2
Predsjednik Crne Gore uručio nagrade Privredne komore Crne Gore najuspješnijim kompanijama i pojedincima za 2016.
Nagrađeni - konstruktivni i uspješni!

- Vjerujem da će Privredna komora nastaviti onim putem kojim je do sada išla. Da će biti prepoznata po konstruktivnom djelovanju i uspjesima. Na takvo djelovanje uspjeha, u ime poštovanja svih onih u privredi Crne Gore koji su doprinijeli njenom razvoju, i naravno uz ponavljanje čestitki našim dobitnicima, iskazujem veliko poštovanje - naglasio je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, uručujući anas nagrade Privredne komore Crne Gore najuspješnijim kompanijama i pojedincima za 2016. - za uspješno poslovanje dodijeljena je Centru za ekotoksikološka ispitivanja doo iz Podgorice, nagrada za društvenu odgovornost dodijeljena je Regionalnom ronilačkom centru za podvodno deminiranje i obuku ronilaca, nagrada za inovativnost dodijeljena je Business Inteligence Consulting doo iz Podgorice i nagrada za unapređenje menadžmenta dodijeljena je Sretenu Mrvaljeviću, direktoru JU ’’Lovćen’’ Bečiće.

- Prije svega želim da u svoje ime, i u ime svih vas, čestitam ovogodišnjim dobitnicima nagrade Privredne komore Crne Gore. Prepoznajući u toj nagradi njihovo javno priznanje vrijednog i uspješnog djelovanja, ali isto tako i uput da nastave sa takvim djelovanjem i budu i nadalje dobar primjer koji treba slijediti. Znajući njihov rad, a i dobijajući informacije koju smo danas čuli, uvjeren sam da će to biti tako, i ponavljam čestitke i iskazujem uvjerenje da će ih i ostali slijediti. Prošla godina je bila godina u kojoj su oni i ostali djelovali, ostvarujući ekonomski razvoj Crne Gore sa porastom BDP od 2,5%. U uslovima regionalno i globalno nepovoljnih prilika to poslovanja jeste uspjeh, jer je i dokaz kontinuiteta rasta naše ekonomije, koja je nakon nezavisnosti, samo dvije godine imala u godinama recesije. Sve ostale godine su bile godine važnog, vrijednog i prepoznatljivog ekonomskog rasta. Kada se pogleda struktura onih oblasti koje su doprinijele tom rastu, svakako da najveće zasluge pripadaju turizmu. Prošla godina je bila godina rekordnog turizma i u fizičkim i u finansijskim pokazateljima. To je bila godina sa najviše gostiju, sa najviše noćenja, i sa najvećim prihodom. Godina u kojoj je Crna Gora dobila 20 novih hotela, a u strukturi hotela sa 4 i 5 zvjezdica imala zastupljenost tih hotela u procentu sa 35%. Direktno i indirektno naš turizam je u BDP učestvovao sa 22%. To upućuje i obavezuje da turizam kao stratešku razvojnu grana, koja olakšava razvoj ekonomije, tretiramo kao svoju veliku razvojnu šansu. To obavezuje takođe da posebno valorizujemo naše turističke resurse na sjeveru. Da posebno valorizujemo Bjelasicu i Komove, Durmitorski prostor, ali i sve ostale brojne i važne resurse našeg sjevera. Uslov presudan za to je bolja saobraćajna povezanost sjevera. Zato je izuzetno važno realizovanje projekta auto-puta prema sjeveru. Ta važnost nije samo sa aspekta saobraćajne bezbjednosti, demografskih i migracionih uslova, već razvoja ekonomije u cjelini, a turizma posebno. Zato me izuzetno raduje da će ove godine u prioritetu dionica Podgorica-Mateševo biti investirano 200 miliona eura, dakle četvrtina ukupne investicije, što izvjesno garantuje dobru dinamiku i završetak izgradnje tog prioritetnog dijela ovoga auto-puta. Takođe me veoma raduje da kvalitetno ostvarujemo našu šansu u oblasti energetskog sektora. Postavljen je Podmorski kabl, kvalitetno se realizuje izgradnja energetskog prstena Pljevlja-Višegrad-Bajina Bašta i povezivanje sa našim primorjem, daje mogućnost da u 2019. godini Crna Gora, kao energetsko čvorište, omogući izvoz električne energije za Italiju, a time i za prostor evropskih država. To i jeste velika šansa i to jeste slijeđenje ovih šansi koje Berlinski proces prepoznaje, unapređenja saobraćajne i energetske infrastrukture, kao uslova kvalitetnijih životnih i ekonomskih prilika regiona. Ostaje naravno kao najveća obaveza, najveći problem i misija svih da obezbjeđujemo nova radna mjesta. To jeste misija Vlada, to jeste misija banaka, Privredne komore, ali i svih subjekata našeg društva. Zadatak je da svi žive bolje, imajući mogućnost da svi rade. Crna Gora to može i ja očekujem da će ova godina i naredna biti godina boljeg ekonomskog ambijenta sa više posla i obaveze svih da ga podstaknu kroz stimulacije, olakšice i garancije, i sve ono što će obezbijediti da ljudi rade, posebno preduzetništvo, posebno na sjeveru i posebno u porodičnom biznisu.
