Five W PG - E-glasilo gradjana Podgorice

Brze činjenice

Glas GradjanaPG

O nama

Anketa

Pretraži

Marketing

2
Nova teorija američkog naučnika
Za bol u leđima - krivi preci!
Američki naučnik dr Aron Filer iz medicinskog istraživačkog centra "Cedars Sinai" u Los Andjelesu tvrdi da je došao do nove teorije o tome kada i koliko rano su ljudi razvili sposobnost da hodaju uspravno. Prema njegovom mišljenju, velika promjena na kičmi koja je dopustila čovjekolikom majmunu da hoda uspravno i nosi stvari je olakšala lom i pod pritisak stavila spužvaste diskove izmedju pršljenova, što objašnjava zašto je bol u ledjima vodeći uzrok invalidnosti. U časopisu "Neurosurgical Focus" Filer piše da je jedan od ključnih indikatora za njegove zaključke bio dio kostiju poznat kao poprečni nastavak, izraslina koja štrči sa strane šupljih kružnih pršljenova, na mjestu na kojem se mišići vezuju s kičmom. Većina kičmenjaka, naročito majmuni, usmjerena je prema naprijed da bi hodali na četiri noge, kaže dr Filer dodajući da se poprečna izraslina nalazi ispred kičme prema trbuhu životinje. Medjutim, kod ljudi i 21 miliona godina starog fosila majmunolikog stvorenja nazvanog Morotofitekus bišopi (Morotopithecus bishopi), koje je živjelo na stablima na prostoru današnje Ugande, poprečna izraslina nalazi se iza početka kičmenog stuba i tu karakteristiku dijele i veliki majmuni poput šimpanzi. Fosil je otkriven šezdesetih godina prošlog vijeka, ali niko nije primjetio tu važnu promjenu na kičmi do 1997. godine, kada je paleontolog Laura Mekleči s njujorškog državnog univerziteta izvjestila o toj izvanrednoj karakteristici Morotofitekusa. "To znači da dvonožni uspravni položaj ide 20 miliona godina u prošlost, a ne samo pet ili šest miliona godina", rekao je Filer. U svojoj studiji i knjizi "Uspravni majmun - novo porijeklo vrste" Filer tvrdi da je taj zajednički predak, kao i preci koji datiraju mnogo miliona godina ranije, hodao uspravno. Homo sapiens, odnosno čovjek, nastavio je da hoda uspravno dok su se majmuni razvili unatrag prema hodanju na sve četiri noge, tvrdi Filer, koji je takodje rekao da su ljudi razvili novu strukturu kostiju koja tijelo u stojećem položaju rasporedjuje prema bočnim stranama. "To je veoma važno za nošenje djeteta jer, imajući u vidu bolove u ledjima, sada imamo velike mišiće koji rade taj težak posao koji nikada nisu ranije radili", rekao je Filer, dodajući da se oni sada kidaju i istežu. Filer smatra da usmjerenje unazad takodje omogućava da se jastučasti diskusi drobe, pri čemu se kod većine životinja kičma isteže kao da na ledjima nose mladunce na sve četiri noge, a ono što dodatno razlikuje ljude od majmuna jeste tačka gde se kičma vezuje s kukovima.
Posjeta : 1822