2
Kancelarija za prevenciju narkomanije obilježila dvije godine uspješnog rada i predstavila projekat JU za rehabilitaciju i resocijalizaciju
Centar – stanica za život!

    - Nadam se da æemo sledeæe godine u ovo vrijeme imati priliku da otvorimo jedan od najmodernijih centara za rehabilitaciju u regionu. Ukupna vrijednost investicije je 1,4 milion eura. Od toga 350 000 izdvojiæe Opština i ta sredstva planirana su Budžetom za 2006. Od regije Lacio oèekujemo donaciju 750 000€, a 300 000 € je donacija Kraljevine Norveške. Taj novac biæe nam potreban da obezbjedimo kompletnu opremu za ustanovu.Uporedo sa izgradnjom ustanove, u februaru, martu poèeæe i edukacija kadrova. U ustanovi su najbolja iskustva sa strane skupljena na jednom mjestu. To je ambijent afirmacije, a ne izolacije, da se mladi uz pomoæ porodice i društva vrate na pravi put. Smatram da æemo izgradnjom ove ustanove dati šansu jednom brojem mladih da se vrate na pravi put, put života - istakao je koordinator Kancelarije za prevenciju narkomanije Miomir M. Mugoša predstavljajuæi projekat JU za rehabilitaciju i resocuijalizaciju.

- Ustanova koja æe se nalaziti na Ravništu, na putu preme Kuèima, ima dva objekta. Glavni objekat od 1800 kvadrata, pomoæni od 400 kvadrata i poligone za rekreaciju i otvorene bazene. U glavnom objektu je amfiteatar, trpezarija, ambulanta, apoteka, TV sala i prostorija za radne aktivnosti. U dijelu za smještaj biæe 75 do 80 kreveta u jednokrevetnim, dvokrevetnim, trokrevetnim sobama i apartmanima. U pomoænom objektu realizuje se najviše aktivnosti. U njemu je kompjuterska uèionica, a tu su i dvije saune sa vitaminskom terapijom za obnovu organizma. Taj segment preuzeli smo iz „Narco non“ centra u Leæeu. Njihova iskustva govore da je ovaj naèin terapije izuzetno efikasan. Slobodno vrijeme pacijenti æe moæi da provode i u fitness centru, a u prostorijama za radnu terapiju predvidjeli smo proizvodnju papirne galanterije i jednostavnih proizvoda od drveta - detaljno je objasnio Mugoša.
- - Vidjeli smo po svijetu da postoje udruženja koja formiraju korisnici supstanci koji apstiniraju i tako pokušavaju da pridobiju ljude da prestanu sa uzimanjem droge. Meðutim, èini nam se da to nije dovoljna rehabilitacija. Centri u Italiji u kojima participiraju i oni koji su koristili drogu dosta dobro rade i postižu rezultate. Sa nekim od tih organizacija naša kancelarija stvorila je interesne i edukativne veze. Moramo da se borimo protiv ovog problema koji sve više nazivaju „neinfektivna epidemija“. Dugo sam u ovom poslu i kada gledam naše dispanzere u Domu zdravlja Podgorica vidim da od 1800 kartona imamo 30 odsto ljudi sa dijagnozom narkomanije. Od toga je 90 odsto „heroinomana“, vrlo je mali broj „tabletomana“. Èini mi se da je sve izraženije da se poèinje sa heroinom, što je jako opasno. Heroin stvara zavisnost vrlo brzo i briše karakterne norme, tako da je èovjeku, iako želi da apstinira, karakter dosta slab - ukazao je dr Borislav Mitriæ i naglasio:
- - Raèunamo da bi ovom ustanovom, uz pomoæ doma zdravlja, postigli pravi efekat. Ne samo da produžavamo apstinenciju, veæ da bivšem korisniku pomognemo da radi, da bude koristan i sebi i društvu i da se vrati u život.. Ustanova æe biti javna, socijalna, pri Sekretarijatu za zdravlje Opštine Podgorica.Ko uðe u ustanovu na rehabilitaciju obaveznio æe potpisati ugovor. Biæe angažovani Dom zdravlja, Centar za socijalni rad i CB. Ugovorom æe biti utvrðeno kada neko može biti pušten, ali i nadoknada štete ako je poèini. Dio troškova snosiæe pacijent. Klijent koji doðe na lijeèenje bolje æe uèestvovati u liènom oporavku i rehabilitaciju. Ljudi koji sebe dovedu u takvo stanje da ne mogu normalno da funkcionišu moraju i participirati u lijeèenju, jer tu ima i neèeg svojevoljnog. Zadatak ustanove je rehabilitacija i resocijalizacija korisnika, održavanje apstinencije i potpuna rehabiklitacija. Prvo æemo sagledati anamnezu bolesti, da li je lijeèen, gdje i kako, koji su rezultati, kolika je njegova motivacija za lijeèenje. Koristiæemo metode koje upotrebljavamo i u svakodnevnom radu – psihoterapija, socioterapiju, radna terapija, rekreativno-kulturne aktivnosti, praæenje opšteg fizièkog stanja, pripreme za ponovno ukljuèivanje u sredinu. Planiramo da angažujemo jednog do dva psihijatra, dva do tri psihologa, socijalnog pedagoga, tri, èetiri terapeuta, dvije, tri medicinske sestre i obezbjeðenje. Uz angažovanje volontera koji imaju dugu i stabilnu apstinenciju, postigli bismo željene rezultate. Tako se svuda u svijetu radi.
- - Nema pune dvije godine rada naše Kancelarije za prevenciju narkomanije i možemo reæi da je apsolutno opravdala njenu organizaciju i ideju koju smo imali kada smo je formirali. Narkomanija je jedan od rijetkih društvenih problema za koji se ne može sa sigurnošæu reèi da li više problema ima savremeni, bogati svijet ili siromašni krajevi. Sigurno je da najviše problema imaju zemlje u tranziciji, zato što im je do tada problem bio nepoznat. I Crna Gora kao zemlja u tranziciji suoèila se sa naglim porastom broja korisnika narkotièkih sredstava. Ne možemo reæi da smo bili potpuno spremni za tu ekspanziju, ali nismo je ni nespremni doèekali. Sa narkomanijom se ne može izboriti ni jedna lokalna samouprava u svijetu sama, pa ni lokalna uprava Podgorice, iako imamo želju da je iskorijenimo. To potvrðuju i nazivi svih naših akcija – „Droga nikad“, „Nema mjesta za drogu“, „Zona bez droge“...ali to je problem koji se mora multidisciplinarno rješavati. U toj borbi dobro je došao svaki dobronamjerni èlan društva. Opština je znala svoje mjesto u rješavanju tog problema - napomenuo je potpredsjednik SO dr Ðorðe Suhih i dodao:
- Prije svega, naše je da napravimo uslove da se svi mogu angažovati u rješavanju problema. Upravo zato Kancelarija je svim osnovnim školama otvorila kabinete, pomogli smo otvaranje kancelarija u drugim opštinama, a edukaciju smo poèeli od vrtiæa. Plan za iduæu godinu je da se snabdiju i srednje škole. To je bila prva faza opšte kampanje protiv droge. Rezultati se nikada ne mogu vidjeti brzo. To je dugoroèan, mukotrpan posao koji zahtjeva puno ljubavi, volje i želje da se pomogne. Prevencija je najvažnija, ali nije i jedina potrebna zbog onih koji su nažalosdt „zaronili“ u probleme sa drogom. Za lijeèenje, koje je drugi segment, potrebne su edukovane osobe. Treæa faza je rehabilitacija i resocijalizacija onih koji su se izborili sa tim problemom i kojima treba pomoæi da se ponovo ne vrate u te vode. Zbog toga je Opština smatrala da je sledeæi korak formiranje rehabilitacionog centra i prvi u Crnoj Gori biæe izgraðen u Podgorici. Kao glavnom gradu Crne Gore, Podgorici to i pripada.
Prevencija

