|
|
| |
| 2 | | | Božićna poslanica nadbiskupa barskog Roka ĐonleÅ¡aja | | Približio se nama - radi nas! |
 - Nikada se veći događaj na zemlji nije zbio od onoga kad je Krist uÅ¡ao u ljudsku povijest, postavÅ¡i članom ljudske zajednice, nama u svemu sličan osim po grijehu. Približio se nama i snizio se do naÅ¡e bijede, ne radi sebe, nego radi nas, da nam postane „Brat i Spasenje“ (Paul Claudel) - poručio je u božićnoj poslanici nadbiskup barski Rok ĐonleÅ¡aj, apostolski upravitelj Kotorske biskupije.
Po svom rođenju od Djevice Marije Bog on je, ističe ĐonleÅ¡aj, postao čovjekom: u osobi Isusa Krista sjedinjene su ljudska i božanska narav.
- Velika se i uzviÅ¡ena tajna odigrala u betlehemskoj pećini. S Njime je započelo neÅ¡to nečuveno novo: svladana je moć tame. Grijeh i smrt gube svoju konačnu vlast. Mi smo otkupljeni po Sinu Božjem koji je postao čovjekom. Kristova stvarna prisutnost izvor je utjehe i snage. On u presvetoj Euharistiji neprestano dolazi k nama, daje nam se, kuca na vrata naÅ¡eg srca i želi u nama imati svoj topli Betlehem i svoje žive jasle. Zato su svi sakramenti zalog buduće slave, koja će se objaviti onima koji s vjerom primaju Krista. NaÅ¡ je pravi život skriven s Kristom u Bogu. No jednom će bijedu jaslica obasjati slava Kralja vjekova. „Evo Gospodin će doći i svi sveti s njime i pojaviće se u onaj dan velika svjetlost - naveo je nadbiskup barski u božićnoj poslanici.
Kada se ove godine budemo zaustavili pred jaslicama u našim crkvama i u našim domovima, kako je dodao, prisjetimo se povijesnog dana kada je prije 800 godina siromah iz Asiza, sv. Franjo, uprizorio žive jaslice.
- Od tada do danaÅ¡njeg dana, običaj izrade živih ili umjetničkih jaslica, u kojima se vjeÅ¡to plete pučko stvaralaÅ¡tvo i ljubav, postao je jedna od glavnih odrednica slavlja Božića. Zaustavimo se, sabrano i pobožno pred tim prizorima, i sjetimo se da se Krist radi nas rodio kao siromah i nejako dijete, kako bi nam pomogao da ga ljubimo, a ne da ga se bojimo, kako kaže sv. Bernard. U ove svete dane Božića spoznat ćemo da DjeteÅ¡ce koje dira naÅ¡e srce, čijem se rođenju raduju nebesa i kliče zemlja, jest božanski Otkupitelj, Spasitelj roda ljudskoga, izvor vječnoga života, novi Adam, u kome se susreću Bog i čovjek. U Isusu Kristu susreću se pravednost i milost, grle čovjekoljublje i mir. Zato Bog ne smije biti nepoznat u naÅ¡oj sredini, već, naprotiv, Onaj koji svojom voljom pokreće i ravna naÅ¡e volje i čitav naÅ¡ život. NaÅ¡a je dužnost da svojim suvremenicima svjedočimo ne samo Boga koji je izvana prisutan u čovječanstvu, nego da ih upozorimo i na stalnu Božju prisutnost u naÅ¡im savjestima, u naÅ¡em životu i u naÅ¡im duÅ¡ama po milosti. Tu On u nama djeluje - poručio je ĐonleÅ¡aj.
Božansko dijete, kako je naglasio, susrećemo uvijek iznova kad se u njegovo ime obraćamo s ljubavlju svima koji nose ljudsko lice.
- Tako će dobrota i čovjekoljublje naÅ¡ega Boga po nama biti vidljivi korak naprijed! Upravo nas Otkupitelj Å¡alje siromaÅ¡nima i onima koji trpe, bolesnima i napuÅ¡tenima, također i onima koji su ratom progonjeni i trpe nasilje. To, istina, nije lako, ali je zadaća koju smo dužni vrÅ¡iti i koja donosi čovjeku obilje nutarnje radosti i neopisivog duÅ¡evnog veselja. Žalosni smo kad otkrivamo svoju bijedu, ali se uvijek napunjamo Božjom radoÅ¡ću kad uviđamo da je grijeha manje, a mi da smo viÅ¡e krÅ¡ćani, i time viÅ¡e slični Kristu. „Budimo Krist!“. Morali bismo prestati biti ono Å¡to jesmo i postati ono Å¡to bismo morali biti: slika i prilika Krista Gospodina. Svima želim sretan Božić i blagoslovljenu Novu 2024. godinu - poručuje nadbiskup ĐonleÅ¡aj u božićnoj poslanici.
Proslava Božića u ponedjeljak
Rimokatolička crkva, protestantske i Anglikanska crkva, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, u ponedjeljak proslavljaju Božić, praznik Hristovog rođenja. Prema jevanđeoskom predanju, Isus Hristos je rođen 25. decembra u Vitlejemu, pa se, uz razlike u kalendarima, taj datum kao početak nove ere i nove istorije čovječanstva poÅ¡tuje u cijelom hriÅ¡ćanskom svijetu.
Vjernici se na Božić klanjaju jaslama u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja Isusa Hrista. Običaj da se u crkve postave jasle, sa figurama koje dočaravaju siromaÅ¡ne uslove staje u kojoj je Hristos rođen, potiče iz 13. vijeka.
|
Posjeta : 130 |
|
|
|
|
Home
Grad
Društvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 