2
Ocjena Svjetske banke
Pandemija gura Crnu Goru - u naglu recesiju!

    U Crnoj Gori, pandemija kovida 19 gura ekonomiju u naglu recesiju i pri tom otkriva koliko je Crna Gora osjetljiva na spoljne udare, ocjenjuju iz Svjetske banke. Prema njihovim procjenama ako Crna Gora izgubi jednu trećinu prihoda od turizma, pad ekonomije u 2020. biće 5,6 procenata. Ako bi došlo do gubitka polovine tog prihoda, recesija bi mogla doseći i 9 procenata.

Projektuje se da će kriza usljed kovida 19 gurnuti ekonomiju u recesiju prvenstveno zbog pada u sektoru turizma, koji ima mutiplikativne efekte na sve sektore", navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Jačina udara, kako su kazali, zavisiće od trajanja pandemije i mjera, u regionu i u Evropi, da se ona stavi pod kontrolu.
- Pod pretpostavkom da Crna Gora izgubi jednu trećinu prihoda od turizma, procjenjuje se da će pad ekonomije u 2020. biti 5,6 procenata. Ako bi došlo do gubitka polovine prihoda od turizma, recesija bi mogla doseći i -9 procenata - procjenjuje Svjetska banka.
Oni dodaju da se Crna Gora suočava sa krizom u momentu kada ima rekordno visoku zaposlenost, ali i ograničen fiskalni prostor.
- I pored unapređenja do kojih je došlo proteklih godina, visok javni dug ograničava obim u kojem država može da pruži podršku domaćinstvima i firmama. Kratkoročni odgovori na planu javnih politika pomažu da se ublaži ekonomski i socijalni uticaj krize izazvane kovidom 19. Moguće je, međutim, da oni djelovi populacije koji zavise od neformalnijih izvora prihoda dobiju premalo podrške - navodi se u saopštenju SB.
Ako ekonomski oporavak, uz visoku stopu rasta, treba da bude održiv na srednji rok, Crna Gora, kako su kazali, mora da unaprijedi otpornost svoje ekonomije na udare tako što će se pozabaviti svojim unutrašnjim i spoljnjim disbalansima i podstaći rast produktivnosti.
Izvještaj se fokusira na makroekonomske uticaje Kovida 19 u zemljama Zapadnog Balkana, postavljajući osnove za dodatne analize.
Očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2020. ući u recesiju, pri čemu se predviđa da će svih šest zemalja zabilježiti negativan rast, kako se ekonomije nastave suočavati s uticajima pandemije Kovid 19 .
Prema najnovijem izvještaju koji koristi osnovni scenario i nepovoljni scenario u svjetlu velikih neizvjesnosti koje uzrokuje pandemija, predviđa se da će regionalni rast Zapadnog Balkana iznositi između -3 i -5,6 procenata. Osnovni scenario pretpostavlja da će epidemija u Evropi uskoro početi usporavati, tako da se mjere suzbijanja mogu ukinuti do juna i da oporavak može postepeno početi u drugoj polovini 2020. Nepovoljni scenario pretpostavlja produžetak epidemije i da će se mjere suzbijanja moći ukinuti tek krajem avgusta, a oporavak ekonomske aktivnosti početi tek u posljednjem kvartalu 2020.
- Jačina recesije zavisi od trajanja pandemije u Evropi. Iako je teško predvidjeti ekonomski uticaj postojeće pandemije u regiji, nema sumnje da ona uvodi pometnju u život u cijeloj regiji – opterećuje zdravstveni sistem, parališe ekonomsku aktivnost i ugrožava dobrostanje ljudi - kaže Linda Van Gelder, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci.
Ona ističe da se očekuje da će se rast u regiji značajno obnoviti u srednjoročnom periodu, kako se ekonomija bude postepeno vraćala u normalu, ali to zavisi i od dužine i intenziteta trenutne krize, kao i od toga šta će kreatori politike učiniti za prevazilaženje ove epidemije.
Prema izvještaju SB, brze, smjele i pažljivo osmišljene mjere ublažavanja mogu ograničiti socijalni i ekonomski uticaj ove krize. Vlade svih šest zemalja najavile su fiskalne i socijalne mjere za podršku domaćinstvima i preduzećima tokom vanrednih situacija – u rasponu od 1 do 6,7 odsto BDP. Zemlje koje su ušle u krizu s većim fiskalnim i eksternim zaštitnim prostorom imaju više prostora za finansiranje većih programa podrške.
Najavljene kratkoročne mjere su neophodne i usklađene s političkim odgovorima zemalja EU. Međutim, veliki broj ljudi zapadnog Balkana oslanja se na samozapošljavanje, rad sa skraćenim radnim vremenom i prihode od neformalnih aktivnosti. Te su grupe osjetljive na krizu, ali ih je teško podržati konvencionalnim mjerama.
U izvještaju se navodi da dodatna podrška – prilagođena lokalnom kontekstu – može biti potrebna kako bi se podržale sve ranjive grupe u regionu. Neke zemlje Zapadnog Balkana, na primjer, najavile su proširenje pokrivenosti postojećih programa socijalnih transfera kako bi podržale samozaposlene porodice i ranjive osobe.
S obzirom na neizvjesnu dužinu ove krize, donosioci politika svuda se suočavaju s istom političkomdilemom: korišćenje svih raspoloživih fiskalnih prostora za ublažavanje neposrednog uticaja može rezultirati suprotnim ishodom ukoliko kriza potraje. Odgovori politike stoga bi trebalo biti kalibrirani kako bi se ublažili neposredni efekti, prilagodili novim okolnostima koje se mogu pojaviti i ostaviti prostora da se ekonomija pripremi za oporavak.
Ovaj Izvještaj se fokusira na makroekonomske uticaje Kovid 19 u zemljama Zapadnog Balkana, postavljajući osnove za dodatne analize. Prilikom predstojećeg e-predstavljanja izvještaja u maju, biće objavljena serija bilješki Redovnog ekonomskog izvještaja koje sagledavaju uticaj na specifične ekonomske oblasti, socijalni sektor, te siromaštvo i distribuciju prihoda u regiji.




Posjeta : 173