0
Na Balkanu
U rukama građana - 90 odsto svog oružja!

    Pucnjava u beogradskoj osnovnoj školi, u kojoj je ubijeno osmoro djece i radnik obezbjeđenja, ponovo je otvorila pitanje dostupnosti vatrenog oružja u Srbiji.
Policija je potvrdila da je 14-godišnji učenik pucao iz očevog pištolja.
Imao je dva pištolja, nekoliko šaržera i četiri Molotovljeva koktela.
Procjenjuje se da građani na Balkanu imaju devet puta više oružja nego vojska i policija, a po količini oružja po glavi stanovnika prednjače Srbija i Crna Gora, pokazala je globalna Anketa o lakom oružju iz 2018.

Prema tom istraživanju, Srbija i Crna Gora dijele treće mjesto u svijetu, iza SAD i Jemena, po broju oružja u rukama civila.
   Izveštaj Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku pokazuje da je 90 odsto svog oružja na Balkanu u rukama građana.
Procjenjuje se da na svakih 100 stanovnika ima 30 komada oružja, dok u Srbiji i Crnoj Gori na 100 stanovnika dolazi 40 komada lakog naoružanja.
- Politička i društveno-ekonomska nestabilnost na Balkanu u poslednjih 30 godina i česte dnevno-političke prijetnje novim ratom, dovele su do toga da mnogi građani nijesu spremni da se odreknu oružja, već ga čuvaju za ne daj bože - kaže Predrag Petrović, direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku (BCBP).
I pored napora da se smanji količina oružja, u zemljama Zapadnog Balkana i dalje ga ima "previše", ocjenjuju istraživači BCBP.
Procjenjuje se da između 500.000 i 1,6 miliona domaćinstava posjeduje vatreno oružje, i to više ilegalnog nego legalnog.
Amerika je prva u svijetu po količini oružja po glavi stanovnika,120 komada oružja na 100 ljudi, podatak je ankete.
Količina oružja u zemljama regiona, a posebno ilegalnog, predstavlja „značajan bezbjednosni rizik“, ocjenjuje Petković.
- Sama činjenica da neko posjeduje oružje predstavlja rizik, a da li će ga upotrijebiti zavisi od okolnosti - dodaje.
Kako podsjeća, istraživanja pokazuju da u ubistvima „prednjači ilegalno vatreno oružje“.
Petković kaže da o količini ilegalnog oružja u Srbiji postoje samo procjene, a kreću se od 200.000 do više od milion komada.
- To je oružje koje je preostalo ne samo iz ratova devedesetih godina u bivšoj Jugoslaviji, već iz raznih oružanih sukoba koji su se na ovim prostorima odvijali kroz 20. vijek - objašnjava.
Jelena Lakićević, načelnica Odjeljenja za oružje u Upravi za upravne poslove MUP-a Srbije, opovrgnula je istraživanja po kojima je Srbija na vrhu liste vatrenih oružja po broju stanovnika.
- Do tih podataka se došlo tako što je 2017. sprovedeno istraživanje jedne nevladine organizacije.
Prilikom prikupljanja podataka su korišćeni neažurni podaci o broju registrovanog oružja i proizvoljni podaci o broju nelegalnog oružja.
Nekom njihovom metodologijom su došli do podatka da je Srbija na vrhu liste", navela je Lakićević za TV Prva u januaru 2023.
Ona, međutim, nije iznijela nove podatke.
Petković navodi i da istraživanja pokazuju da "veliki broj građana ne želi da se odrekne oružja".
- Pored političke nestabilnosti, tome doprinosi i kultura mačizma - kaže Petković.

U Srbiji se tokom 2020. desila 33 ubistva i 109 samoubistava počinjenih vatrenim oružjem.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je na isti način, 2021, počinjeno 98 ubistava i 19 samoubistava.
Koliko u prosjeku ima oružja u regionu
Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini, na svakih 100 stanovnika ima 31 komad oružja – ilegalnog i legalnog zajedno.
U Sjevernoj Makedoniji dolazi 30 komada na 100 stanovnika, a na Kosovu je taj broj 24 na 100.
U Hrvatskoj i Albaniji ima ga višestruko manje.
U Hrvatskoj ga ima dva komada na 100 stanovnika, a u Albaniji je 1,5 komad na 100 ljudi.




Posjeta : 151