Five W PG - E-glasilo gradjana Podgorice

Brze činjenice

Glas GradjanaPG

O nama

Anketa

Pretraži

Marketing

0
Crveni alarmi iz Brisela za Crnu Goru
Umjesto čestitki - stigle oštre kritike!
Crnogorska vladajuća politička vrhuška je umjesto novogodišnjih uobičajenih čestitki dobila brojne, veoma oštre kritike sa vrlo važnih međunarodnih adresa U Podgorici su prošle sedmice boravili šefica diplomatije Slovenije Tanja Fajon i Aleksandar Šalenberg, savezni ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije, po nalogu visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja. Saopštili su da će aktivirati klauzulu balansa za Crnu Goru u pregovorima sa EU i zatražili „uspostavljanje postupka za imenovanje četvoro sudija Ustavnog suda“, s tim da se to završi do kraja januara. Oni ne očekuju da bude izabrana aktuelna četvorka koju je predložila Ura, tako da je politika stranke odlazećeg premijera Dritana Abazovića, odnosno vladajuće većine, takvim stavovima iz Brisela još jednom doživjela potpuni fijasko. RIZIK GUBITKA POVJERENJA EU Slovenačka ministarka diplomatije kazala je da bi Crna Gora izborom nove vlade po izmijenjenom Zakonu o predsjedniku države rizikovala da izgubi povjerenje EU. „Znate da je Crna Gora od početka pregovora sa EU dobila skoro milijardu eura od fondova. Sad je u igri 30 miliona eura za energetiku. Ali nije sve u novcu… Znate da imamo i proces reverzibilnosti. To znači da ako Crna Gora ne napravi funkcionalne institucije, ako ne izađe iz institucionalne i političke krize s Ustavnim sudom, koji je urgentan, to znači da bi u Briselu mogli razmatrati u januaru ili februaru kako da se cijeli proces moguće i zaustavi. Onda znate svi kakve će biti posljedice“, poručila je Fajon koja je upozorila da je situacija jako zabrinjavajuća. „Kada je visoki predstavnik Žozep Borelj posjetio Crnu Goru u julu, politički lideri u Podgorici su nas uvjerili u njihovu posvećenost u pristupanju zemlje EU i da krenu naprijed u reformi u oblasti vladavine prava, uključujući i imenovanje članova pravosuđa. Nažalost, to se do danas nije dogodilo, zato smo tu“, naglasila je Fajon. Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar pozvao je Skupštinu Crne Gore da ne pokušava da formira novu vladu prema izmjenjenom Zakonu o predsjedniku: „Moja poruka crnogorskim liderima je: Nemojte to da radite!“ Eskobar je prije nekoliko dana kada je posjetio Podgoricu odlazećem premijeru Dritanu Abazoviću kazao da Zapad neće priznati novu vladu formiranu na osnovu neustavnih izmjena Zakona o predsjedniku. Još mu je dodao da ne vidi kako bi SAD mogle da rade sa vladom koja bi bila formirana na taj način. Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje evropski poslanik Vladimir Bilčik kazao je, u intervjuu za Pobjedu, da su odluke crnogorskih vlasti produbile političku krizu u zemlji. Ponovio je i raniji stav Evropske unije – zabrinuti su šta bi Demokratski front, ukoliko bi predvodio vladu, mogao da uradi zemlji kad je u pitanju njen put ka EU. Komentarišući to da Crna Gora godinama ne zatvara nijedno poglavlje, da progresa ka EU nema i da bi Brisel mogao preduzeti radikalnije korake kad su u pitanju integracije, Bilčik je rekao: „Brisel želi da vidi korake u crnogorskoj politici i društvu koji će pomoći da dođe do zatvaranja poglavlja. To smo radili godinama. Crnogorski je izbor da bude dio EU i to podržava većina građana Crne Gore, a to je, makar na riječima, cilj većine poslanika u Skupštini“. Nekadašnji europarlamentarac Roman Jakič uvjeren je da EU ne može priznati vladu koja je izabrana nakon izglasavanja neustavnih izmjena Zakona o predsjedniku, mimo zahtjeva Venecijanske komisije i međunarodne zajednice. U izjavi za Pobjedu on je kazao da je ono što je čuo sa strane EU jasna poruka da međunarodna zajednica ne može da prihvati poteze koji se baziraju na neustavnosti. Ambasadorka Velike Britanije Karen Medoks je u razgovoru za podgorički portal CdM izjavila da je britanska Vlada zabrinuta zbog situacije u Crnoj Gori: „U trenutnom geopolitičkom kontekstu, sa ruskom ilegalnom invazijom na Ukrajinu, svaka zemlja na svijetu se suočava sa odlukom o tome ko su joj prijatelji i saveznici. Za Crnu Goru, kao saveznicu u NATO-u, to nije upitno i