Ja želim predsjedniku Privredne komore i menadžmentu i ukupnoj Privrednoj komori da iskažem poštovanje za sve što su uradili u toku prošle godine. Želim da iskažem uvažavanje za njihov prepoznatljiv doprinos u unapređenju normative koja se tiče ekonomije u jednom vrlo vidljivom i snažnom praćenju sprovođenja ekonomske politike, ali i u važnim brojnim međunarodnim aktivnostima. Prošla godina je vjerovatno bila godina sa najviše međunarodnih aktivnosti naše Privredne komore. I kad iz obilja tih aktivnosti pokušate da izdvojite ono što je najvažnije, ostajete na tome da je to subjektivna procjena svih onih koji prave selekciju. Ja bih posebno izdvojio dvije aktivnosti koje mi se čine naročito značajnim i koje su i za Crnu Goru imale izuzetnu vrijednost. Prošla godina je bila godina 10 godina CEFTE i godina predsjedavanja Crne Gore CEFT-om. Bila je godina kada smo se posvetili da prekograničnu trgovinu olakšamo, unaprijedimo i učinimo jeftinijom. Crna Gora je u tome davala predloge konkretnih koraka, a rekao bih i finalnog odnosa prema trgovini. Konkretni koraci su ovo što sadašnje stanje treba unaprijediti. Predlagali smo i predlažemo da se na graničnim prelazima obezbijedi zajednička kontrola. Da se iskoristi i pozitivno iskustvo sa graničnog prelaza između Ulcinja i Skadra i da zajednička inspekcijska, carinska i policijska kontrola omoguće lakše, brže i jeftinije trgovanje. Takođe, iskustvo tog zajedničkog prelaza daje i najefikasniju borbu protiv sive ekonomije i protiv graničnog kriminala. Nadam se, dobio sam obećanje u posjeti BiH, da ćemo sa BiH imati granične prelaze sa zajedničkom graničnom kontrolom. I finalno, da prostor Zapadnog Balkana bude zona slobodne trgovine. To jeste realno, to podrazumijeva da se savladaju carinske i bescarinske barijere i da se omogući bolji kvalitet ekonomije u cjelini, uz poštovanje carinske politike svake države shodno njenim specifičnostima – i na putu EU i kroz članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, i različita viđenja i potrebe carinske politike. Dakle, mislim da je zona slobodne trgovine realnost ovog prostora, i da u tom smislu postepeno treba ići tome.
I druga djelatnost u kojoj vidim značajan i vrijedan uspjeh Privredne komore je prepoznavanje i promišljanje dobrih modela iskorišćavanja ekonomskih dobiti od NATO integracija. U Crnoj Gori o toj dimenziji NATO integracija, valorizaciji ekonomskih potencijala koje NATO ima, ne govorimo dovoljno. A oni su neizmjerno vrijedni. U nabavkama NATO država daje se šansa našoj ekonomiji da kvalitetno izvozi i kvalitetno realizuje i valorizuje svoje resurse. Naša Privredna komora je u dobroj komunikaciji sa Hrvatskom gospodarskom komorom, proučavajući njihov model, prepoznala da je možda dobra šansa da država jedan dio nadležnosti u kombinaciji izvoza za nabavke NATO-a prenese na Privrednu komoru Crne Gore. Ja preporučujem da se taj model, znajući kako u Hrvatskoj dobro funkcioniše, dodatno izuči i da bude inspirativan i za poziciju Privredne komore u realizaciji nabavka NATO-a, koja i jeste velika šansa ekonomije Crne Gore kroz ekonomske vrijednosti sa NATO-om.
Ja uvaženi gospodine predsjedniče Privredne komore vjerujem da će Privredna komora nastaviti onim putem kojim je do sada išla. Da će biti prepoznata po konstruktivnom djelovanju i uspjesima. Na takvo djelovanje uspjeha, u ime poštovanja svih onih u privredi Crne Gore koji su doprinijeli njenom razvoju, i naravno uz ponavljanje čestitki našim dobitnicima, iskazujem veliko poštovanje.




Posjeta : 149