|
|
1 | | ''Cvjećarnica u kući cvijeća'' | | Alan Ford spaja - zemlje bivše Jugoslavije! | Autor Lazar Džamić je svojom novom knjigom ´´Cvjećarnica u kući cvijeća´´ pokušao da objasni kako je strip Alan Ford ostao popularan samo još u zemljama bivše Jugoslavije, gdje je postao ´´dio kulturnog tkiva´´.
Džamić već godinama živi i radi u Velikoj Britaniji, a kako sam kaže, na srpskom jeziku, osim u mejlovima, nije napisao nijednu riječ već 11 godina – sve do knjige koja se bavi fenomenom Alana Forda u SFRJ. To je, kako kaže, "subjektivna interpretacija stripa i njegove povezanosti sa zemljama bivše SFRJ", piše Blic. - Alan Ford je samo sočivo kroz koje ta nakadašnja zemlja može da se posmatra. To je satirična kritika svakog korumpiranog društva. Grupa TNT je svaka disfunkcionalna porodica - rekao je Džamić. Sličnost stripova o grupi TNT i građanima bivše SFRJ je, kako kaže autor, u "budženju" i snalaženju, koje je naša "borilačka vještina". Na promociji knjige sa podnaslovom "Kako smo usvojili i živjeli Alana Forda", govorio je i novinar i publicista Ivan Ivačković. On je stripove o Alanu Fordu izdvojio kao posebnu kategoriju, "iznad svih stripova". - Ova knjiga je ne samo prikaz kultnog stripa, nego i mentaliteta zemlje", rekao je Ivan Ivačković prisjećajući se da je prvi broj stripa o grupi TNT čitao kao dijete u bolnici kada je to bila jedina stvar koja ga je mogla nasmijati. Dodao je i da mu je čitanje ove knjige bio vid "sentimentalne žurke. - Zabava je potcijenjena kategorija života, a na ovoj knjizi ona počinje još na prvoj strani, gdje se glavni lik pomalja iz grba SFRJ - dodao je Ivačković. On je dodao i da su stripovi o Alanu Fordu izlazili i u Francuskoj (12 brojeva), Brazilu (3) i Danskoj (6), a nikad u Velikoj Britaniji, niti su igdje dostigli toliku popularnost kao na prostorima bivše SFRJ. On za to ima i objašnjenje: sličnosti između likova iz stripa i građana nekadašnje SFRJ, ima pregršt. - Skloniji smo improvizaciji više nego sticanju znanja. Iracionalni smo, neorganizovani i toliko teatralni da od zaprašivanja komaraca pravimo događaj koji ima preloman uticaj na sudbinu zemlja - rekao je Ivačković. Zašto je Alan Ford bio toliko popularan u SFRJ Džamić ima svoje objašnjenje fenomena prema kojem su stripovi o društvu iz cvjećarnice bili popularni samo na ex-YU prostorima. Cijeli svijet može se posmatrati kroz gramatiku, kaže on, pa u skladu sa tim postoje tri tipa društva: Glagolska društva, pretežno anglosaksonsko područje. U ovom društvu se sve svodi na pokret, rad i akciju, a moto je "Dovoljno dobro je neprijatelj odličnom". Imenička društva u oblasti Skandinavije. Odlika je to, što je sve normalno, "straight", ni brzo ni sporo, uz moto: "Ništa nije mnogo veliko, sve je kako jeste". Pridjevsko društvo u kojem je sve na površini, sve je mnogo glasno i jako. Svaka kritika je ili krvna uvreda ili hvalospjev, sve je glasno ili ne postoji, ne prima se. To su Italija i naši prostori i zato je uspjeh stripova o Alanu Fordu bio zagarantovan samo u ovim zemljama.
|
Posjeta : 1610 |
|
|
|
|