne uklanjaju sve zagađivače, ali mogu poboljšati kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru.
- Savjetujem svima, a naročito oboljelima od hroničnih respiratornih i srčanih oboljenja da prate AQI index i da prema njemu planiraju svoje dnevne aktivnosti na otvorenom - zaključuje Šubarić.
|
Posjeta : 212 |
|
|
|
|
Home
Grad
Društvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 