Five W PG - E-glasilo gradjana Podgorice

Brze činjenice

Glas GradjanaPG

O nama

Anketa

Pretraži

Marketing

1
Poslanici Skupštine SiCG (ne)moraju biti brži od fudbalera
Instant himna i ptice rugalice
Dva dana prije zvaničnog otvaranja Olimpijskih igara u Atini fudbaleri SiCG istrčavaju na teren danas na duel Aregentini. Uoči same utakmice poslanici Skupštine SiCG »istrčaće« da na prijedlog Savjeta ministara po hitnom postupku usvoje novokomponovanu svečanu pjesmu – kompilaciju himne Crne Gore »Oj, svijetla majska zoro« i srbijanske pjesme »Bože pravde«. »Instant himna » »instant zajednice« možda će i biti usvojena, ali u javnosti se s pravom postavlja pitanje kome se to toliko žurilo i šta nam je to trebalo? Ovo pitanje posebno je adresirano vladajućoj DPS-SDP koaliciji u Crnoj Gori koja sada liči na najboljeg igrača košarkaškog tima, koji pravi grešku u koracima. Oni su sada najodgovorniji i ako se danas istrče, a najavili su da će glasati za (najblaže rečeno) čudnu mješavinu, lako se može deseiti da se prvi nađu na udaru zakona koji predviđaju sankcije za onoga koji skrnavi državno znamenje Crne Gore. Odmah po usvajanju novih (starih) simbola Crne Gore uslijedile su kritike, zluradi komentari, pa čak i otvorene najave pojedinaca, NVO i stranaka da ih neće poštovati i da oni imaju svoje simbole. Nijesu rijetki oni koji su znamenja uvijek antifašističke i oslobodilačke, a nikada tlačiteljske Crne Gore nazvali fašističkim, ustaškim, nacističkim...Nevladine organizacije Slobodna misao, Odgovor, Evropski integracioni centar,.Matica Brda, Turistička ambasada,NIKA izdale su proglas kojim ocjenjuju da je “Dvanaestog jula 2004. Skupština Crne Gore usvojila novu zastavu i himnu Republike Crne Gore. Dvanaestog jula 1941. je osnovana Nezavisna država Crna Gora pod pokroviteljstvom fašističke Italije, koja je usvojila istovjetnu zastavu i himnu« i da je njihov odgovor .« Zastava Slobodne Crne Gore trobojka crveno-plavo-bijele boje, a himna Slobodne Crne Gore je pjesma Kralja Nikole "Onamo namo". Ubrzo zatim Srpska narodna stranka rekla je isto i za Ilinden istakla trobojku. Za to vrijeme u Beogradu je selektiran kulturni tim za projekat »Radovanje«, čiji su protagonisti Inspektor Blaža i Željko Joksimović i koji treba da pruži podršku sportistima SiCG na Olimpijadi. Projektu »Radovanje« logističku podršku dali su Boris Tadić, predsjednik Srbije, Vojislav Koštunica, srbijanski premijer, predsjednuik Skupštine Srbije Predrag Marković, kao i ambasador SiCG u Atini Dušan Bataković koji je istakao »Važno je da se ujedinjuju sportski, kulturni i državni patriotizam«. Ujedinjenju je doprinos dala i kreatorka Nataša Šarić, koja je predstavila navijački simbol – šajkaču! Juče se oglasio i srpski Patrijarh Pavle, koji je predstavnicima vlasti državne zajednice, Srbije i Crne Gore uputio otvoreno pismo u kojem traži da se iz procedure hitno povuče predložena himna Srbije i Crne Gore, koja, prema njegovoj oceni, "nije himna, nego Kentaur kojim neko želi da se naruga kako Crnoj Gori, tako i Srbiji i dostojanstvu ovog naroda". "Himna predstavlja simbol onoga što JEDAN NAROD i DRŽAVA jesu i što treba da budu, da bude svedočanstvo i izraz narodnog i državnog bića, kako po sadržaju, tako i po melodiji... Ono što nas zapanjuje, jeste činjenica da drugi deo predložene Himne ne predstavlja u suštini narodnu crnogorsku pesmu, već pesmu jedne od najmračnijih ličnosti u istoriji Crne Gore, fašiste i naciste Sekule Drljevića", navodi se u pismu. Patrijarh precizira da je drugačijeg sadržaja narodna pesma "Oj svijetla majska zoro", a drugačijeg ona koju je Drljević objavio 1937. godine, u svojoj obradi i iz koje se dva glavna stiha uključuju u državnu himnu. "Nezavisno čak i od samog sadržaja pesme, da li su zaslužile Crna Gora i Srbija da na početku trećeg milenijuma, uključe u svoju himnu neonacističke, paganske stihove nesrećnog Sekule Drljevića", piše u pismu patrijarha SPC. S druge strane, crnogorski istoričari Radoje Pajović i Danilo Radojević tvrde da himnu »Oj, svijetla majska zora« nije napisao Sekula Drljević, baš kao što on nije ni autor Deklaracije o uspostavljanju nezavisne Crne Gore 12. jula 1941. koja je u vrijeme italijanske okupacije nametnuta iz Rima. Definišući političko-ideološki profil Drljevića, Pajović koji je o njemu napisao doktorsku disertaciju, kaže da je Drljević često mijenjao politička uvjerenja, a i Radojević i Pajović ukazuju na slične primjere – Miloša Crnjanskog, Dragišu Vasića, Milana Nedića i druge. Za predloženu (na brzaka sklepanu) himnu eminentni muzikolog Manja Radulović Vulić kaže da »djeluje smiješno i vještački«. - »Bože pravde« još nije ni proglašena za himnu Srbije, a crnogorska himna nije dotjerana i muzički oblikovana. Rok za to je 60 dana i na tome rade ugledni kompozitori. Bilo bi podnošljivo da se intoniraju prvo jedna, pa druga pjesma – ukazuje ona. Protiv himne su i građani i Crne Gore i Srbije. Jednostavno, ne spaja se nespojivo. Poslije svega, čudi neozbiljnost i žurba poslanika DPS i SDP. Crnogorsku himnu već su izložili porugama, a ako poslanici SPS obezbijede prolaz predloženoj verziji (a »dirigentska palica« im je u Hagu) u Atini se može očekivati svašta, pa i to da navijači timova SiCG pjevaju »Bože pravde«, a da »Svijetloj majskoj zori« zvižde! Kako bi preduprijedili blamažu, poslanici vladajuće koalicije u Crnoj Gori trebali bi da dobro razmisle i »otčepe uši« za glas građana i stručnjaka, kao i za dosadašnje poruge. Ako se danas istrče, kasnije se mogu čuti i grublji tonovi i »neke trube«, a nije sve bilo tako davno da bismo zaboravili »kako je sve počelo«!!!
B.Čukić Posjeta : 2499