|
|
| |
| 0 | | | Stop pandemiji | | Kako prepoznati novi grip |
 Za razliku od sezonskog, u toku pandemije H1N1 zaraznost, broj oboljelih i smrtnost znatno su veći.
Simptomi ovog gripa su: visoka temperatura, glavobolja, groznica, suv kašalj, bol u grlu, bol u mišićima i zglobovima, opšta malaksalost, otežano disanje i brzo zamaranje.
Ovaj grip može da izazove i veće komplikacije kao što su: upala uha, upala pluća i bronhitis, grčevi, toksični šok, Rejev sindrom (teška upala mozga), upala srčanog mišića, Gilen-Bareov sindrom (oštećenje nervnog sistema), ošećenje mozga.
Stručnjaci se slažu da je bolničko liječenje neophodno samo u težim slučajevima.
Kod odraslih osoba neophodna je hospitalizacija ako postoji: upala pluća, bronhitis, neka druga veća upala, povišen šećer, bolest srca, problemi u radu bubrega ili jetre.
U slučaju oboljele dece, sve zavisi od zdravstvenog stanja. Ako dijete boluje od astme, neke bolesti srca ili dijabetesa, bronhitisa ili upale pluća neophodna je hospitalizacija.
Mjere zaštite od gripa obuhvataju redovno pranje ruku tekućom vodom i sapunom, pokrivanje usta i nosa maramicom prilikom kijanja i kašljanja, upotrebljenu maramicu treba odmah baciti u kantu za otpatke, ukoliko nemate maramicu pokrijte usta i nos nadlakticom, a ako kinete u dlan odmah operite ruke, izbegavanje rukovanja, grljenja i ljubljenja ako kijate i kašljete, ostanak kod kuće kada je osoba bolesna i obavezna konsulatcija sa ljekarom opšte prakse.
Vakcina protiv novog gripa u Srbiji se, kako kažu nadležni, očekuje početkom 2010. godine, a vakcinacija će za dio populacije (zdravstvene radnike i zaposlene u javnim službama) biti obavezna dok će za ostalo stanovništvo biti na dobrovoljnoj bazi.
Obavezna vakcinacija će biti besplatna, dok će je ostali građani plaćati u okviru participacije.
Vakcinu će moći da prime djeca od šestog mjeseca, ali uz konsultaciju sa pedijatrom, ona nije štetna za trudnice, ali će ih primati samo uz nadzor ljekara.
Epidemiolozi kažu da postoje značajne razlike između slučajeva prijavljenih tokom pandemje i onih koji se registruju tokom sezonske influence.
To znači da su pandemijom zahvaćeni pretežno mlađi, kod kojih se uglavnom opisuju slučajevi teške ili fatalne bolesti.
Do danas, najveći broj slučajeva i smrtnih ishoda registruje se kod odraslih ispod 50 godina, u odnosu na rijetke slučajeve smrtnog ishoda kod starijih.
Kod sezonskog gripa oko 90 odsto teških i fatalnih slučajeva dešava se kod ljudi od 65 godina ili starijih.
Kliničari širom sveta prijavljuju veoma teške forme bolesti kod mladih i zdravih osoba, što se rijetko viđa tokom sezonskih infekcija influencom.
Kod tih pacijenata, virus direktno inficira pluća izazivajući teške respirataorne poremećaje, kažu stručnjaci.
Povećan rizik tokom trudnoće je konzistentno dobro dokumentovan iz različitih zemalja, a značajnost rizika je utemeljena i u činjenici da su češće zaraženi mlađi ljudi.
Takođe i respiratorne bolesti, posebno astma, kardiovaskularne bolesti, dijabetes i imunosupresija stanja su koja povećavaju rizik od teške i fatalne bolesti, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da širom svijeta živi više od 230 miliona ljudi sa astmom i više od 220 miliona ljudi sa dijabetisom.
Nekoliko studija u svijetu je ukazalo i na visok rizik za hospitalizaciju i smrtne ishode među marginalizovanim populacijama koje žive u lošim socio-ekonomskim uslovima, a koji je i do pet puta veći u odnosu na opštu populaciju, jer je uslovljen i lošim životnim standardom i zdravstvenim stanjem ovih osoba.
|
Posjeta : 1362 |
|
|
|
|
Home
Grad
Društvo
Ekonomija 
Kultura
Sport
(O)pozicija
Glas GradjanaPG
O nama
Marketing
Mali oglasi
Droga nikad 
Kultura
Nauka i tehnologija 
E-dopisnik
Ankete
Komentari
Prikazi
Savjeti
Zanimljivosti 
Zabava 