1
Poslije neizvjesnoati zbog posledica uragana "Katrin"
Nafta poskupljuje dolar!

NEIZVJESNOSTI oko posledica uragana Katrine na najveću svjetsku privredu te oko idućeg poteza američke središnje banke u vezi kamatnih stopa mučile su protekle sedmice većinu ulagača na svjetskim deviznim tržištima zbog čega su bili neodlučni pri odabiru valute u koju bi ulagali, da bi pred kraj sedmice novi porast cijena nafte presudio u korist američkog dolara.


Zbrajanje troškova razornog uragana Katrine te zabrinutost ulagača da bi američka središnja banka Fed mogla pauzirati s podizanjem kamatnih stopa spustili su u ponedjeljak na svjetskim deviznim tržištima tečaj dolara na najniži nivo u zadnja četiri mjeseca prema euru, kojim se trgovalo po 1,256 dolara. Međutim, do kraja sedmice dolar je ojačao gotovo jedan odsto, tako da je euro završio sedmicu na 1,2409 dolara.
Američki ministar finansija John Snow u utorak je izjavio da bi skuplje gorivo i poslovne štete uslijed razaranja uragana Katrine mogli usporiti američki privredni rast za otprilike pola postotnog boda u ostatku godine. Međutim, rekao je i da će ekonomski stimulansi radi obnove tih područja vjerovatno podstaknuti rast BDP u 2006.
Rastuće cijene benzina u SAD i neizvjesnosti oko toga koliko je teško Katrina pogodila energetsku proizvodnju te ukupnu privredu navele su ulagače na mišljenje da Fed neće podići kamatne stope na svom idućem zasjedanju 21. septembra. Fed je od 2004. u 10 navrata podizao kamatnu stopu za refinansiranje, što je od početka godine pomoglo oporavku tečaja zelene valute. No, sada neki analitičari postavljaju pitanje hoće li do kraja godine ključna kamatna stopa u SAD dosegnuti 4,0 ili 4,25 odsto kako se ranije predviđalo. Trenutno iznosi 3,5 odsto. "Tržište pojačano uočava rizik od toga da Fed pauzira u svojoj kampanji zaoštravanja monetarne politike. I ne samo to, nego takođe smatra da će vrhunac ciklusa rasta kamatnih stopa biti poprilično nizak", izjavio je Adam Cole, valutni strateg pri Royal Bank of Canada.
Predsjednik Fedove podružnice u Chicagu Michael Moskow izjavio je u srijedu da američke kamatne stope moraju ograničiti inflatorne pritiske, što je pomoglo ublažiti strahovanja tržišta da će središnja banka pauzirati sa svojom kampanjom zaoštravanja monetarne politike na zasjedanju zakazanom 20. septembra, koje je dosad podsticalo jačanje zelene valute.
Tržište pažljivo očekuje i podatke o maloprodaji u SAD, te povjerenju potrošača i nezaposlenosti, a čeka i na reakciju Feda kako bi steklo bolju sliku o uticaju uragana na politiku. "Nije pitanje samo šteta od uragana, budući da su američki pokazatelji uglavnom postajali sve slabiji i prije Katrine. Riječ je o kombinaciji toga dvoje", dodao je Cole.
Na koncu, novi skok cijena nafte krajem sedmice na otprilike 65 dolara za barel ulagače je ojačao u uvjerenju da je inflacija u SAD daleko od samrti, što opet povećava izglede da Fed nastavi podizati kamatne stope.
Od ostalih vijesti izdvaja se ona da je britanska središnja banka odlučila zadržati kamatne stope na 4,5 odsto, kako su tržišta i očekivala. Funta je oslabila nekih 0,13 odsto prema dolaru, na 1,8389 dolara. Tečaj japanskog jena gotovo se i nije mijenjao, tako da dolar stoji 109,8 jena, u očekivanju rezultata parlamentarnih izbora u Japanu zakazanih za nedjelju.
Nadalje, norveška kruna dosegnula je najviši nivo prema euru u zadnje dvije ipo godine, pa euro vrijedi 7,776 kruna u očekivanju slijevanja polugodišnjih poreskih prihoda od nafte u norveški državni proračun. Švajcarski franak u proteklih je sedam dana izgubio više od jedan odsto na vrijednosti prema dolaru, koji stoji 1,243 franaka.





Posjeta : 1753