 Primjena muzike u ljekovite svrhe nije ništa novo, ali nova istraživanja su otkrila da svako posjeduje svoju kompoziciju. Da li ćemo uskoro muziku dobijati na recept?
Primjena muzike u ljekovite svrhe nije ništa novo. Ona se u ovom kontekstu pominje još od Antike, u Bibliji, sve do šamana. Pitagora je govorio da je "muzika Božija moć koja pročišćava dušu", Platon je smatrao da je korisna u "prevenciji higijene psihe", a njegov učenik – Aristotel, muziku je svrstao u nešto neophodno za stabilnost emocioanalnog života.
Kompozitorka Vera Milanković istakla je značaj dejstva muzike kao objedinjujuće komponente.
Muzika je način komunikacije, funkcioniše na tri nivoa - na emocionalnom, estetskom i etičkom. Ona uljučuje sva čula, a uticaj muzike kod dece do sedme godine, stvara bolju usklađenost i povezanost rada leve i desne hemisfere mozga", rekla je na tribini "Muzika - Umetnost ili lek", beogradskom u Domu omladine, kompozitorka Vera Milanković.
Ona je navela zanimljiv primer romskih naseobina blizu Pariza:
- Kada ta zajednica želi da novorođeno dete svira jedan određeni isntrument, onda dovedu najboljeg izvođača tog instrumenta da svira dok majka doji dete, i ono će sasvim sigurno svirati taj instrument.
Gordana Ačić, psiholog i muzički pedagog, iznijela je svoja istraživanja obaveljna u jednoj beogradskoj gimnaziji, tako i u školi za decu sa smetnjama u razvoju. Njen cilj je bio da da istraži koja muzika, ili numera, može uticati na porast pažnje i koncentracije kod djece. Došla je do zaključka da Hendlova "Muzika na vodi" i neka odabrana Mocartova dela, koja su tiho puštana na časovima, znatno poboljšavaju pamćenje i fokusiranost na materiju kod đaka.
- Djeci sa smetnjama u razvoju, klasična muzika je pomogla da se njihovi simptomi smanje i da bolje funkcionišu, kako sami sa sobom, tako i u odnosu sa drugom djecom. U njihovom slučaju, muzika je najviše djelovala na djecu sa najvećim problemima. Ovo je dokaz da muzika pomaže najprije onima kojima je najpotrebnija - istakla je Ačićeva.
Dugogodišnje istraživanje kardiologa Predraga Mitrovića i muzikologa Aleksandre Paladin, napravilo je svjetski bum u oblasti spajanja medicine i muzike. Za svoja istraživanja na ovom polju, doktor Mitrović je 2009. godine dobio specijalnu nagradu na Evropskom kongresu kardiologa u Barseloni.
Rezultat njihovog rada je saznanje da određene vrste muzike mogu da utiču na smanjenje visokog krvnog pritiska, pomognu dijabetičarima, ublaže glavobolje, epilepsiju i spriječe infarkt i smrt kod srčanih bolesnika.
Svaki pacijent dobija različitu muziku kao terapiju u zavisnosti od toga koja mu odgovara, a do toga se dolazi određenim testovima i analizama. Kako se bi se izabrala ljekovita muzika, u obzir se uzimaju tonalitet, muzički žanr i tempo pjesme. Muzika koja liječi je do sada pronađena u osam muzičkih žanrova: klasičnom, instrumentalnom, lendskejp, evergrin, džezu, popu, roku i narodnom.
Poželjno je u većini slučajeva da muzika ne sadrži tekst, jer kako ističe dr Mitrović, ako se u pjesmi radi o muškarcu koga je ostavila žena, a pacijent je upravo taj slučaj, svakako će doći do negativnog efekta.
Mitrović i Paladin su ovo istraživanje započeli na osnovu spisa iz antičkog doba, ali su najveću pomoć dobili od svjetskih kompozitora, koji su, kako je ustanovljeno, komponovali muziku koja je pomagala njihovim oboljenjima.
- Zanimljivo je to što svako posjeduje svoju kompoziciju, nezavisno od bolesti od koje se liječi. Stariji ljudi će pre reagovati na klasičnu muziku, a mlađi na grupu Van Gog, na primjer. Jedini problem je natjerati ljude da iskreno kažu koja muzika njima prija, jer često na testovima poslije dođe do zabune, pošto se mnogi stide da kažu - rekao je Mitrović i zaključio:
- U svakom slučaju, muziku ćete veoma uskoro moći da dobijete na recept, samo je pitanje trenutka kada će se to osvariti.
Verdi liječi migrenu, Bah spušta pritisak
Mocartova muzika pomaže kod impotencije, Bahova dela utiču na visok, a Dvoržakova na nizak pritisak, Đuzepe Verdi svojim kompozicijama doprinosi liječenju migrene, Bramsova djela ublažavaju problema sa disanjem, a kompozicije Mihaila Glinke prijaju dijabetičarima.
|
Home
Grad
Društvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 