Five W PG - E-glasilo gradjana Podgorice

Brze činjenice

Glas GradjanaPG

O nama

Anketa

Pretraži

Marketing

3
Što se krije iza sporazuma šest zemalja pod vodstvom SAD protiv globalnog zagrijavanja
Udar na Protokol iz Kyota!
Novi sporazum protiv globalnog zagrijavnja koji su potpisali četiri azijske zemlje sa Sjedinjenim Državama i Australijom na čelu, prema mišljenju ekoloških stručnjaka, je potpuno neobavezujući jer ne postavlja nikakve ciljeve ni rokove, te potkopava Protokol iz Kyota. Glavna svrha tog sporazuma, tvrde njegovi kritičari, nije čista okolina. Iako tekst sporazuma još nije javno objavljen, ekolozi tvrde, da je glavni razlog potpisivanja tog sporazuma neometani izvoz prljavih tehnologija iz SAD i Australije u azijske zemlje, te zaštita najvećih svjetskih proizvođača ugljena. Tri potpisnice sporazuma - SAD, Australija i Kina - najveći su svjetski izvoznici ugljena, koji je jedan od glavnih zagađivača. Istovremeno, SAD, Kina, Japan i Indija su najveći zagađivači. Zbog velikih troškova koje bi usporile društveni rast, te zemlje nisu sklone ubrzanom razvoju čistih tehnologija i zamjenom ugljena drugim energentima. Neka ekološka udruženja su zbog toga novi sporazum već nazvale "prljavim sporazumom o ugljenu". Australija i SAD, koje su u tajnosti u zadnjih godinu dana dogovarale sporazum, jedine su razvijene zemlje koje su odbile pristupiti Protokolu iz Kyota. Azijsko-pacifički sporazum o čistoj okolini i klimi, kako se službeno naziva, a koji su potpisali SAD, Australija, Indija, Japan, Kina i Južna Koreja, nema nikakve veze sa smanjenjem štetnih plinova. Nema ciljeva, nema smanjenja štetnih plinova, nema nadzora, nema ničega, i ne odgovara na pitanje zašto dvije najbogatije zemlje svijeta ne čine ništa kako bi smanjile njihovo ispuštanje. On predstavlja prijetnju Kyotu - ocijenili su u Greenpeaceu. Američki državni podsekretar Robert Zoelick tvrdi kako sporazum nije prijetnja protokolu iz Kyota, koji su Washington i Canberra odbili potpisati jer bi, kako smatraju, usporio društveni razvoj i smanjio broj zaposlenih u njihovim zemljama. "Ne odmičemo se od Kyota. Samo ga dopunjujemo. Svrha nam je naći praktična rješenja za probleme vezane uz ispuštanje štetnih plinova", rekao je Zoelick. Ali, organizacije za zaštitu okoline smatraju da je sporazum stvoren iz političkih razloga te da će potkopati razgovore u sklopu Ujedinjenih naroda u decembru o ugovoru koji bi naslijedio Protokol iz Kyota. Odnosno, strahuju da će šest zemalja, među kojima je i Japan koji je bio jedan od predvodnika u pregovorima iz Kyota, a sad se priključio novoj inicijativi, pokušati svojim kontroverznim sporazumom obuhvatiti i druge zemlje te potpuno zaobići Protokol iz Kyota.
Posjeta : 1694