0
Odlazak ruskog nobelovca i disidenta
Rusija oplakuje - Solženjicina!

    Rusija u ponedjeljak oplakuje smrt Aleksandra Solženjicina, pisca i disidenta koje je kritikom tiranije sovjetskih vlasti stekao status jedne od najhrabrijih ličnosti 20. stoljeća. Knjižare u središtu Moskve izložile su u prvi plan njegova djela, a televizijske i radijske stanice emitovale izvještaje o njegovom životu i radu o kojemu mladi Rusi znaju malo ili vrlo malo.

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Aleksandar Solženjicin, koji je zbog svojih vjernih prikaza života u sovjetskim radnim logorima bio protjeran iz SSSR, umro je u 89. godini u nedjelju naveče u Moskvi.
Složenjicin, rođen u Kislovodsku 1918. godine, bio je vojnik Crvene Armije u Drugom svjetskom ratu, ali je poslije njega optužen za protusovjetsku propagandu i kažnjen s osam godina boravka u radnom logoru.
Govor u ruskoj Dumi 1994. godine, po povratku nakon 20 godina izgnanstva iz Rusije
Svoja iskustva iz gulaga opisao je u noveli "Jedan dan u životu Ivana Denisoviča" koja ga je 1962. godine pretvorila u poznatog književnika.
Sljedeća dva remek djela "Odjel za rak" i "U prvom krugu", koja su po SSSR kružila u prepisima, a prvi su put objavljena u inozemstvu, donijela su mu Nobelovu nagradu za književnost 1970. godine.
Sličnu sudbinu doživjela je i opsežna knjiga u tri sveske "Arhipelag Gulag", koja je takođe ilegalno kružila SSSR, a objavljena je na Zapadu 1973. godine. Bila je to dokumentarna, ali i duboko lična optužba sovjetskoga sustava koncentracijskih logora, bazirana na ličnim iskustvima i mnoštvima pisama i dokumenata koje je dobivao od bivših zatočenika. Takvo precizno opisane optužujuće strahote sovjetskih logora bile su previše za tamošnje vlasti koje su ga po nalogu Leonida Brežnjeva prvo uhapsile, a zatim i protjerale iz domovine. Skrasio se u Sjedinjenim Državama, a u Rusiju se vratio 1994. godine i dočekan je kao heroj.
Solženjicin zadnjih mjeseci nije bio viđen u javnosti. Navodno je umro od posljedica moždanog udara.
Svojim pisanjem o sovjetskom sistemu logora Soljženjicin je dao "istorijski doprinos" i "podstakao intelektualno propitivanje komunizma i marksizma na Zapadu", rekao je Horace Engdahl, stalni sekretar Švedske akademije koja dodjeljuje Nobelove nagrade.
Posljednji sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov nazvao je Solženjicina "čovjekom jedinstvene sudbine čije će ime ostati zapisano u istoriji Rusije" i dodao "On je bio jedan od prvih koji su glasno progovorili o nehumanosti Staljinovog režima i o ljudima koji su to proživjeli, ali se nisu slomili".
Njemačka kancelarka Angela Merkel nazvala je u ponedjeljak Solženjicina "velikim i važnim piscem, angažovanim građaninom, moralistom, borcem ... koji se nije bojao". Odrasla u tadašnjoj komunističkoj Njemačkoj Demokratskoj Republici, Merkel se prisjetila da su njezina oca, pastora, pratile njemačke tajne službe i ocijenila je da je svojim pisanjem ruski autor odlučno doprinio rušenju komunističkog totalitarizma.
Za francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja ruski nobelovac bio je "ličnost koja je u romanu naslijedila Fjodora Dostojevskog koji pripada u vrh svjetske literature". Nazvao ga je i "autorom slobode" "koji je obuhvatio svojim radom i rusku i europsku dušu".
Za ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva Solženjicin je bio jedan od "najvažnijih mislilaca, pisaca i humanista 20. stoljeća".
Premijer Vladimir Putin je piščev književni i građanski angažman i tešku sudbinu nazvao "primjerom autentičnog odricanja u službi ljudi, domovine, ideala slobode, pravde i humanizma" te poručio "Ponosni smo što nam je bio sunarodnik i savremenik".
"Imao je težak, ali sretan život", rekla je o piscu, dobitniku Nobelove nagrade za književnost, supruga Natalija.





Posjeta : 1772