2
SAD sa 13 biliona dolara imaju veći dug od svih ostalih zemalja svijeta
Najzaduženiji su - najbogatiji!

    Situacija je jednostavna - bogate zemlje su mnogo dužne, mnogo više od Grčke. Sa rastom dugovanja, rastu i kamate. U jednom trenutku će novac morati da se vrati, a to će značiti pas standarda za stanovništvo.


Spasavanje svijeta koštalo je 15 biliona eura. To je naglo povećalo dugove industrijskih zemalja.
- Dugovi postaju kobni čim povjerilac nasluti mogućnost da možda neće biti vraćeni. Prije ili kasnije i finansijska tržišta osjete tu sumnju i tako rastu premije na rizik”, izjavio je Denis Snouer, predsjednik Instituta za svjetsku privredu u Kilu.
U slučaju Grčke, ta mogućnost se već ostvarila. Za tu državu je nabavka svježeg novca bivala sve skuplja i skuplja, jer su kamate stalno rasle. Taj dodatak na rizik je prijetio totalnim gušenjem države. Evropska unija je zato pripremila štit od 750 milijardi eura, za Grčku ali i druge kandidate za bankrot.
Iako su poslednjih mjeseci neke zemlje EU uspjele da kontrolišu sopstvene dužničke krize, mnoge industrijske države nisu popravile situaciju. U Velikoj Britaniji se očekuje budžetski deficit čija je vrijednost 11,5 odsto BDP, a to je više od deficita u Grčkoj, Španiji, Italiji i Portugaliji. SAD sa 13 biliona dolara imaju veći dug od svih ostalih zemalja svijeta.
Ako se mjeri samo odnos duga i BDP, onda je Japan na čelu liste bogatih zemalja - sa 204 odsto. Iako se Japan finansira od sopstvene ušteđevine, ti dugovi sprečavaju rast.
Denis Snouer ukazuje na jednu studiju američkih naučnika Karmen Rajnhart i Keneta Rogofa, koja pokazuje da „ako dugovi iznose više od 90 odsto od BDP, rast počinje da zapinje iz različitih razloga, među kojima su i kamate”.
Tako je Banka za međunarodno poravnanje plaćanja izračunala da će do 2040. godine kamate na državne dugove SAD biti tolike da će progutati jedan dio BDP. Iste godine bi Velika Britanija samo za kamate morala da izdvoji 30 odsto BDP. A pošto stanovništvo u većini razvijenih zemalja sve više stari, sve manji dio društva će morati da opslužuje sve veće dugove.
Sve to vodi u smanjivanje privrednog rasta u industrijskim zemljama. Zato je i Međunarodni monetarni fond korigovao svoju prognozu rasta za te zemlje na 1,3 procenta, dok se prognoza za čitavu svjetsku privredu popravila na 4,6 odsto. To je zasluga zemalja ubrzanog industrijskog razvoja, prije svega Kine i Indije.




Posjeta : 2426