- Imali smo u vidu iskustva drugih zemalja, a ona pokazuju da je primarna prevencija najbolji naèin da se ovom zlu stane na put. Ove godine sve osnovne škole u Podgorici dobile su kabinete za prevenciju narkomanije, a otvorili smo ih i u Bijelom Polju, Danilovgradu, Nikšiæu i Baru. Tokom 2005. u našu Kancelariju došlo je1150 sugraðana koje je na to natjerala nevolja. Više od polovine, 52 odsto, interesovalo se za moguænosti lijeèenja. Za testove koje dijelimo besplatno interesovalo se 42 odsto roditelja. Tokom godine podijelili smo 3350 testova koji su dobra prevencija, da roditelj na vrijeme prepozna da li dijete uzima narkotike. Èak 62 odsto roditelja tražilo je testove za heroin, što dovoljno govori da je ta vrsta droge najzastupljenija, 33 odsto tražili su testove za marihuanu, a pet odsto za ostale narkotike. Meðu korisnicima droge 98 odsto su muškarci starosti od 16 do 30 godina.
- Najmanje posjeta Kancelariji bilo je u januaru, a poveæana je od februara kada je poèeo kviz „Znanjem protiv droge“ - podsjetio je Mugoša na rad Kancelarije i istakao:
- Iako je naš osnovni cilj prevencija, niko ne smije da zatvori olèi pred èinjenicom da u gradu postoji jedan broj mladih ljudi kojima je potrebna drugaèija pomoæ. Zato smo prošle godine predložili formiranje javne ustanove koja bi se bavila rehabilitacijom. To je bila i preporuka OEBS, a Opština je prihvatila našu ideju i formirala komisiju da napravi program rada i struènog kadra i ostalih aspekata te buduæe ustanove.
Partneri

- Povodom dvije godine uspješnog rada Kancelarija za prevenciju narkomanije dodijelila ke plakete i zahvalnice brojnim donatorima, sponzorima i medijima koji su podržavali njen rad.




B.È.

Posjeta : 2473