neće se naći u izolaciji. Ali je ranjiva dok su njene institucije slabe i dok njena Vlada ne funkcioniše punim kapacitetom“. Prema riječima Medoksove, najbolja odbrana za Crnu Goru bila bi da učvrsti svoja partnerstva, ne samo nastavljanjem posvećenosti vrijednostima NATO-a, nego i ulaskom u EU. Đukanović: Posljednji alarm Milo Đukanović poruke evropskih zvaničnika tumači kao posljednji alarm prije nego što Evropska unija potencijalno zaustavi pregovore i tako Crnoj Gori dugoročno zatvori vrata. Crnoj Gori je sada potrebna pomoć EU da bi pokušala izaći iz duboke krize, saopštio je Đukanović. Komentarišući dešavanja oko konsultacija o mandataru i porukama iz EU Đukanović je rekao da je Demokratski front politička struktura koja sama saopštava da je njihov glavni grad Beograd, a predsjednik Putin. „Kada bi bilo po njihovome bilo bi najbolje da Crne Gore nema“, kazao je Đukanović. Prema njegovim riječima, nekada je postojala politička kultura, a sada postoji politička nekultura prema državi Crnoj Gori. INSISTIRANJE NA LEKIĆU Uprkos upozorenjima međunarodne zajednice, parlamentarna većina početkom decembra promijenila je Zakon o predsjedniku, preuzimajući od Mila Đukanovića ustavnu nadležnost u dijelu predlaganja mandatara za sastav vlade. To je bila reakcija na Đukanovićevo odbijanje da u septembru da mandat za sastav vlade njihovom kandidatu Miodragu Lekiću. I pored svih pomenutih upozorenja, poslanici parlamentarne većine proslijedili su u ponedjeljak Đukanoviću potpise podrške kandidaturi Lekića za mandatara za formiranje 44. vlade Crne Gore. Ostaje da se vidi šta će sada Đukanović odučiti. Potpisima podrške, da se za „mandatara“ predloži Lekić, poslanici pučističke parlamentarne većine pisano su se deklarisali kao članovi antievropske koalicije, ocijenili su tim povodom iz Đukanovićeve Demokratske partije socijalista. U DPS-u smatraju da će „ovi pučisti“ ostati upisani kao „grobari evropske Crne Gore“. Partije pobjednice avgustovskih izbora predvođene proruskim Demokratskim frontom, koje imaju 41 od 81 poslanika, smatraju da imaju stabilnu većinu i žele da sastave novu vladu sa Lekićem na čelu, koja bi imala mandat do redovnih izbora 2024. godine. Prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja od 21. decembra 75 odsto ispitanika podržava članstvo Crne Gore u EU. Crna Gora postala je kandidat za članstvo prije deset godina, u vrijeme vladavine Đukanovićeve DPS, ali je ona prije dvije godine izgubila vlast. Crna Gora je otvorila sva poglavlja, a privremeno zatvorila tri. Najava formiranja antizapadne i neustavne Vlade pucanj je u evropsku budućnost Crne Gore, ocijenio je programski koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Rade Bojović. „Demaskirana parlamentarna većina liči na grupu bizarnih i glupih zavjerenika. Nacrtani za krivično gonjenje“, poručio je Bojović. Sa sve masovnijih građanskih protesta u Podgorici jasno se šalje poruka da je to borba za opstanak Crne Gore. Iz Evrope, kako rekosmo, otvoreno stavljaju do znanja aktuelnoj crnogorskoj vlasti da će je izolovati ukoliko i dalje bude fašizirala Crnu Goru. Izbori su po mišljenju demokratskog Zapada i crnogorske opozicije jedino rješenje za izlaz iz političke krize. Pošto su Crnu Goru institucionalno i ekonomski već urnisali, Demokratski front i njegova povremena „parlamentarna većina“ riješili su, upozoravaju politički analitičari i opozicija, da do kraja upropaste evropsku perspektivu Crne Gore, a naročito još da eliminišu i posljednji institucionalni branik crnogorske državnosti i nezavisnosti – njenog predsjednika Đukanovića. Ovih dana Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu saopštila je da veliki broj studenata i mladih profesionalca koji žive van zemlje trenutno ne žele da se vrate u Crnu Goru. „Iznenađujuće je, ali u skladu sa postojećim istraživanjima u zemljama regiona, da ispitanici nijesu ni približno nezadovoljni ekonomskim, koliko društvenim i političkim stanjem u zemlji“, javili su iz te organizacije. Za posljednjih deset godina sjever Crne Gore napustilo je oko 40.000 građana. Ukoliko potraje sadašnja ekonomska i politička kriza sasvim je izvjesno da će se iz Crne Gore masovno bježati na sve četiri strane svijeta.
Posjeta : 190